Scientific Papers by Vesna Haluga
78th ESD Conference Proceedings, 2022
The former communist countries of Central and SouthEastern Europe at present are mostly NATO/EU m... more The former communist countries of Central and SouthEastern Europe at present are mostly NATO/EU member states. The Western Balkans have a European perspective. However, the economic situation in the Western Balkans is not optimistic, with bleak prospects for rapid economic development. The GDP per capita of the "most developed" Western Balkans state (Montenegro) is still lower than the GDP of Bulgaria, the least developed EU member state. It is not likely that the investment boom and GDP growth experienced in the Visegrad Four and Baltic States in the pre-accession period will be repeated. Demographic challenges in some of the Western Balkans countries are staggering (as well as in the Baltic States, Romania, Bulgaria, Hungary, and Croatia). With the possible accession to the EU, the emigration from the Western Balkans countries would most likely increase due to the opening of the labour market in the EU member states. If socioeconomic development is not comprehensively encouraged, substantially financed and meticulously audited by the EU, poor economic results and negative demographic impacts of the domestic situation will continue, and external players (Russia and China in particular) will continue to strengthen their economic and political influence in the region. The Bulgarian and Romanian presidencies of the EU have put the Western Balkans rather high on the list of EU's priorities, with the interim Austrian presidency giving support to the faster integration as well. In the first half of the 2020, the Croatian presidency has, considering the geographic proximity, as well as historical experience and contemporary ties of Croatia to the region, continued with putting the issue on the EU's agenda. What could be the major implications of the accession to the EU for the Western Balkans countries?
Papers by Vesna Haluga
Manjinska književnost Hrvata u Mađarskoj kroz povijest je prolazila i danas prolazi kroz brojne i... more Manjinska književnost Hrvata u Mađarskoj kroz povijest je prolazila i danas prolazi kroz brojne izazove. Značajnu ulogu u očuvanju kulture, jezika i književnosti Hrvata u Mađarskoj ima dr.sc. Stjepan Blažetin intelektualac, ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Pečuh, voditelj Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, priznati hrvatski pjesnik u Mađarskoj, književni teoretičar, književni povjesničar i kritičar, kroatist i prevoditelj. Književnost Hrvata u Mađarskoj prema dr. sc. Blažetinu obilježavaju tri glavne točke: autori, čitateljska publika i posrednik (nakladništvo). U kratkom pregledu dan je i osvrt na književnost Hrvata u Mađarskoj od 1918. godine do danas te se problematiziraju pitanja identiteta, multikulturalnosti kroz književnost i kulturu Hrvata u Mađarskoj.The minority literature of Croats in Hungary through history and today is going through many challenges. Stjepan Blažetin intellectual, The hea...
Zbornik radova s Međunarodne doktorske konferencije za doktorande poslijediplomskih sveučilišnih doktorskih studija u području Medija i komunikacije, 2021
Rad tematizira tetovažu žena katolkinja iz Bosne i Hercegovine, funkciju tetovaže s identitetskog... more Rad tematizira tetovažu žena katolkinja iz Bosne i Hercegovine, funkciju tetovaže s identitetskoga, vjerskoga i komunikacijskoga aspekta, prvenstveno kao sredstva neverbalne vizualne komunikacije, te njezinu suvremenu percepciju. Tradicijska/vjerska tetovaža na primjeru tetoviranih žena katolkinja iz BiH, na koju se odnosi istraživanje, predstavlja svjesnu tjelesnu modifikaciju koja je povijesno uvjetovana okolinom i kulturom. Istražena je percepcija tradicijske/vjerske tetovaže s obzirom na činjenicu da se više od 90 % stanovnika Republike Hrvatske deklariralo kao vjernici te je istraženo je li osoba s tetoviranim vjerskim simbolom i vjernik, odnosno je li ta osoba percipirana kao vjernik zbog tetovirana vjerskog simbola/znaka. Rad tematizira i mogućnost doprinosa tradicijske tetovaže procesu nove evangelizacije. Istraživanje je provedeno na uzorku od 310 ispitanika, a ciljevi su: utvrditi percepciju vjerske/tradicijske tetovaže, odnosno utječu li na nju sociodemografske značajke, ...
