Pontsko-kaspijska stepa
Pontsko-kaspijska stepa je velika stepa koja se prostire od sjeverne obale Crnoga mora prema istoku sve do Kaspijskoga jezera, tj. od Dobrudže u sjeveroistočnoj Bugarskoj i sjeverozapadnoj Rumunjskoj, kroz Moldaviji, prema ruskom Sjevernome Kavkazu te područja uz rijeku Volgu, sve do sjeverozapadnoga Kazahstana, čineći dio Euroazijske stepe. Istočno od Pontsko-kaspijske stepe nalazi se Kazaška stepa. Pontsko-kaspijska stepa je dio paleoarktičkih umjerenih travnjaka, savana i grmovitih ekoregije umjereno travnjačke, savanske i grmovite biome.
Područje Pontsko-kaspijske stepe odgovara području koji su tijekom antike nastanjivali Kimerijci, Skiti i Sarmati.
Kroz nekoliko tisućljeća u području Pontsko-kaspijske stepe pribivali su razne skupine euroazijskih konjaničkih nomada, odakle su započinjali svoje pljačkaške i osvajačke pohode, najčešće prema Istočnoj Europi te Zapadnoj i Južnoj Aziji.
Pojam Pontsko-kaspijske regije u biogeografiji upotrebljava se za životinjske i biljne vrste koje dolaze iz ovih krajeva, te za životinje s obala Crnoga i Azovskoga mora te Kaspijskoga jezera. Genetska istraživanja identificirala su ovo područje kao najvjerojatnije područje gdje su konji prvi put bili pripotomljeni.[1]
Prema Kurganskoj teoriji Pontsko-kaspijska stepa je bila pradomovina Indoeuropljana te Indoeuropskoga prajezika.[2][3][4][5]
.jpg)
Pontsko-kaspijska stepa zauzima područje od 994,000 km2 Europe te se prostire od Dobrudže u sjeveroistočnoj Bugarskoj i sjeverozapadnoj Rumunjskoj, kroz Moldaviji, prema ruskom Sjevernome Kavkazu te područja uz rijeku Volgu, sve do sjeverozapadnoga Kazahstana.
Pontsko-kaspijska stepa na sjeveru graniči s istočnoeuropskom šumskom stepom, tranzicijskom zonom između mješanih travnjaka i širokolisnih i mješovitih šuma umjerenih predjela. Pontsko-kaspijska stepa se na jugu širi prema Crnom moru, osim kod Krimskih planina i granice zapadnoga Kavkaza s morem, gdje Krimski submediteranski šumski kompleks definira južni rub Pontsko-kaspijske stepe. Stepa se dalje širi prema zapadnoj obali Kaspijskoga jezera preko ruske republike Dagestan, no Kaspijska depresija uonemogujuće povezivanje Pontsko-kaspijske stepe zajednos sjevernom i sjeverozapadnom obalom Kaspijskoga jezera. Kazaška stepa se nalazi na istočnoj granici Pontsko-kaspijske stepe.
Pontsko-kaspijska mora ostatci su Turgajskoga mora, ekstencije Paratetisa koje se pružalo istočno i južno od Urala te je pokrivalo veliki dio današnje Zapadnosibirske nizine u Mezozoiku i Kenozoiku.
- Kultura linearnotrakaste keramike 5500. pr. Kr. – 4500. pr. Kr.
- Kultura Cucuteni-Tripolje 5300. pr. Kr. – 2600. pr. Kr.
- Kultura Hvaljinsk 5000. pr. Kr. – 3500. pr. Kr.
- Kultura Srednji Stog 4500. pr. Kr. – 3500. pr. Kr.
- Kultura kurgana 3500. pr. Kr. – 2300. pr. Kr.
- Kultura katakombi 3000. pr. Kr. – 2200. pr. Kr.
- Kultura Srubnaja 1600. pr. Kr. – 1200. pr. Kr.
- Kultura Novočerkask 900. pr. Kr. – 650. pr. Kr.
- Kimerijci 12. stoljeće pr. Kr. – 7. stoljeće pr. Kr.
- Dačani 11. stoljeće pr. Kr. – 3. stoljeće po. Kr.
- Skiti 8. stoljeće pr. Kr. – 4. stoljeće pr. Kr.
- Sarmati 5. stoljeće pr. Kr. – 5. stoljeće po. Kr.
