Prijeđi na sadržaj

Šavkat Mirzijajev

Izvor: Wikipedija
Šavkat Mirzijajev
Šavkat Mirzijajev


Na dužnosti
Dužnost preuzeo 
14. decembar 2016.
privremeni: 8. septembar 2016. – 14. decembar 2016.
Predsjednik vlade Abdula Aripov
Prethodnik Nigmatila Juldašev (privremeni)

Na dužnosti
12. decembar 2003. – 14. decembar 2016.
Predsjednik Islam Karimov
Nigmatila Juldašev (privremeni)
sam (privremeni)
Zamjenik Abdula Aripov
Ergaš Šoismatov
Abdula Aripov
Prethodnik Otkir Sultonov
Nasljednik Abdula Aripov

Rođen/a 24. 7. 1957. (1957-07-24) (dob: 67)
Džizaška regija, Uzbečka SSR, SSSR
Politička stranka Samopožrtvovna nacionalna
demokratska stranka
(–2008)
Demokratska stranka
narodnog preporoda
(2008–2016)
Liberalna demokratska stranka (2016–)
Suprug/a Ziroathon Hošimova
Religija islam

Šavkat Mirzijajev (Džizaška regija, 24. 7. 1957. – ), predsjednik Uzbekistana od 14. decembra 2016. godine. Od 12. decembra 2003. do 14. decembra 2016. bio je premijer Uzbekistana, a od 8. septembra do 14. decembra 2016. prijelazni predsjednik nakon smrti Islama Karimova.

Karijera

[uredi | uredi kod]

Prije stupanja na položaj uzbekistanskog premijera Mirzijojev je bio prvo guverner granične pokrajine, a potom Samarkanda između 2001. i 2003. godine. U svojoj političkoj, premijerskoj aktivnosti Šavkat je postao najpoznatiji po zahlađenju državnih odnosa s SAD nakon pokušaja državnog udara 2005. godine i jačanju političko-ekonomskih aktivnosti s Južnom Korejom što je dovelo do ugovora o prodaji uranija[1] i povećanju trgovine među državama od 40% između 2005. i 2006. godine.[1] Nakon smrti dugogodišnjeg uzbekistanskog predsjednika Islama Karimova 2. septembra 2016. godine, Mirzijojev je imenovan prijelaznim predsjednikom. Na predsjedničkim izborima 4. decembra uvjerljivo je pobijedio s osvojenih 88,6% glasova. Dužnost je preuzeo na inauguraciji 14. decembra. Pobjeda Mirzijojeva je bila očekivana jer je od početka slovio kao favorit. Iako je obećao nasljedovati politiku svog prethodnika, početak njegove vladavine obilježavaju reforme društva, a posebno su vidljive promjene u vanjskoj politici.[2] Pokrenuo je proces obnove odnosa s Kirgistanom i Tadžikistanom koji su u vrijeme Karimova bili ozbiljno narušeni.[3][4] Mnogo medijske pozornosti izazvao je posjet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Uzbekistanu u novembru 2016. gdje je dogovorena obnova također narušenih odnosa između dvije zemlje. Prvi je to posjet Erdogana Uzbekistanu nakon više od 13 godina.[5] Uzbekistan je po prvi put nakon 1994. posjetio i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.[6]

Reference

[uredi | uredi kod]