Economic and Social Development : 70th International Scientific Conference on Economic and Social Development – book of proceedings, 2021
74th International Scientific Conference on Economic and Social Development Development Book of Proceedings, 2021
Social networks have become a necessary tool in personal and professional communication in all sp... more Social networks have become a necessary tool in personal and professional communication in all spheres of life, including diplomacy. Diplomatic communication in the era of modern technology has transformed and developed into a "digital diplomacy", which does not mean that the forms of classical (traditional) diplomatic communication are completely abandoned. New technologies have resulted in changes in political communication in which even the highest state officials are active on social media, making them one of the most frequently used communication channels. Through social networks, officials communicate directly and sometimes very intensively with the public. With a functionally deductive approach, several methods were used in order to obtain relevant data. Due to the relatively small sample, the way of using social networks by Croatian diplomatic and consular missions was qualitatively researched. There were several research methods in this paper. Description method describes the relevant paradigm comparison method were investigated similarities and common features, and statistical methods numerically and graphically presented research results were obtained. The subject of the research is the social networks Facebook and Twitter, and the time frame of the research is the year 2020.
Economic and Social Development: 68th International Scientific Economic and Social Development Conference - book of proceedings, 2021
Health diplomacy, in times of any crisis, is an important component of the foreign policy of worl... more Health diplomacy, in times of any crisis, is an important component of the foreign policy of world powers with the aim of spreading its geopolitical influence around the world. Since the advent of the COVID-19 virus in late 2019, it has been shown that health systems, even developed countries, have not been prepared to respond adequately to the challenges posed by the coronavirus. We aim to determine whether the People's Republic of China (hereafter: the PR China), which was even publicly named by the then US President Trump as the source of the infection, calling the COVID-19 virus a "Chinese virus", seems to be exploiting the global health situation, activating its health diplomacy on a global level as the so-called "soft power" tool for spreading its influence around the world. The European Union (hereafter: the EU), but also the United States of America (hereafter: the USA), only a few months after the outbreak of the crisis, practically remained trapped in their own inertia. On the other hand, the PR China apparently has used every opportunity to expand and strengthen its geopolitical influence through health diplomacy. While the whole of Europe was in complete lock-down, there is no country in Europe that China did not supply with protective equipment, often donating certain quantities. The result of such a health approach, and in the context of the current situation, we can say the "vaccine diplomacy" is a delay in the delivery of vaccines, the only possible solution to the crisis, which again puts the EU in an unfavorable economic and geopolitical position. The focus of this paper is to analyze how the PR China, in the context of the COVID-19 crisis, uses its health diplomacy as a "soft power" diplomatic tool and what this means for China's future geopolitical positioning.
Na hrvatskoj razini epidemija, u svjetskim razmjerima pandemija COVID 19 virusa, izvanredna je si... more Na hrvatskoj razini epidemija, u svjetskim razmjerima pandemija COVID 19 virusa, izvanredna je situacija koja je početkom godine zahtijevala i donošenje izvanrednih mjera. Stanovništvo se po prvi puta suočilo s ograničavanjem slobode kretanja, zabranom napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka, samoizolacijom. Neosporan je i osjećaj straha, budući je COVID 19 bio novi virus o kojemu se gotovo ništa nije znalo. Posljedično se s epidemijom javila i mogućnošću zadiranja u privatnost te ostala prava i slobode građana. Svrha rada je na konkretnom primjeru istražiti značaj otkrivanja osobnih podataka za osobne slobode i prava prvooboljele osobe. Deskriptivnim metodama sinteze i analize, usporedbama, prikupljeni podaci su sistematizirani i komparirani s ciljem istraživanja zaštite osobnih podataka na primjeru prvooboljele osobe od COVID 19 virusa u Međimurskoj županiji. U radu se primjenjuje deskriptivno i razvojno istraživanje, a podaci su kvantitativno i kvalitativno analizirani uz pomoć programa Microsoft Office Excela te su prikazani tabelarno. Ovim radom analizirane su i komparirane objave Stožera civilne zaštite Međimurske županije te objave na eMeđimurju najčitanijem lokalnom portalu te mogućnost otkrivanja identiteta nultog pacijenta kao prve osobe oboljele od COVID 19 virusa u Međimurskoj županiji. Potvrđena je hipoteza H1: Moguće je utvrditi identitet osobe oboljele od COVID 19 virusa bez iznošenja osobnih podataka, kao i hipoteza H2: Otkrivanje identiteta rezultira stigmatizacijom osobe oboljele od COVID 19 virusa. Iz dobivenih rezultata istraživanja moguće je zaključiti kako mediji imaju veliku moć kada je riječ o utjecanju na formiranje stavova pojedinaca kao i na njihovo ponašanje. Također, s druge strane iznimno značajnu ulogu u informiranju ljudi, ali mogućnosti da pomognu ljudima, poglavito u kriznim situacijama da se osjećaju manje ugroženo ili čak bespomoćno.
