Pauci
 Ovo je glavno značenje pojma Pauci. Za druga značenja, v. Pauci (razvrstavanje). |
| Pauci | |
|---|---|
| |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Arthropoda |
| Potkoljeno: | Chelicerata |
| Razred: | Arachnida |
| Red: | Araneae Clerck, 1757 |
Pauci (Araneae) su najpoznatija i najbrojnija grupa (oko 40 000 vrsta) paukolikih životinja za koju je karakteristično da imaju posebne paučinaste žlijezde. Tijelo im je izgrađeno od dva dijela, prozome i opistozome. Dijelovi su spojeni uskim dijelom zvanim drška (pedicel). Ekstremiteti su prisutni na prozomi. Većinom su kopnene životinje (u pojedinačnim slučajevima mogu sekundarno prijeći na život u vodi), veličine od 0,4 mm pa i do 10 cm. Rasprostranjeni su svugdje gdje ima kukaca, a posebno u tropskim predjelima. Većina pauka su mesojedi i hrane se različitim kukcima koje hvataju u mreže ispletene od paučine.
Tijelo je podjeljeno na dva dijela spojena drškom. To su:
- prozoma koja je podijeljena na dijelove i na kojoj se nalazi 6 pari ekstremiteta, oči i dijelovi usta:
- opistozoma koja nije podijeljena na dijelove i nema ekstremitete već se na njenom zadnjem dijelu, s trbušne strane nalazi 2-3 para paučinastih bradavica na kojima se nalazi veliki broj (i do 300) otvora paučinastih žlijezda; na trbušnoj strani nalazi se i spolni otvor kao i plućni otvori.
Prvi par ekstremiteta su helicere, kao kod svih paukolikih životinja (Chelicerata) i nalaze se iznad i ispred usta od kojih su odvojene rostrumom (gornja usna). Pomoću njih pauci hvataju plijen, a zatim ga ubadaju čvrstom, zašiljenom kandžicom. Blizu vrha kandžice nalazi se otvor otrovne žlijezde koji paralizira i usmrćuje plijen.
Drugi par ekstremiteta na prozomi su pedipalpi, smješteni su bočno od usta. Kod ženki se ovaj par ekstremiteta ne razlikuje znatno od ostalih nogu za hodanje, dok kod mužjaka ima ulogu kopulatornog organa u parenju.
Ostala četiri para ekstremiteta su noge za hodanje i svaki se sastoji od po 7 segmenata, a završava sa po 2-3 kandžice. Pauci koji na opistozomi imaju poseban organ za ispredanje paučine, tzv. cribellum, imaju istovremeno i na zadnjim nogama dva reda povijenih bodlji nazvanih calamistrum. Oba ova specijalizirana organa, cribellum i calamistrum, se kod odraslih mužjaka gube ili ostaju u zakržljalom obliku.
Oči pripadaju tipu prostih očiju, ocela, kao kod kukaca. Najčešće pauci imaju po osam očiju raspoređenih u dva poprečna niza po četiri, a rjeđe 2, 4 ili 6 oka smještena bliže prednjoj ivici. Postoje i vrste kod kojih je po cijeloj površini glave raspoređen veći broj očiju, kao i one koje nemaju oči (špiljske vrste). U očima pauka nalazi se tvar tapetum, koja reflektira svjetlost tako da im oči svijetle u mraku. Vrste koje love plijen tako što trče za njim imaju bolje razvijene oči od onih koje plijen love mrežom. Raspored očiju kao i njihov broj su taksonomske osobine.
Probavni sustav počinje ustima koja su prilagođena uzimanju tekuće hrane pa shodno tome probava počinje izvan tijela. Pauk u plijen ubrizgava otrov koji ga paralizira, a zatim na njegovo tijelo ispušta izlučevinu iz pljuvačnih žlijezda. Izlučevina pretvara tijelo plijena u polutečnu smjesu koju, tzv. želucem za sisanje usisava. Želudac za sisanje je dio prednjeg crijeva specifične građe, prilagođen za usisavanje tekuće hrane. Usna šupljina i ždrijelo čine cijev za vođenje tekuće hrane do jednjaka, koji je također cjevast i proteže se do želuca. Na gornjem dijelu ždrijela nalaze se dlačice koje spriječavaju da u jednjak dospiju čvrste čestice hrane. Prednje crijevo obloženo je kutikulom (to naznačuje ektodermalno podrijetlo) koja je posebno zadebljala u želucu. Želudac je obložen snažnim mišićima koji svojim kontrakcijama imitira rad sisaljke, koji zajedno sa sličnim pokretima usne šupljine i ždrijela usisava hranu. Nakon želuca se nastavlja srednje crijevo koje je bez kutikule jer je endodermalnog porijekla. Srednje crijevo je jako razgranato u mnogobrojne divertikulume u kojima se obavlja glavno probavljanje hrane. Zadnje crijevo, obloženo kutikulom i ektodermalnog podrijetla kao i prednje, ima dobro razvijen omotač od mišića. Od mjesta spajanja srednjeg i zadnjeg crijeva proteže se proširenje s kojeg se odvaja kratka cijev (rectum) koja vodi do analnog otvora.
Pauci dišu pomoću dvije vrste organa:
- Listolika pluća su vrećastog oblika i predstavljaju uvrate tjelesnog zida, plućne vrećice, koje se k vanjskoj sredini otvaraju pukotinastim otvorima; sa zida plućne vrećice polazi niz listolikih izraslina koje su zapravo jako spljošteni vrećasti nabori tjelesnog zida. Primitivni pauci (npr. tarantule) imaju dva para ovih pluća dok druge vrste posjeduju samo jedan par.
- Dušnice su sustav razgranatih cjevčica koje se nalaze po čitavom tijelu i obložene su kutikulom koja je spiralno zadebljala; počinju otvorima, stigmama. Smatra se da su nastale preobrazbom listolikih pluća.
Pauci mogu biti različitih veličina. Najmanji pauk, Patu digua iz Bornea je dug 0.37 mm. Najveći pauci su tarantule. Neke tarantule su duge 9 cm, a noge su im duge 2.5 cm.
Većina pauka ugrize čovjeka u samoobrani. Ugriz pauka u 99% slučajeva je bezopasan, iako nekada može izazvati nekrozu, otrovati žrtvu ili čak smrt žrtve. Otrovanje ugrizom pauka, odnosno paukovim otrovom, naziva se arahnidizam, araneidizam ili araneizam. Čovjek se s paukom najčešće susretne tijekom obavljanja poljoprivrednih radova, kampiranja, čuvanja stoke... Ugriz pauka je obično lagan, a kod nekih slučajeva javlja se oštra bol na mjestu ugriza. U 20. stoljeću bilo je oko 100 slučajeva ugriza pauka,[1].
Arahnofobija (grč. aráchnē = pauk i phóbos = strah) je abnormalan strah od paukova i bilo čega što podsjeća na njih (npr. paukova mreža ili paukolike stvari). Ovo je jedna od najčešćih fobija. Istraživanja pokazuju da 50% žena i 10% muškaraca pokazuje simptome.[2].
- ↑ Diaz, J.H. (August 2004). „The Global Epidemiology, Syndromic Classification, Management, and Prevention of Spider Bites”. American Journal of Tropical Medicine and Hygiene 71 (2): 239–250. PMID 15306718.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2009-09-03. Pristupljeno 2010-10-03.
 | U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Pauci |
| U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Pauci |
 | Wikivrste imaju podatke o: Pauci |