Prijeđi na sadržaj

Klis

Koordinate: 43°34′N 16°31′E / 43.56°N 16.52°E / 43.56; 16.52
Izvor: Wikipedija
Klis

grb
Pogled s tvrđave na naselje Klis
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska

NačelnikJakov Vetma (HDZ)
Naselja9 općinskih naselja

Površina149,1 km2[1]
Površina središta24,1 km2
Koordinate43°34′N 16°31′E / 43.56°N 16.52°E / 43.56; 16.52

Stanovništvo (2021.)
Ukupno5226 [2]
– gustoća35 st./km2
Urbano3496
– gustoća145 st./km2

Odredišna pošta21204 Dugopolje [3]
Stranicaklis.hr

Zemljovid

Klis na zemljovidu Hrvatske
Klis
Klis

Klis na zemljovidu Hrvatske

Ovo je glavno značenje pojma Klis. Za srednjovjekovnu starohrvatsku županiju pogledajte Klis (županija).
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice

Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu. Nastalo je podno srednjovjekovne tvrđave. Naziv je od klisura na kojoj je izgrađena tvrđava. Bio je prvi hrvatski glavni grad te kraljevska prijestolnica iz dinastije Trpimirovića.[4]

Općinska naselja

[uredi | uredi kôd]

U sastavu općine nalazi se 9 naselja (stanje 2006.), to su: Brštanovo, Dugobabe, Klis, Konjsko, Korušce, Nisko, Prugovo, Veliki Bročanac i Vučevica.

Uz rubove terasastih krških polja nalaze se naselja: Rupotina (Gornja i Donja), Klis-Megdan, Belimovača, Klis-Grlo, Brdo, Kurtovići, Ozrna (Gornja, Srednja i Donja), Klis-Varoš, Klis-Kosa i Klis-Majdan.[5]

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Klis, kao brdo oko kojega se razvilo naselje Klis, najpoznatije je po svojoj tvrđavi koja je jedan od simbola hrvatskog otpora u vrijeme prodora Turaka. Promatran iz Splita, vrh Klisa djeluje kao hrid s čije zapadne strane se pruža Kozjak, a istočne Mosor. Ujedno je predstavljao prijevoj koji je spajao Split za zaleđem, odnosno Zagorom. Tu ulogu ima i danas, jer njime prolaze stara i nova cesta iz Splita prema sjeveru, odnosno spoj prema autocesti. Klis se nalazi oko 5 km od Splita.

Klima

[uredi | uredi kôd]

Klis ima mediteransku klimu, najviše temperature su u mjesecu srpnju koje dostižu do 40°C, najhladniji je mjesec siječanj, a najniže temperature u njemu su oko -5°C.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Po popisu stanovništva iz 2021. godine, općina Klis imala je 5.219 stanovnika, raspoređenih u 9 naselja:

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Klis ima 4.801[6] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 98,29%,[7] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 94,56% čine pripadnici katoličke vjere.[8]

Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Klis imala je 4.421 stanovnika, raspoređenih u 9 naselja:

Hrvati su jedini autohtoni i većinski stanovnici ovog mjesta.

Općina Klis: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3890
4266
4392
4939
5668
6228
7334
7299
6324
6360
6010
5113
4063
4241
4367
4801
5226
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Solin. U 1981. dio podataka sadržan je u gradu Solinu, a od 1857. do 1961. u općini Muć. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Klis: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1082
1196
1248
1442
1704
2018
2212
2700
2251
2364
2464
2176
1827
2320
2557
3001
3496
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. povećano za dio područja naselja Solin, grad Solin, koji je samo u 1981. pripadao naselju Solin, grad Solin, dok je ranije taj dio pripadao naselju Klis. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za bivše naselje Varoš koje je od 1880. do 1900. i u 1948. iskazivano kao samostalno naselje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Klis je u 9. stoljeću bio sjedište hrvatskih knezova i kraljeva Trpimirovića, odnosno u tom svojstvu je bio hrvatskim glavnim gradom. Kasnije je pripadao raznim hrvatskim feudalcima.

Zbog svoga istaknutoga položaja dugo vremena je predstavljao teško osvojivu utvrdu. Srednjovjekovni Klis bio je sjedište uskoka, hrvatskih boraca protiv turske i mletačke najezde.

Ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. se pred navalom Mongola s obitelji i svitom povukao u Dalmaciju i sklonio se u tvrde gradove Klis, Split i Trogir, koje Mongoli nisu uspjeli zauzeti. Tijekom tatarske invazije u Dalmaciji (1242.), u Klisu, su preminule dvije malodobne Beline kćeri, princeze Margareta i Katarina, čiji su zemaljski ostaci pohranjeni u maleni sarkofag i postavljeni iznad ulaza u splitsku katedralu, gdje se i danas nalaze. Također u Klisu se rodila još jedna Belina kćer, također Margareta, koja je kasnije postala sveticom.

Njegovim osvajanjem 1537. godine, Turci su uspjeli doći i zauzeti Solin te prodirati kroz Kaštela na južnim obroncima Kozjaka, ali nikada nisu uspjeli zauzeti Split. Turci ga utvrđuju i grade džamiju s minaretom. Za njihove vlasti, bio je sjedištem upravne jedinice Kliškog sandžaka. Preostali kliški uskoci, nakon pada tvrđave, preselili su se u Senj (senjski uskoci).

1583. se pokušalo osloboditi Klis od osmanske vlasti no pohod nije uspio.[9] Bojeći se osvete, dio je bunjevačkih Hrvata iz tih krajeva izbjegao u Liku, a 860 se je obitelji smjestilo oko Bakra.[9] Iz ove su skupine Hrvati koji su 1610. iz Like u organizaciji franjevaca odselili u Podunavlje, u Bačku, nakon neuspješna ustanka protiv ličko-sandžačkog bega Memiševića.[9]

Klis je kratkotrajno oslobođen 1596. u akciji splitskih plemića Ivana Albertija i Nikole Cindra, a konačno 1648., za trajanja Kandijskog rata, kada ga osvajaju Mlečani na čelu s Vukom Mandušićem i Stipanom Sorićem. Oni utvrđuju grad, a džamiju pretvaraju u crkvu. Današnji izgled Klisa potječe iz vremena posljednje mletačke obnove.

Novije naselje je nastalo nakon povlačenja Turaka. U naselju se nalazi stara turska česma. Povijesna zbirka s Tvrđave preseljena je u Muzej grada Splita.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]
  • Petar Kružić, uskočki kapetan i zapovjednik koji se borio protiv Turaka
  • Sveta Margareta Ugarska, časna sestra, ugarsko-hrvatska princeza, kći kralja Bele IV.
  • Stjepan Glavina, prvoligaški i međunarodni nogometni sudac
  • Josip Smodlaka, hrvatski pravnik i političar
  • Ante Vetma, hrvatski športski djelatnik, u nogometu, malom nogometu, rukometu; igrač, organizator, sudac
  • Nedjeljko Špiro Erceg, hrvatski športski djelatnik u nogometu i visoki lokalni dužnosnik

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
  • Kliška tvrđava
  • Rimska cesta
  • U kliškoj tvrđavi se nalazi jedna od tri očuvane osmanske džamije na području Republike Hrvatske. Džamija je sagrađena nedugo nakon osmanskog osvajanja Klisa 1537.g. Prepravljena je u katoličku crkvu nakon mletačkog osvajanja Klisa 1648.g, te je u toj namjeni ostala do sadašnjosti.
  • U naselju se nalazi stara turska česma.

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Šport

[uredi | uredi kôd]
  • Nogometni klub "Uskok"
  • Boksački klub
  • Šahovski klub

Memorijalni nogometni turnir Zdravka Uvodića održava se od 1993.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. http://hrturizam.hr/%e2%80%a8moderna-interpretacija-povijesti-otvoren-interpretacijski-centar-u-klisu/
  5. Srećko Listeš: Povijest KlisaArhivirana inačica izvorne stranice od 27. studenoga 2013. (Wayback Machine)
  6. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  7. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  8. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  9. a b c ZAVIČAJNA UDRUGA LIČANA "VRILO MUDROSTI" SLAVONSKI BROD - Bunjevačko plemstvo

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Klis
Nedovršeni članak Klis koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.