Zbornik radova s Međunarodne doktorske konferencije za doktorande poslijediplomskih sveučilišnih doktorskih studija u području Medija i komunikacije održane u Koprivnici 28. studenoga 2020., 2021
Na hrvatskoj razini epidemija, u svjetskim razmjerima pandemija
COVID 19 virusa, izvanredna je si... more Na hrvatskoj razini epidemija, u svjetskim razmjerima pandemija
COVID 19 virusa, izvanredna je situacija koja je u ožujku 2020.
godine zahtijevala donošenje izvanrednih mjera. Stanovništvo se po prvi
puta suočilo s ograničavanjem slobode kretanja, zabranom napuštanja
mjesta prebivališta i stalnog boravka, samoizolacijom. Neosporan je i
osjećaj straha, budući je COVID 19 bio novi virus o kojemu se gotovo
ništa nije znalo. Posljedično se s epidemijom javila i mogućnošću zadiranja u privatnost te ostala prava i slobode građana. Svrha rada je
na konkretnom primjeru istražiti značaj otkrivanja osobnih podataka
za osobne slobode i prava prvooboljele osobe. Deskriptivnim metodama
sinteze i analize, usporedbama, prikupljeni podaci su sistematizirani i
komparirani s ciljem istraživanja zaštite osobnih podataka na primjeru
prvooboljele osobe od COVID 19 virusa u Međimurskoj županiji. U radu
se primjenjuje deskriptivno i razvojno istraživanje, a podaci su kvantitativno i kvalitativno analizirani uz pomoć programa Microsoft Office
Excela te su prikazani tabelarno. Ovim radom analizirane su i komparirane
objave Stožera civilne zaštite Međimurske županije te objave na
eMeđimurju najčitanijem lokalnom portalu te mogućnost otkrivanja
identiteta nultog pacijenta kao prve osobe oboljele od COVID 19 virusa
u Međimurskoj županiji. Potvrđena je hipoteza H1: Moguće je utvrditi
identitet osobe oboljele od COVID 19 virusa bez iznošenja osobnih podataka, kao i hipoteza H2: Otkrivanje identiteta rezultira stigmatizacijom
osobe oboljele od COVID 19 virusa. Iz dobivenih rezultata istraživanja
moguće je zaključiti kako mediji imaju veliku moć kada je riječ o
utjecanju na formiranje stavova pojedinaca kao i na njihovo ponašanje. Također, s druge strane iznimno značajnu ulogu u informiranju ljudi, ali
mogućnosti da pomognu ljudima, poglavito u kriznim situacijama da se
osjećaju manje ugroženo ili čak bespomoćno.
