Binokularni vid
Binokularni vid je vrsta vida u kojem životinjske vrste imaju dva oka te ih koriste zajedno u vizualnoj percepciji. Riječ "binokularno" potječe od dvije latinske riječi, bini za dvostruko i oculus za oko.[1] Fahle (1987) navodi[2] da dva oka imaju evolucijski šest prednosti od samo jednog.
- Daje biću rezervno oko ako je jedno oštećeno.
- Daje šire vidno polje. Primjerice, ljudi imaju najveće horizontalno vidno polje od 190 stupnjeva, od čega 120 stupnjeva čini binokularno polje (dva oka) koje se spaja uz pomoć dva unikularna polja (svako po jedno oko) od 40 stupnjeva.[3]
- Daje percepciju dubine i trodimenzionalnosti predmeta.
- Dozvoljava kuteve očnih linija vida, relativne jedno drugom, i onih linija relativnih nekom objektu da se odrede od slika dvaju oka.[4]
- Dozvoljava biću da vidi više objekata iza prepreke. To je uočio i Leonardo da Vinci, koji je primjetio da ono što promakne lijevom oku, možda neće promaknuti i desnom.
- Daje binokularnu sumaciju koja povećava sposobnost uočavanja nerazgovijetnih objekata.[5]
- ↑ Harper, D. (2001). Online etymological dictionary
- ↑ Fahle, M (1987), „Wozu zwei Augen? [Zašto dva oka?”], Naturwissenschaften 74: 383–385, Bibcode 1987NW.....74..383F, DOI:10.1007/BF00405466
- ↑ Henson, D.B. (1993). Visual Fields. Oxford: Oxford University Press.
- ↑ Longuet-Higgins, H. C. (1982), „The role of the vertical dimension in stereoscopic vision”, Perception 11: 377–386, DOI:10.1068/p110377, arhivirano iz originala na datum 2014-10-06, pristupljeno 2015-04-02
- ↑ Blake, Randolph; Fox, Robert, „The psychophysical inquiry into binocular summation”, Perception & Psychophysics 14 (1): 161–85, DOI:10.3758/BF03198631
- Rahul Bhola: Binokularni vid, EyeRounds.org, University of Iowa Healthcare
- Livingstone, MS; Conway, BR (Sep 2004), „Was Rembrandt stereoblind?”, The New England Journal of Medicine 351 (12): 1264–5, DOI:10.1056/NEJM200409163511224, ISSN 0028-4793, PMC 2634283, PMID 15371590
- Vidno polje čovjeka i sove - usporedba