Kvantitativna lingvistika

Kvantitativna lingvistika (KL) je poddisciplina opće lingvistike ili, još konkretnije, računarske lingvistike. Kvantitativna lingvistika istražuje jezike koristeći prije svega statističke metode u cilju formuliranja jezičnih zakona, odnosno, opće teorije jezika u smislu skupa međusobno povezanih jezičnih zakona.^[1] Kvantitativna lingvistika je empirijski zasnovana na rezultatima jezične statistike, polja koja se može tumačiti kao statistika jezika ili kao statistika bilo kojeg jezičnog objekta.

Povijest

Prvi pokušaji da se jeziku pristupi iz kuta kvantitativne lingvistike vezani su za antičku Grčku i staru Indiju. Jedan od povijesnih izvora sadrži primjenu kombinatorike na lingvistička pitanja,^[2] a jedan drugi je zasnovan na elementarnoj statistici.^[3]

Neki lingvistički zakoni

Postoji veliki broj predloženih lingvističkih zakona, među kojima su:^[4]

Zakon o divercifikaciji: Ako se jezične kategorije kao što su vrste riječi ili flektivni završeci javljaju u različitim oblicima može se pokazati da frekvencije njihovih pojavljivanja u tekstovima podiježu određenim zakonitostima.


Frekvencija samoglasnika i suglasnika u srpskohrvatskom jeziku

Frekvencija glagola ima i nema

Raspodjela dužina (ili opće, složenosti). Istraživanja teksta ili riječnika frekvencija jezičnih jedinica bilo koje vrste kada je u pitanju njihova dužina po pravilu daje veliki broj distribucija, zavisno od vrste jedinice koja se istražuje. Do sada su istraživane sljedeće jedinice:
- Zakon raspodjele dužina morfema;
- Zakon raspodjele dužina ritmičkih jedinica;
- Zakon raspodjele dužina rečenica;
- Zakon raspodjele dužina slogova;
- Zakon raspodjele dužina riječi;

Ostale jezične jedinice koje se takođe pridržavaju ovog zakona su na primjer, slova (karakteri) različite složenosti, dužine takozvanih hrebova, nazvanih po Ludeku Hrebičeku^[5] i govornih akata. Isto važi i za distribuciju zvukova (fonova) različitog trajanja.

Povezano

Reference

↑ Köhler, Altmann & Piotrovskiĭ 2005: str. 1–16
↑ N.L. Biggs: The Roots of Combinatorics. In: Historia Mathematica 6, (1979). стр. 109-136.
↑ Adam Pawłowski: Prolegomena to the History of Corpus and Quantitative Linguistics. Greek Antiquity. In: Glottotheory 1, (2008). стр. 48-54.
↑ cf. references: Köhler, Altmann, Piotrowski (eds.) (2005)
↑ „Hreb length - Laws in Quantitative Linguistics”. Arhivirano iz originala na datum 19. 05. 2011. Pristupljeno 04. 05. 2012.

Literatura

Best, Karl-Heinz; Rottmann, Otto: Quantitative Linguistics, an Invitation. RAM-Verlag, Lüdenscheid 2017. ISBN 978-3-942303-51-4.
Kordić, Snježana (1995). Relativna rečenica. Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25. Zagreb: Matica hrvatska i Hrvatsko filološko društvo. str. 366. ISBN 953-6050-04-8. LCCN 97154457. OCLC 37606491. OL 2863536W. SSRN 3460911. CROSBI 426507. Pristupljeno 2019-04-19. (CROLIB). (COBISS-Sr). (GISKO). (COBISS-BH). (COBISS-Sl).
Kordić, Snježana (2002). Riječi na granici punoznačnosti. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. str. 277. ISBN 953-169-073-1. LCCN 2009386657. OCLC 54680648. SSRN 3467413. CROSBI 426493. S2CID 61311912. Pristupljeno 2022-07-20. (CROLIB). (COBISS-Sr). (COBISS-BH). (GISKO).
Köhler, Reinhard; Altmann, Gabriel; Piotrovskiĭ, Raĭmond Genrikhovich (2005). Quantitative Linguistik. Walter de Gruyter. str. 1-16. ISBN 978-3-11-015578-5.

Vanjske veze

IQLA - International Quantitative Linguistics Association

[1] Köhler, Altmann & Piotrovskiĭ 2005: str. 1–16

[2] N.L. Biggs: The Roots of Combinatorics. In: Historia Mathematica 6, (1979). стр. 109-136.

[3] Adam Pawłowski: Prolegomena to the History of Corpus and Quantitative Linguistics. Greek Antiquity. In: Glottotheory 1, (2008). стр. 48-54.

[4] . references: Köhler, Altmann, Piotrowski (eds.) (2005)

[5] „Hreb length - Laws in Quantitative Linguistics”. Arhivirano iz originala na datum 19. 05. 2011. Pristupljeno 04. 05. 2012.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]