Prijeđi na sadržaj

Brčko

Izvor: Wikipedija
Brčko
Grad
Službeni naziv: Brčko distrikt BiH
Država  Bosna i Hercegovina
Općina Brčko
Položaj 44°53′N 18°59′E / 44.883°N 18.983°E / 44.883; 18.983
Površina
 - Općina 208 km2
Stanovništvo
 - Općina 41.406
Gustoća
 - Općina 199 /km2
Gradonačelnik Zijad Nišić (SBiH)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 76100
Pozivni broj (+387) 49
Brčko u BiH
Brčko u BiH
Brčko u BiH
Web stranica: Brčko.org

Brčko je grad u sjeverno-istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi. Na osnovu geografskog položaja, privrednih i drugih kapaciteta, Brčko predstavlja privredni i kulturni centar Bosanske Posavine. Brčko je istovremeno i centar Distrikta Brčko administrativno-upravne jedinice u Bosni i Hercegovini. Brčkom upravljaju samo mjesne i državne vlasti, uz pomoć međunarodne zajednice u obliku supervizora. Aktuelni supervizor Brčko distrikta je Michael Scanlan.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Brčko imala je 87.627 stanovnika, raspoređenih u 59 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Brčko u cjelini postala je Brčko distrikt.


Nacionalni sastav općina Brčko, popis 1991.
ukupno 87.627
Muslimani 38.617 (44,06%)
Hrvati 22.252 (25,39%)
Srbi 18.128 (20,68%)
Jugoslaveni 5.731 (6,54%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato 2.899 (3,33%)
Nacionalni sastav Grad Brčko, popis 1991.
ukupno 41.406
Muslimani 22.994 (55,53%)
Srbi 8.253 (19,93%)
Hrvati 2.894 (6,98%)
Jugoslaveni 5.211 (12,58%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato 2.054 (4,98%)

Nakon rata u BiH u Brčkom je nacionalna struktura stanovništva dosta promijenjena u odnosu na onu iz 1991.

Površina

[uredi | uredi kod]

Ukupna površina gradskog područja je 183 km². Glavna naselja van samog grada su Stari Rasadnik i Brod.

Naseljena mjesta

[uredi | uredi kod]

Babići, Bare, Bareš, Bašče, Berkovac, Bijela, Bijeljinska cesta, Blatuša, Boće, Boderište, Bojići, Brčko, Brdo Šterac, Brezik, Brezik Donji, Brezik Gornji, Brezovo Polje, Brezovo Polje (selo), Brka, Brod, Broduša, Budžak, Bukovac, Bukovica, Bukovica Donja, Bukvik, Bukvik Donji, Bukvik Gornji, Buzekara, Cerik, Čađavac, Čande, Čoseta (Ćoseta), Eš naselje, Dizdaruša, Fatovi, Ficibajer, Donji Rahić, Donji Zovik, Dubrave, Dubravice Donje, Dubravice Gornje, Gajevi, Gajići, Gluhakovac, Gorice, Gornji Rahić, Gornji Zovik, Grbavica, Grčica, Gredice, Grujići, Ilićka, Islamovac, Ivici, Jagodnjak, Jovići, Kalajdžije, Kišeljak, Klanac, Klosterska, Kolobara (Kolubara), Koreja, Krbeta, Krepšić, Laništa, Lazarići, Lončarevići, Lujići, Lukavac, Maksići, Maoča, Marković Polje, Meraje, Mićanovići, Mikići, Mitrovići, Mujkići, Nikolići, Novo Brčko, Odboj, Ograđenovac, Omerbegovača, Palanka, Panići, Pavlovići, Perići, Peškiri, Petrovići, Pištalovići, Plazulje, Pljoštare, Podarevac, Poljaci, Popovo Polje, Posavac, Potočari, Prutače, Rarićevi, Rašljani, Ražljevo, Repino Brdo, Riječani, Rijeke, Rosulje, Salatovići, Sandići, Sekulići, Simikići, Skakava Donja, Skakava Gornja, Slijepčevići, Smajil brdo, Srpska Varoš, Stanovi, Stokanovići, Šatorovići, Štrepci, Tinjari, Tomići, Trnjaci, Ulice, Ulović, Vasići, Vitanovići Donji, Vitanovići Gornji, Vrankićka, Vučilovac, Vujičići, Vukšić Donji i Vukšić Gornji.

Privreda

[uredi | uredi kod]

U Brčkom je nekada radila državna fabrika tekstila " Interplet", mesna industrija "Bimeks", uljara "Bimal", fabrika za preradu, otkup i promet voća i povrća "Bosnaplod", te fabrika obuće "Izbor".

Saobraćaj

[uredi | uredi kod]
Željeznička stanica u Brčkom

Mediji

[uredi | uredi kod]

Slavni ljudi

[uredi | uredi kod]

Kultura

[uredi | uredi kod]
  • U Brčkom postoji Umjetnička galerija.

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]
  • U Brčkom također postoji Sportska dvorana "Partizan".

Sport

[uredi | uredi kod]

Glavni sportski klubovi su FK Jedinstvo Brčko , FK Lokomotiva ,FK Omladinac Potočari , FK Ilićka 01 , Atletski klub Cross, RK Jedinstvo , RK Lokomotiva , ŽRK Jedinstvo Brčko i ŽOK Jedinstvo Brčko,Kajak Kanu klub Hariz Suljić . Najveća sportska manifestacija u gradu, a i u BiH, je širom svijeta poznata Vidovdanska trka, dvostruki nosilac plakete IAAF (za 2009 i 2012. godinu.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]