Neokantijanizam

Neokantijanizam (nje. Neukantianismus) je oživljene filozofije iz 18. stoljeća Immanuela Kanta. Točnije, pod utjecajem je Schopenhauerove kritike kantijanske filozofije u svom djelu Svijet kao volja i predstavljanje (1818.), kao i drugih postkantijanskih filozofa poput Friesa i Herbarta. Ima neke posebne referencije u kasnijoj njemačkoj filozofiji.

Sinteza neokantijanizma i marksizma bile su teorijske perspektive bibliografskog niza Marx-Studien koji su objavili Max Adler i Rudolf Hilferding od 1904. do 1923. godine.

Do 1933. i uspona nacista, raspršili su se razni neokantijanski krugovi u Njemačkoj.^[1]

Predstavnici

Eduard Zeller (1814. – 1908.)
Charles Bernard Renouvier (1815. – 1903.)
Hermann Lotze^[2] (1817. – 1881.)
Hermann von Helmholtz (1821. – 1894.)
Kuno Fischer (1824. – 1907.)
Friedrich Albert Lange (1828. – 1875.)
Wilhelm Dilthey (1833. – 1911.)
African Spir (1837. – 1890.)
Otto Liebmann (1840. – 1912.)
Hermann Cohen (1842. – 1918.)
Alois Riehl (1844. – 1924.)
Wilhelm Windelband (1848. – 1915.)
Johannes Volkelt (1848. – 1930.)
Benno Erdmann (1851. – 1921.)
Hans Vaihinger (1852. – 1933.)
Paul Natorp (1854. – 1924.)
Émile Meyerson (1859. – 1933.)
Karl Vorländer (1860. – 1928.)
Heinrich Rickert (1863. – 1936.)
Ernst Troeltsch (1865. – 1923.)
Jonas Cohn (1869. – 1947.)
Robert Reininger (1869. – 1955.)
Ernst Cassirer (1874. – 1945.)
Emil Lask (1875. – 1915.)
Richard Honigswald (1875. – 1947.)
Bruno Bauch (1877. – 1942.)
Leonard Nelson (1882. – 1927.)
Nicolai Hartmann (1882. – 1950.)
Hans Kelsen (1881. – 1973.)

Sebastian Luft (ed.), The Neo-Kantian Reader, Routledge, 2015.
Frederick C. Beiser (2014), The Genesis of Neo-Kantianism, 1796-1880 (Oxford: Oxford University Press)
Hermann Cohen (1919), Religion of Reason Out of the Sources of Modern Judaism (1978, trans. New York)
Harry van der Linden (1988), Kantian Ethics and Socialism (Hackett Publishing Company: Indianapolis and Cambridge)
Thomas Mormann; Mikhail Katz. Infinitesimals as an issue of neo-Kantian philosophy of science. HOPOS: The Journal of the International Society for the History of Philosophy of Science 3 (2013), no. 2, 236-280. See https://www.jstor.org/stable/10.1086/671348 and https://arxiv.org/abs/1304.1027.
Gillian Rose (1981), Hegel Contra Sociology (Athlone: London)
Arthur Schopenhauer (1818), The World as Will and Representation (1969, trans. Dover: New York)