Prijeđi na sadržaj

Svjetsko prvenstvo u biatlonu

Izvor: Wikipedija
Magdalena Neuner i Kaisa Mäkäräinen na Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2012. godine.

Svjetsko prvenstvo u biatlonu sportsko je natjecanje u organizaciji Međunarodne biatlonske unije (IBU), u svim biatlonskim disciplinama u muškoj, ženskoj i juniorskoj konkurenciji. Prvenstva se održavaju svake godine, osim u olimpijskim godinama, kako bi se izbjegla dva natjecanja u godini Zimskih olimpijskih igara.

Jakov Fak osvojio je broncu za Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu 2009. godine. Kasnije je nastupao za Sloveniju.

Prvo Svjetsko prvenstvo održano je 1958. godine, samo u muškoj konkurenciji. Žene su imale svoje prvo Svjetsko prvenstvo 1984., a od 1989. Svjetsko prvenstvo je zajedno i za muškarce i žene.

Četiri puta (1990., 1998., 1999., 2000.) nije bilo moguće održati cijeli program na odabranoj lokaciji zbog lošeg vremena ili premalo snijega, pa je dio natjecanja održan na drugoj lokaciji. U povijesti Svjetskih prvenstava u biatlonu natjecanja su se održavala i u olimpijskoj godini i to za one discipline koje nisu bile na olimpijskom programu.

Prvo Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958. za muškarce održano je u gradu Saalfeldenu u pokrajini Salzburg u Austriji, gdje su službeno održane samo pojedinačna utrka na 20 km i neslužbena ekipna utrka. Švedski biatlonac Adolf Wiklund postao je prvi svjetski prvak. Štafeta je službeno uvrštena u program Svjetskog prvenstva 1966. godine.

Najuspješniji biatlonci u muškoj konkurenciji su: Ole Einar Bjørndalen (20 zlatnih medalja), Johannes Thingnes Bø (17), Martin Fourcade (13) i Emil Hegle Svendsen (12), a u ženskoj konkurenciji: Marte Olsbu Røiseland (13 zlatnih medalja), Magdalena Neuner (12), Tiril Eckhoff (10) i Jelena Golovina (10).

Jakov Fak osvojio je broncu za Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu u biatlonu u Pyeongchangu 2009. godine u disciplini pojedinačno 20 km.[1] To je jedina hrvatska medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu i jedina hrvatska medalja na Svjetskim prvenstvima u nordijskim sportovima. Do sada je 28 zemalja osvajalo medalje.

Mjesta održavanja

[uredi | uredi kôd]
Godina Mjesto održavanja
1958. Saalfelden
1959. Courmayeur
1961. Umeå
1962. Hämeenlinna
1963. Seefeld in Tirol
1965. Elverum
1966. Garmisch-Partenkirchen
1967. Altenberg
1969. Zakopane
1970. Östersund
1971. Hämeenlinna
1973. Lake Placid
1974. Minsk
1975. Antholz
1976. Antholz
1977. Lillehammer (Vingrom)
1978. Hochfilzen
1979. Ruhpolding
1981. Lahti
1982. Minsk
Godina Mjesto održavanja
1983. Antholz
1984. Chamonix
1985. Egg am Etzel
Ruhpolding
1986. Falun
Oslo
1987. Lahti
Lake Placid
1988. Chamonix
1989 Feistritz an der Drau
1990 Minsk
Oslo
Kontiolahti
1991. Lahti
1992. Novosibirsk
1993. Borovec
1994. Canmore
1995. Antholz
1996. Ruhpolding
1997. Osrblie
1998. Pokljuka
Hochfilzen
1999. Kontiolahti
Oslo
Godina Mjesto održavanja
2000. Oslo
Lahti
2001. Pokljuka
2002. Oslo
2003. Hanti-Mansijsk
2004. Oberhof
2005. Hochfilzen
2007. Antholz
2008. Östersund
2009. Pyeongchang
2011. Hanti-Mansijsk
2012. Ruhpolding
2013. Nové Město na Moravě
2015. Kontiolahti
2016. Oslo
2017. Hochfilzen
2019. Östersund
2020. Antholz
2021. Pokljuka
2023. Oberhof
2024. Nové Město na Moravě

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Fak: Moj životni san se ispunio već ove godine Jutarnji list Preuzeto 10. veljače 2024.