Prijeđi na sadržaj

Katedrala u Burgosu

Koordinate: 42°20′26″N 3°42′16″W / 42.34056°N 3.70444°W / 42.34056; -3.70444
Izvor: Wikipedija

Katedrala u Burgosu
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Španjolska
Godina uvrštenja1984. (8. zasjedanje)
prošireno 2005.
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:316
Koordinate42°20′26″N 3°42′16″W / 42.34056°N 3.70444°W / 42.34056; -3.70444
Gospina katedrala u Burgosu na zemljovidu Španjolske
Gospina katedrala u Burgosu
Gospina katedrala u Burgosu
class=notpageimage|
Lokacija Burgosa u Španjolskoj

Gospina katedrala u Burgosu (španjolski: Catedral de Burgos) je gotičkog stila rimokatolička katedrala u Burgosu, Španjolska. Posvećena je Djevici Mariji i poznata je po svojoj ogromnoj veličini i jedinstvenoj arhitekturi. Katedrala u Burgosu prva je velika gotička katedrala u Španjolskoj, koja se počela graditi 1221. godine kao prkosni simbol kršćanstva i nadahnuće za vraćanje osvojenih krajeva (rekonkvista).[1]

Katedrala je proglašena UNESCO-ovom svjetskom baštinom 31. listopada 1984. godine kao jedina španjolska katedrala koja nije spojena s povijesnim središtem grada (kao katedrale u Salamanci, Santiago de Composteli, Ávili, Córdobi, Toledu ili Cuenci) ili spojena s drugima zgradama, kao katedrala u Sevilli.

Plan katedrale

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Njezina je izgradnja otpočela prema naredbi kralja Ferdinanda III. Kastiljskog 1221. godine, na mjestu starije romaničke crkve, prema stilu francuske gotike.

Doživjela je velike preinake u 15. i 16. stoljeću (tornjevi glavnog pročelja, kapela Condastable, te cimborij transepta, koji su joj dali oblik drugih naprednih gotičkih katedrala). Posljednja nadogradnja (sakristija ili kapela sv. Thecle) bila je tijekom 18. stoljeća kada su dotjerane i gotičke skulpture na portalu glavnog pročelja.

Na početku 20. stoljeća eliminirane su građevine koje su jednom stranom bile vezane za katedralu, kao što su arhepiskopalna palača i gornji kat klaustra.

Odlike

[uredi | uredi kôd]
Grobnica obitelji Condestable
Zlatno stubište Diega de Siloéa

Katedrala je većinom izgrađena u gotičkom stilu, iako unutrašnjost ima odlike i renesanse i baroka. Glavna fasada je nadahnuta najčišćim francuskim gotičkim stilom koji možemo naći kod katedrala u Parizu i Reimsu. Iako je utemeljena na francuskom križnom tlocrtu, simetriju katedrale dražesno ometa mnoštvo razina na kojima se ona nalazi, te dodani klaustri, nadbiskupska palača i lijepe gotičke kapele sa strane.

Strmi tornjevi s čipkastim završecima zapadnih kapa, koji su dodani u 15. stoljeću, djelo su Hansa iz Kölna (Juana de Colonia), njemačkog arhitekta. Klesani ukrasi u interijeru uglavnom su španjolski, a cimborio, toranj u sredini, inkrustriran je pleterskim detaljima iz 16. stoljeća. „Zlatno stubište“ u obliku slova T u sjevernom transeptu sagradio je renesansni kipar Diego de Siloe 1567. godine, čime je dovršena katedrala.

Neki od zanimljivih detalja unutrašnjosti su: Papamoscas (muharica), artikulirani kip koji svaki sat otvara svoja usta na zvonjavu zvona, romanički grobu Mudarra, osvetljivog polubrata ubijenih sedam princeza od Lare (donesen iz svog izvornog mjesta pokopa u samostanu San Pedro de Arlanza jer je bio zapostavljen), rezbarene stolicame kora, grob biskupa Mauricija, te možda najslavniji grob El Cida i njegove supruge Done Jimene (pokopani ovdje tek 1919. godine), te pismo sigurnosti El Cida i njegova škrinja.

U katedrali se čuvaju djela izvanrednih umjetnika, kao što su arhitekti i kipari obitelji Colonia (Juan, Simon i Francisco), kipar Gil de Siloé, Felipe Vigarny i Juan de Anchieta, kipar i arhitekt Diego de Siloé i slikar Sebastiano del Piombo ("Putovanje Svete obitelji").

  • Zapadno pročelje
    Zapadno pročelje
  • Portal Sarmental
    Portal Sarmental
  • Kapela Condestable
    Kapela Condestable
  • Pleterski cimborio toranj
    Pleterski cimborio toranj
  • Klaustar katedrale
    Klaustar katedrale
  • Gornji klaustar
    Gornji klaustar
  • Barokna kupola kapele sv. Tekle
    Barokna kupola kapele sv. Tekle
  • Glavni oltar
    Glavni oltar
  • Korske klupe
    Korske klupe
  • Grobnica biskupa Fernanda Díaza u kapeli sv. Ane (Simon iz Kölna, 1492.)
    Grobnica biskupa Fernanda Díaza u kapeli sv. Ane (Simon iz Kölna, 1492.)

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Katedrala u Burgosu
  1. ↑ Velike arhitekture svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 125.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]


v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Katedrala_u_Burgosu&oldid=6855695"