Par
Par | |
---|---|
Otok | |
Položaj | |
Koordinate | 37°03′N 25°11′E / 37.05°N 25.18°E (WD) |
Smještaj | Egejsko more |
Država | Grčka |
Fizikalne osobine | |
Površina | 196,308 km2 |
Stanovništvo | |
Glavno naselje | Paros[1] (Parikia) |
Broj stanovnika | 12 853 |
Par[2][3][4] ili Paros[1] (grčki: Πάρος), otok u Grčkoj smješten u središnjem dijelu Egejskoga mora. To je otok iz skupine Ciklada, nalazi se zapadno od otoka Naksosa, od koga ga dijeli kanal širine 8 km. Udaljen je oko 185 km jugoistočno od glavne grčke luke Pireja.
Danas je Par jedno od najpopularnijih turističkih odredišta u Europi. Otok Par s otocima koji mu gravitiraju (mnogi su mali i nenastanjeni), ima 196,3 km² površine. Najbliži susjedni otok je Antiparos na jugozapadu. Par je od staroga vijeka poznat po izuzetno kvalitetnom i finom bijelom mramoru po kojem je pridjev parski (parian, parischer) postao sinonimom za porculan i fini mramor diljem svijeta. Za mletačke uprave otok se zvao Paro.
Po mnogim pokazateljima, stanovnici Para osnovali su 385./4. god. pr. Kr. svoju koloniju na otoku Hvaru − Far (današnji Stari Grad), i tako utemeljili najstarije gradsko naselje u Hrvatskoj.[5]
U Parosu (Parikiji), otočnom glavnom gradu, nalazi se jedna od najljepših crkava u Grčkoj, Katapoliani (Ekatontapuliani), koju je po predaji podigao Isidoros, jedan od graditelja velike crkve Svete Sofije (Hagia Sophia), a za vrijeme vladavine bizantskoga cara Justinijana.
- ↑ a b Slaven Ravlić, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, članak članak Paros [Paros ili Par], Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2016., URL: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46777, pristupljeno 12. rujna 2016., ISBN 978-953-268-038-6
- ↑ Dra. Ivana Broza Hrvatski pravopis / priredio Dragutin Boranić, Peto izdanje, Trošak i nakl. Kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, Zagreb, 1911., str. 56.
- ↑ Duje Rendić-Miočević, »Antički Grci na našem Jadranu i neka pitanja naseljavanja priobalja Manijskog zaljeva«, u časopisu: Adrias Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu / urednik Cvitko Fisković, Svezak 2, Godina II. (1988.), Zavod za znanstveni i umjetnički rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Split, 1988., str. 5. − 19., cit. sa str. 6.
- ↑ Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Pretisak, »Školska knjiga«, Zagreb, mjeseca kolovoza 1990., ISBN 86-03-00121-9, str. 56. i 57. (§ 250.)
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. lipnja 2008. Pristupljeno 3. siječnja 2009. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- Arhiloh (oko 680. pr. Kr. − oko 645. pr. Kr.), lirski pjesnik
- Skopas (oko 395. − 350. pr. Kr.), kipar i arhitekt
- Trazimed (IV. st. pr. Kr.), kipar
- Teoktist s Lezbosa (XIX. st.), svetac-pustinjak