Prijeđi na sadržaj

Prirodoslovni muzej u Londonu

Izvor: Wikipedija


Natural History Museum
Osnovan 1881.
Lokacija Exhibition Road, South Kensington, London, Engleska, London
Izlošci70 milijuna
Ulazslobodan
Metrostanica South Kensington
WWW www.nhm.ac.uk

Natural History Museum (hr. „Prirodoslovni muzej”) je jedan od tri velika muzeja u muzejskom kvartu Londona na Exhibition Roadu, South Kensington (ostali su Science Museum i Victoria and Albert Museum). Glavni ulaz u muzej je s Cromwell Roada. Muzej je javni, a financira ga država( Ministarstvo za kulturu, medije i sport).

Pročelje Prirodoslovnog muzeja u Londonu prekriveno je ukrasnom opekom u viktorijanskom stilu.
Tlocrt Prirodoslovnog muzeja iz 1906. godine s legendom izvorne postavke.

Muzej čuva zbirku od oko 70 milijuna izložaka, u pet glavnih zbirki: botanika, entomologija, mineralogija, paleontologija i zoologija. Muzej je svjetski referencijalni centar za istraživanje, specijaliziran za taksonomiju, identifikaciju i očuvanje. Natural History je vrlo stara institucija, tako da mnoge njegove velike povijesne zbirke imaju, pored znanstvene vrijednosti, i veliku povijesnu vrijednost poput zbirke uzoraka koju je osobno prikupio Charles Darwin.

Muzej je posebno poznat po svojim izlošcima kostura dinosaura i kićene arhitekture samog muzejskog zdanja - tako da ga ponekad zovu katedrala prirode.

Muzej zapošljava oko 850 ljudi, trenutni ravnatelj je Michael Dixon, a posjeti ga više od 5 milijuna posjetitelja godišnje.[1]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Muzej je nastao iz prirodoslovnih zbirki Britanskog muzeja. Naime, Richard Owen, upravitelj Britanskom muzeja od 1856. godine, je želio ispraviti mnoge nepravilnosti bivših ravnatelja i dati prirodoslovnom dijelu Britanskog muzeja više mjesta. Konačno odvojenje se dogodilo preseljenjem prirodoslovne zbirke u novu zgradu arhitekta Alfreda Waterhousea 1881. godine.[2] No, kao zasebna ustanova pod nazivom British Museum (Natural History) postao je tek 1963. godine. God. 1986. mu je priključen i Geološki muzej. Godine 1992. promijenio je ime u Prirodoslovni muzej. Darwinov centar je noviji ogranak muzeja, projektiran kao moderni objekt za skladištenje vrijednih zbirk, dovršen 2008. godinei.

Izlošci

[uredi | uredi kôd]

Jedna od najposjećenijih i vjerojatno najpoznatijih izložaka je replika kostura dinosaura diplodoka dug 32 metra, poznat kao Dippy, koji je bio postavljen u Središnjoj dvorani. Nakon gotovo 112 godina, replika kostura dinosaura je uklonjena i zamijenjena modelom kostura plavog kita. Kostur je dug 25 metara i teži 10 tona. Mogao je biti izložen tek 1934. godine izgradnjom nove dvorane samo za taj izložak (danas „Dvorana velikih sisavaca”), iako je bio u vlasništvu muzeja 42 godine prije izlaganja.

Vjerojatno najpoznatiji izložak u Darwinovom centru je divovska lignja dugačka 8,62 metara, nazvana Archie, koja je živa uhvaćena u ribarsku mrežu nedaleko od Faulklandskog otočja 2004. godine.

Muzejske galerije su podijeljene u četiri odjela:

  • Crvena zona
    - u ovaj odjel se može ući iz ulice Exhibition Road,
    s istočne strane zgrade.
    Zona je posvećena povijesti planeta Zemlje,
    a sadrži veći broj galerija:
    • Laboratorij Zemlje
    • Bogatstva Zemlje
    • Najnovije impresije
    • Površina za odmor
    • Zemlja danas i sutra
    • Od početka
    • Unutrašnja snaga
    • Vizije zemlje
  • Zelena zona:
    • Ptice
    • Zastrašujući gmizavci
    • Ekologija
    • Fosili morskih reptila
    • Divovska sekvoja i središnja dvorana
    • Minerali
    • Grobnica
    • Naše mjesto u evoluciji
    • Biljna snaga
    • Primati
    • Istraživanja
  • Plava zona
    • Dinosauri
    • Ribe, amfibije i reptili
    • Biologija čovjeka
    • Jerwood
    • Beskralježnjaci
    • Sisavci
    • Priroda uživo
  • Narančasta zona:
    • Vrt s divljim životinjama
    • Darwinov centar

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Broj posjetitelja 2015. prema visitor attractions pregledu u udruženju ALVA (engl.) Pristupljeno 17. rujna 2017.
  2. Prirodoslovni - enterijerArhivirana inačica izvorne stranice od 19. siječnja 2012. (Wayback Machine), architecture.com (engl.) Pristupljeno 17. rujna 2017.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]