Prijeđi na sadržaj

Henok

Izvor: Wikipedija
Pogledajte također Henok, Kajinov sin.
Henok
Henok
Henok i Ilija, ikona
Rodno ime Henok
Supruga Edna
Djeca Metušalah
još sinova i kćeri
Roditelji Jered i Baraka
Rođaci Mahalalel - djed
Lamek - unuk
Portal o životopisima
Henok
Slavi se u Armenskoj apostolskoj Crkvi
Armenskoj katoličkoj Crkvi
Spomendan 30. srpnja
Portal o kršćanstvu

Henok ili Henoh (hebr. חֲנוֹךְ, grč. Ενώχ, arap. دريس)), po biblijskoj tradiciji sedmi po redu patrijarh, sin Jeredov i otac Metušalahov (Post 5,18-24).[1] Drugi je Henok bio Kajinov sin.

Iako se samo kratko spominje u Knjizi postanka, Henok je postao neizostavan dio židovskog, a posredno i djelomično i kršćanskog misticizma. Za njega se u Bibliji kaže da je bio pravedan ("hodio je s Bogom"), a ne spominje se da je umro, nego ga je "Jahve uzeo k sebi".[2] O njegovom uznesenju na nebo gdje je, prema tradiciji, otkrio tajne zagrobnog života, opisao anđele, mesijanska viđenja i posljednji sud, nastale su drevne legende.

Henok je glavni lik hebrejske apokrifne apokaliptične književnosti. Pripisuje mu se apokrifni spis Henokova knjiga, napisana vjerojatno u 2. stoljeću pr. Kr.,[3] a sačuvana u etiopskom prijevodu i grčkim fragmentima.[2]

U kršćanstvu

[uredi | uredi kôd]

Henok je, s obzirom na svoju kasniju apokrifnu reputaciju, dosta kratko spomenut u starozavjetnoj Knjizi Postanka (Pos 5,18-24) te nabrojen u Prvoj knjizi Ljetopisa (1 Ljet 1-1,5), kao sedmi nakon Adama, iza svoga oca Jareda. Zbog svoje pravednosti nije umro kao njegovi preci, već ga je Bog uzdignuo na nebo. Ukratko, o Henoku u Bibliji stoji zapisano sljedeće[4][5]:

» Kad je Jeredu bilo sto i šezdeset i dvije godine, rodi mu se sin Henok. Po rođenju Henokovu, Jered je živio osam stotina godina, te mu se rodilo još sinova i kćeri. Jered poživje u svemu devet stotina šezdeset i dvije godine. Kad je Henoku bilo šezdeset i pet godina, rodi mu se Metušalah. Henok je hodio s Bogom. Po rođenju Metušalahovu, Henok je živio trista godina, te mu se rodilo još sinova i kćeri. Henok poživje u svemu trista šezdeset i pet godina. Henok je hodio s Bogom, potom iščeznu; Bog ga uze. «

U Novom zavjetu nalaze se tri reference na starozavjetnog proroka Henoka. Prvo se kratko spominje u Evanđelju po Luki (Lk 3,37),[6] u dijelu gdje se nabraja Isusovo rodoslovlje od Adama do Josipa. Zatim se drugi put spominje u Poslanici Hebrejima (Heb 11,5),[7] gdje stoji:

» Vjerom bi Henok prenesen da ne vidi smrti, i ne nađe se, jer ga Bog prenese. Doista, prije nego bi prenesen dobi svjedočanstvo da je ugodio Bogu. «

Treći spomen nalazi se u Judinoj poslanici (Jd 1,14-15) u kojoj piše sljedeće[8]:

» Ali o njima proreče Henok, sedmi Adamov potomak: "Gle dolazi Gospodin s tisućama svojih svetih, suditi svima i kazniti sve bezbožnike za sva njihova bezbožna djela koja bezbožno počiniše, i za sve drske riječi koje bezbožni grješnici izgovoriše protiv njega." «

Suvremeni znanstvenici vjeruju da je ovaj odlomak preuzet iz prvog poglavlja Henokove knjige, koja je dio etiopskog pravoslavnog kanona.[9]

U islamu

[uredi | uredi kôd]

U Kuranu se spominje dvaput kao prorok pod imenom Idris: "I Ismailu, i Idrisu, i Zulkiflu, a svi su oni bili strpljivi." (El-Enbija’:85)

"I spomeni u Knjizi Idrisa! On je bio istinoljubiv, vjerovjesnik, i Mi smo ga na visoko mjesto digli." (Merjem:56-57)

Kuran ne donosi detalje iz njegova života, niti njegovo poučavanje, a ne spominje niti povijesni period u kojem je živio.[10]

Apokrifne Henokove knjige

[uredi | uredi kôd]

Tradicija je Henoku pripisala autorstvo nad tri apokrifne knjige:

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 8.
  2. a b Opća enciklopedija, sv. III, str. 390.
  3. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 204.
  4. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 8.-9.
  5. Laurence, Richard, str. 7.
  6. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1160.
  7. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1330.
  8. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1357.
  9. Laurence, Richard, str. 49.-50.
  10. sahwa.info. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 31. siječnja 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Henok
Nedovršeni članak Henok koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.