Prijeđi na sadržaj

Indija

Izvor: Wikipedija
Republika Indija
भारत गणराज्य
Bhārat Ganarājya
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Satyamēva Jayatē
(Sanskrt, "samo istina pobjeđuje")
Himna
Jana gana mana

Položaj Indije
Glavni grad New Delhi
Službeni jezik hindi, engleski i 21 nacionalni jezik
Državni vrh
 - Predsjednica Droupadi Murmu
 - Predsjednik Vlade Narendra Modi
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva
15. kolovoza 1947.
Površina 7. po veličini
 - ukupno 3.287.590 km2
 - % vode 9,5 %
Stanovništvo 2. po veličini
 - ukupno (2018.) 1.354.051.854 [1]
 - gustoća 455/km2
Valuta indijska rupija (100 paisea)
Pozivni broj +91
Vremenska zona UTC +5.30
Internetski nastavak .in

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika. Indija graniči s Bangladešom, Mjanmarom, Kinom, Butanom, Nepalom i Pakistanom, a na jugu je oplakuje Indijski ocean, gdje su joj susjedi Šri Lanka i Maldivi. Najveća su gradska područja Mumbai na jugozapadu i Calcutta na rijeci Gangesu.

Podrijetlo imena

[uredi | uredi kôd]

Ime Indija potječe od Sindhu, lokalnog imena za rijeku Ind. U prastarim spisima Vedama (starim 5000 godina) spominje se prvo ime za Indiju – Bharata Varsa. Kasnije su razne političke stranke predlagale za Indiju različita imena, među kojima su bili Hindustan, Hindu Rashtra i Bharath. Ime Bharat potječe od dva hinduska kralja po imenu Bharata. »Bha« na sanskrtu znači znanje ili svjetlost, a »rat« je glagol »raditi«, pa je »bharat« onaj koji traži znanje. Indija je bila poznata i kao Hindustan (zemlja Hindusa), ali to se ime izbjegavalo nakon neovisnosti 1947., jer je indijski narod odlučio da će Indija biti sekularna država. Indija je zemlja suprotnosti i najveća federalna država na svijetu podjeljena na 25 federalnih jedinica.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Indska se civilizacija razvila iz starijih neolitskih kultura, kao i pod utjecajem sumerske civilizacije, s kojom je trgovala. Prva kultura Indije razvila se u dolini rijeke Ind sredinom 3. tisućljeća pr. Kr. Kulture Inda su gradile gradove od opeke. Ti su gradovi imali kanalizacijski sustav i široke ulice. Narod koji je ondje živio nazivao se Dravidi, a bio je tamne puti, te se bavio s poljodjelstvom i obrtom. Trgovali su s narodima Mezopotamije. Poznavali su pismo koje do danas nije odgonetnuto. Najveći gradovi bili su Harapa i Mohenjo Daro. U Indiju su se oko 1400. pr. Kr. doselili indoeuropski Arijci i uništili indske gradove. Među Indom i Gangesom osnovali su više država. Glavni povijesni izvor za to doba su Vede, zbirka četiri knjige, i zato Indiju od 1400. do 550. pr. Kr. zovemo "vedska Indija". Najpoznatije indijske epske pjesme su Mahabharata i Ramajana, a govore o ratovima u kojima sudjeluju ljudi, demoni i bogovi. U upotrebi je bilo pismo i jezik Sanskrt. Kad su nastale države, narod je iz polunomadstva prešao na poljoprivredu, a društvo se raslojilo na četiri kaste.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Indijska kulturna povijest, proteže se na više od 4500 godina. Tijekom Vedskog razdoblja (1700. pr. Kr. – 500. po. Kr.)[kada?] postavljeni su temelji indijske kulture, filozofije, teologije, mitologije i književnosti. Položena su brojna uvjerenja i prakse koje postoje još danas, kao što su karma i yoga. Indija je poznata po svojim brojnim religijskim različitostima. Tu se nalaze hinduizam, kao glavna religija te ga slijede budizam, islam i kršćanstvo.

Umjetnost i arhitektura

Veliki dio indijske arhitekture, uključujući i čuveni Taj Mahal, te ostala djela mughalske arhitekture, izvrstan su primjer spajanja drevne kulture s uvezenim stilom.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Većina Indijaca (80,5 %) su hinduisti. Muslimana je 13,4 %, kršćana 2,3 %, sikha 1,9 %, budista 0,8 %, a preostalih oko 1 %. Nijedan od jezika nije većinski, ali se najviše koristi hindu (41 %).

Upravna podjela

[uredi | uredi kôd]
Države Indije

Indija je upravno podijeljena na 28 saveznih država, 6 saveznih teritorija, dok glavni grad New Delhi ima poseban status.

Savezne države:

Savezni teritoriji:

A Andamani i Nikobari
B Chandigarh
C Dadra i Nagar Haveli
D Jammu i Kašmir
E Lakshadweep
F Delhi
G Puducherry
H Ladakh

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

21. svibnja 2013. Kina je s Indijom sklopila prigodom sastanka dvaju premijera osam manje važnih sporazuma, na sastanku vrlo velike simbolične važnosti, a pretpostavlja se i kao začetkom velikog gospodarskog zamaha u svijetu.[2]

Indija je dijelom nove svjetske gospodarske brzorastuće velesile zvane engleskom kraticom BRICS koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Populacija Indije 2018 [Populacija Indije 2018.]. worldometers.info (engleski). Pristupljeno 12. siječnja 2019.
  2. Nikola Šajn: Neka Europa stagnira. Mi rastemo i trgovinu dižemo na 100 milijarda dolara’. Kina i Indija odložili oružje i sklopili azijski paktArhivirana inačica izvorne stranice od 8. lipnja 2013. (Wayback Machine), Jutarnji list, 21. svibnja 2013.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Indija
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Indija
Wječnik ima rječničku natuknicu Indija