Uploads
Scientific Papers by Vesna Haluga
Papers by Vesna Haluga
COVID 19 virusa, izvanredna je situacija koja je u ožujku 2020.
godine zahtijevala donošenje izvanrednih mjera. Stanovništvo se po prvi
puta suočilo s ograničavanjem slobode kretanja, zabranom napuštanja
mjesta prebivališta i stalnog boravka, samoizolacijom. Neosporan je i
osjećaj straha, budući je COVID 19 bio novi virus o kojemu se gotovo
ništa nije znalo. Posljedično se s epidemijom javila i mogućnošću zadiranja u privatnost te ostala prava i slobode građana. Svrha rada je
na konkretnom primjeru istražiti značaj otkrivanja osobnih podataka
za osobne slobode i prava prvooboljele osobe. Deskriptivnim metodama
sinteze i analize, usporedbama, prikupljeni podaci su sistematizirani i
komparirani s ciljem istraživanja zaštite osobnih podataka na primjeru
prvooboljele osobe od COVID 19 virusa u Međimurskoj županiji. U radu
se primjenjuje deskriptivno i razvojno istraživanje, a podaci su kvantitativno i kvalitativno analizirani uz pomoć programa Microsoft Office
Excela te su prikazani tabelarno. Ovim radom analizirane su i komparirane
objave Stožera civilne zaštite Međimurske županije te objave na
eMeđimurju najčitanijem lokalnom portalu te mogućnost otkrivanja
identiteta nultog pacijenta kao prve osobe oboljele od COVID 19 virusa
u Međimurskoj županiji. Potvrđena je hipoteza H1: Moguće je utvrditi
identitet osobe oboljele od COVID 19 virusa bez iznošenja osobnih podataka, kao i hipoteza H2: Otkrivanje identiteta rezultira stigmatizacijom
osobe oboljele od COVID 19 virusa. Iz dobivenih rezultata istraživanja
moguće je zaključiti kako mediji imaju veliku moć kada je riječ o
utjecanju na formiranje stavova pojedinaca kao i na njihovo ponašanje. Također, s druge strane iznimno značajnu ulogu u informiranju ljudi, ali
mogućnosti da pomognu ljudima, poglavito u kriznim situacijama da se
osjećaju manje ugroženo ili čak bespomoćno.
COVID 19 virusa, izvanredna je situacija koja je u ožujku 2020.
godine zahtijevala donošenje izvanrednih mjera. Stanovništvo se po prvi
puta suočilo s ograničavanjem slobode kretanja, zabranom napuštanja
mjesta prebivališta i stalnog boravka, samoizolacijom. Neosporan je i
osjećaj straha, budući je COVID 19 bio novi virus o kojemu se gotovo
ništa nije znalo. Posljedično se s epidemijom javila i mogućnošću zadiranja u privatnost te ostala prava i slobode građana. Svrha rada je
na konkretnom primjeru istražiti značaj otkrivanja osobnih podataka
za osobne slobode i prava prvooboljele osobe. Deskriptivnim metodama
sinteze i analize, usporedbama, prikupljeni podaci su sistematizirani i
komparirani s ciljem istraživanja zaštite osobnih podataka na primjeru
prvooboljele osobe od COVID 19 virusa u Međimurskoj županiji. U radu
se primjenjuje deskriptivno i razvojno istraživanje, a podaci su kvantitativno i kvalitativno analizirani uz pomoć programa Microsoft Office
Excela te su prikazani tabelarno. Ovim radom analizirane su i komparirane
objave Stožera civilne zaštite Međimurske županije te objave na
eMeđimurju najčitanijem lokalnom portalu te mogućnost otkrivanja
identiteta nultog pacijenta kao prve osobe oboljele od COVID 19 virusa
u Međimurskoj županiji. Potvrđena je hipoteza H1: Moguće je utvrditi
identitet osobe oboljele od COVID 19 virusa bez iznošenja osobnih podataka, kao i hipoteza H2: Otkrivanje identiteta rezultira stigmatizacijom
osobe oboljele od COVID 19 virusa. Iz dobivenih rezultata istraživanja
moguće je zaključiti kako mediji imaju veliku moć kada je riječ o
utjecanju na formiranje stavova pojedinaca kao i na njihovo ponašanje. Također, s druge strane iznimno značajnu ulogu u informiranju ljudi, ali
mogućnosti da pomognu ljudima, poglavito u kriznim situacijama da se
osjećaju manje ugroženo ili čak bespomoćno.