- Ostrogoti 3. stoljeće – 6. stoljeće
- Huni 4. stoljeće – 8. stoljeće
- Bulgari (Onoguri) 4. stoljeće – 7. stoljeće
- Avari 6. stoljeće – 8. stoljeće
- Gok-Turci 6. stoljeće – 8. stoljeće
- Avari 6. stoljeće – 8. stoljeće
- Saviri 6. stoljeće – 8. stoljeće
- Hazari 6. stoljeće – 11. stoljeće
- Pečenezi 8. stoljeće – 11. stoljeće
- Kipčaci i Kumani 11. stoljeće – 13. stoljeće
- Mongolska Zlatna Horda 13. stoljeće – 15. stoljeće
- Kozaci, Kalmici, Krimski Tatari, Povolški Bugari, Nogajci te ostali turkijski narodi, plemena i države 15. stoljeće – 18. stoljeće
- Pontski Grci i Kavkaski Grci 15. stoljeće – 19. stoljeće
- Rusko Carstvo 18. stoljeće – 20. stoljeće
- SSSR 20. stoljeće
- ↑ "Mystery Of Horse Domestication Solved?", sciencedaily.com., pristupljeno 31. kolovoza 2019.
- ↑ David W. Anthony. 26. srpnja 2010. The Horse, the Wheel, and Language: How Bronze-Age Riders from the Eurasian Steppes Shaped the Modern World. Princeton University Press. ISBN 9781400831104
- ↑ Haak, Wolfgang; Lazaridis, Iosif; Patterson, Nick; Rohland, Nadin; Mallick, Swapan; Llamas, Bastien; Brandt, Guido; Nordenfelt, Susanne; Harney, Eadaoin; Stewardson, Kristin; Fu, Qiaomei; Mittnik, Alissa; Bánffy, Eszter; Economou, Christos; Francken, Michael; Friederich, Susanne; Pena, Rafael Garrido; Hallgren, Fredrik; Khartanovich, Valery; Khokhlov, Aleksandr; Kunst, Michael; Kuznetsov, Pavel; Meller, Harald; Mochalov, Oleg; Moiseyev, Vayacheslav; Nicklisch, Nicole; Pichler, Sandra L.; Risch, Roberto; Guerra, Manuel A. Rojo; Roth, Christina; Szécsényi-Nagy, Anna; Wahl, Joachim; Meyer, Matthias; Krause, Johannes; Brown, Dorcas; Anthony, David; Cooper, Alan; Alt, Kurt Werner; Reich, David. 10. veljače 2015. Massive migration from the steppe is a source for Indo-European languages in Europe. bioRxiv: 013433. arXiv:1502.02783. doi:10.1101/013433. Pristupljeno 31. kolovoza 2019. Prenosi biorxiv.org
- ↑ Allentoft, Morten E.; Sikora, Martin; Sjögren, Karl-Göran; Rasmussen, Simon; Rasmussen, Morten; Stenderup, Jesper; Damgaard, Peter B.; Schroeder, Hannes; Ahlström, Torbjörn; Vinner, Lasse; Malaspinas, Anna-Sapfo; Margaryan, Ashot; Higham, Tom; Chivall, David; Lynnerup, Niels; Harvig, Lise; Baron, Justyna; Casa, Philippe Della; Dąbrowski, Paweł; Duffy, Paul R.; Ebel, Alexander V.; Epimakhov, Andrey; Frei, Karin; Furmanek, Mirosław; Gralak, Tomasz; Gromov, Andrey; Gronkiewicz, Stanisław; Grupe, Gisela; Hajdu, Tamás; Jarysz, Radosław. 2015. Population genomics of Bronze Age Eurasia. Nature. 522 (7555): 167–172. doi:10.1038/nature14507. PMID 26062507
- ↑ Mathieson, Iain; Lazaridis, Iosif; Rohland, Nadin; Mallick, Swapan; Llamas, Bastien; Pickrell, Joseph; Meller, Harald; Guerra, Manuel A. Rojo; Krause, Johannes; Anthony, David; Brown, Dorcas; Fox, Carles Lalueza; Cooper, Alan; Alt, Kurt W.; Haak, Wolfgang; Patterson, Nick; Reich, David. 14. ožujka 2015. Eight thousand years of natural selection in Europe. bioRxiv: 016477. doi:10.1101/016477. Pristupljeno 31. kolovoza 2019. Prenosi biorxiv.org
