Silazak u podzemlje

Silazak u podzemlje (katabaza, starogrčki: κατάβασις, od κατὰ "dole” i βαίνω "ići”) je komparativnomitološki mitem prisutan u različitim religijama diljem svijeta, uključujući kršćanstvo. Heroj ili božanstvo gornjeg svijeta putuje u donji ili podzemni svijet odnosno u zemlju umrlih te se vraća, često s traženim predmetom, voljenom osobom ili uzvišenim znanjem. Sposobnost da još za života uđe u carstvo umrlih te se odande vrati, dokaz je da klasični heroj posjeduje izniman status veći od smrtnika. Božanstvo koje se vraća iz podzemlja, demonstrira eshatološke teme poput cikličke naravi vremena i egzistencije ili pobjede nad smrću i mogućnosti besmrtnosti.^[1]

Katabaza

Jedno značenje katabaze (hrv. silazak, povratak) jest epska konvencija herojeva putovanja u podzemni svijet.^[2] Primjerice, u grčkoj mitologiji Orfej ulazi u podzemlje da bi vratio Euridiku u svijet živih.

Većina se katabazâ zbiva u nadnaravnu svijetu poput hada ili pakla. Tako se u Nekiji, jedanaestoj knjizi Odiseje, opisuje Odisejev silazak u podzemlje. No katabaza se može odnositi i na putovanje kroz druge distopijske predjele poput onih na koje Odisej nailazi tijekom svojeg 20-godišnjeg putovanja iz Troje natrag na Itaku. Pilar Serrano^[2] dopušta upotrebu pojma katabaza za obuhvat kratkih ili kroničnih boravaka u podzemlju, uključujući ovdje i Lazara te Kastora i Poluksa.

Mitološki likovi

Mitološki likovi koji posjećuju podzemlje jesu:

Starosumerski:

Enkidu, na pločici Epa o Gilgamešu, obično se smatra kasnijim dodatkom priči
Gilgameš, silazi u podzemlje da bi susreo Utnapištima tijekom potrage za besmrtnošću
Inana, silazi u podzemlje s darovima da bi prošla kroz sedam vrata podzemlja

Staroegipatski

Oziris, egipatski bog (vidi još egipatska Knjiga mrtvih)
Merire, mađioničar iz Vandierova papirusa (Posener, 1985.)

Starogrčki i starorimski:

Adonis/Tamuz, oplakuje ga i potom spašava njegova družica/majka Afrodita/Inana/Ištar
Dioniz, bog koji spašava Semelu iz hada^[3] i ponovo u svojoj ulozi kao patron kazališta
Heraklo, za svoj dvanaesti posao pri kojem također spašava Tezeja
Hermo, bog koji iz hada spašava Perzefonu
Orfej, da bi iz hada spasio Euridiku
Perzefona i Demetra
Psiha
Odisej
Eneja, da bi razgovarao sa svojim ocem u Enejidi
Tezej i Piritoj, pokušavaju oteti Perzefonu; u tome ne uspijevaju, a jedino Tezeja spašava Heraklo

Judeokršćanski

Nordijski i finski:

Odin
Baldr
Hermod
Helreið Brynhildar
Lemminkäinenovo spašavanje iz Tuonele koje poduzima njegova majka

Velški

Pwyllov silazak u Annwn u velškom Mabinogionu
Preiddeu Annwfn, ekspedicija kralja Arthura u Annwfn po pripovijesti iz Taliesinove knjige

Ostali

japanska mitologija: Izanagi i Izanami u Yomi
majanska mitologija: Hunahpu and Xbalanque, majanski herojski blizanci
mahajanski budizam: silazak bodhisatve Kuan Jin u područje nalik paklu nakon što je u samilosti preuzela lošu karmu svojeg krvnika
vedska religija: Ušas (zora) oslobođena je iz Vale uz pomoć Indre
hinduizam: car Judhišthira silazi u Naraku
olonska mitologija (američkodomorodačka): Kaknu se bori s Tijelom Kamena
jorupska mitologija: Obatala, ustajući i umirući bog Ile Ifea, kulturnog centra Joruba
mongolska mitologija: Gesar-kan pokreće invaziju na carstvo Erlik da bi spasio dušu svoje majke.

Izvori

↑ David Leeming, The Oxford Companion to World Mythology (Oxford University Press, 2005.), p. 98. online; Radcliffe G. Edmonds III, Myths of the Underworld Journey: Plato, Aristophanes, and the 'Orphic' Gold Tablets (Cambridge University Press, 2004.) passim; Death, Ecstasy, and Other Wordly Journeys, uredili John J. Collins i Michael Fishbane (State University of New York, 1995.) passim; Bruce Louden, "Catabasis, Consultation, and the Vision: Odyssey 11, I Samuel 28, Gilgamesh 12, Aeneid 6, Plato's Allegory of the Cave, and the Book of Revelation," u: Homer's Odyssey and the Near East (Cambridge University Press, 2011.), pp. 197–221.
↑ ^a ^b Pilar González Serrano, "Catábasis y resurrección". Espacio, Tiempo y Forma, Serie II: Historia Antigua. Volume 12, pp. 129–179. Madrid, 1999.
↑ Robert Graves. The Greek Myths, 27. k, koji citira Pauzanijin Opis Grčke 2.31.2 Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. studenoga 2010. (Wayback Machine).

Vidi još

Literatura

Janda, M., Eleusis, das indogermanische Erbe der Mysterien (1998.).
Rachel Falconer, Hell in Contemporary Literature: Western Descent Narratives since 1945, (Edinburgh University Press, 2005/07).
World of Dante, multimedijski website koji nudi talijanski tekst Božanstvene komedije, prijevod Allena Mandelbauma, galeriju, interaktivne karte, kronologiju, muzičke snimke i pretraživu bazu podataka.
Shushan, Gregory. 2009. Conceptions of the Afterlife in Early Civilizations Universalism, Constructivism and Near-Death Experience. New York & London, Continuum. ISBN 978-0-8264-4073-0

[1] David Leeming, The Oxford Companion to World Mythology (Oxford University Press, 2005.), p. 98. online; Radcliffe G. Edmonds III, Myths of the Underworld Journey: Plato, Aristophanes, and the 'Orphic' Gold Tablets (Cambridge University Press, 2004.) passim; Death, Ecstasy, and Other Wordly Journeys, uredili John J. Collins i Michael Fishbane (State University of New York, 1995.) passim; Bruce Louden, "Catabasis, Consultation, and the Vision: Odyssey 11, I Samuel 28, Gilgamesh 12, Aeneid 6, Plato's Allegory of the Cave, and the Book of Revelation," u: Homer's Odyssey and the Near East (Cambridge University Press, 2011.), pp. 197–221.

[Serrano99-2] Pilar González Serrano, "Catábasis y resurrección". Espacio, Tiempo y Forma, Serie II: Historia Antigua. Volume 12, pp. 129–179. Madrid, 1999.

[3] Robert Graves. The Greek Myths, 27. k, koji citira Pauzanijin Opis Grčke 2.31.2 Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. studenoga 2010. (Wayback Machine).

[1]

[2]

[3]