Prijeđi na sadržaj

Donji Tavankut

Koordinate: 46°03′N 19°29′E / 46.050°N 19.483°E / 46.050; 19.483
Izvor: Wikipedija
Donji Tavankut
Доњи Таванкут - Alsó-Tavankút
DržavaSrbija
PokrajinaVojvodina
OkrugSjevernobački okrug
OpćinaSubotica

Površina
 • Ukupna93,7 km²
Koordinate46°03′N 19°29′E / 46.050°N 19.483°E / 46.050; 19.483

Stanovništvo (2002.)
 • Entitet2.631
(43 stan./km²)

Poštanski broj24214
Pozivni broj024
Registarska oznakaSU
Zemljovid
Donji Tavankut na zemljovidu Srbije
Donji Tavankut
Donji Tavankut
Podatci za površinu i gustoću naseljenosti dani su zbirno za katastarsku općinu Tavankut, na kojoj se nalaze dva naselja, Gornji Tavankut i Donji Tavankut
Katolička crkva Presvetoga Srca Isusova.

Donji Tavankut (srp. Доњи Таванкут, mađ. Alsó-Tavankút) je selu u Bačkoj, na sjeveru autonomne pokrajine Vojvodine, Srbija.

Zemljopisni uvjeti

[uredi | uredi kôd]

Nalazi se jugoistočno od Subotice, na 46° 01′ 60″ sjeverne zemljopisne širine i 19° 28′ 60″ istočne zemljopisne dužine. Nalazi se na pjeskovitu terenu i crnici.[1]

Upravni ustroj

[uredi | uredi kôd]

Upravno pripada Sjevernobačkom okrugu AP Vojvodine.

U njemu se nalazi nekooliko manjih krajeva: Čikerija (Čekerija), Sajc (Nemirna ravnica), Vuković Kraj, Marinkić Kraj, Zlatni Kraj, Skenderevo, Dikanovac, Kaponja (Kapunja).

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Ovdje se kod Kaponje, prema Bajmaku, 5. ožujka 1849. odigrala velika bitka mađarske revolucije, gdje su se sukobile snage Mađara i bunjevačkih Hrvata sa Srbima, uz velike žrtve na objema stranama. Hrvatski su autori ovaj sukob poslije nazvali bratoubilačkim ratom.[2]

Tavankutski Hrvati su mnogo pridonijeli antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu. Na Skenderevu se za vrijeme mađarske okupacije nalazila velika partizanska baza.[1]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Tavankut je nekad bio poznat po vinima, a od nedavno po uzgoju jabuka. Zadnje se vrijeme uzgaja šljive, jagode i breskve.

Promet

[uredi | uredi kôd]

U Donjem Tavankutu se nalaze dvije željezničke postaje (Donji Tavankut i Skenderevo) na pruzi koja vodi od Subotice do Sombora, Bezdana, Apatina i Erduta.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

U Donjem Tavankutu prema popisu iz 2002. godine, živi 2631 stanovnik. Većinu čine Hrvati (mahom iz skupine Bunjevaca) i osobe koje su se izjasnile samo kao "Bunjevci". Ukupno čine 76,81%.

Narodnosni sastav

[uredi | uredi kôd]

Narodnosni sastav ovog sela prema popisu iz 1991.: 2710 stanovnika se ovako izjasnilo:

Narodnosni sastav ovog sela prema popisu iz 2002.:

Povijesna naseljenost

[uredi | uredi kôd]
  • 1981.: 2719
  • 1991.: 2710
  • 2002.: 2631

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Većina mještana je zaposlena u mjesnom poljodjelskom poduzeću Medoproduktu, tako da je cijeli Tavankut gospodarski dosta vezan uz to poduzeće.[3] Sami Medoprodukt ima sjedište u ovom selu.

Školstvo

[uredi | uredi kôd]

Osnovna škola Matija Gubec.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

U Donjem Tavankutu se održava dio programa žetvene manifestacije bunjevačkih Hrvata, Dužijance.[4]

U ovom selu je sjedište HKPD-a "Matija Gubec".

7. siječnja 2011. godine utemeljena je Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut u ovom selu radi očuvanja i prikazivanja javnosti velikog fonda slika i predmeta od slame koji se je do tada nalazio raspršena na mnoštvu lokacija, a koji je nastao višedesetljetnim kulturno-likovnim radom tavankutske Likovne kolonije odnosno kolonije naive u tehnici slame.[5]

Od 2011. svake se godine u listopadu u Tavankutu održava Tavankutski festival voća, na Etnosalašu Balažević, Donji Tavankut. Posvećen je predstavljanju gospodarskih potencijala i proizvoda, autentičnih rukotvorina, kao i proizvoda starih zanata Tavankuta, koji afirmiraju razvoj voćarstva, tradiciju i bogato kulturno nasljeđe. Program sadrži revijalnu izložbu gospodarskih proizvoda i rukotvorina, kulturni program, degustaciju i akcijsku prodaju izložbenih proizvoda. Festival organiziraju Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame, Osnovna škola “Matija Gubec”, Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec“ i Voćarska zadruga „Voćko“.[6]

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Šport

[uredi | uredi kôd]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
  1. a b Blaško H. Vojnić: Subotica juče i danas, 1950., str. 30
  2. Matija Poljaković: Pregled povijesti Hrvata Bunjevaca
  3. Radio Subotica, program na hrvatskomArhivirana inačica izvorne stranice od 28. veljače 2021. (Wayback Machine) ZR/LJD: Radnicima «Medoprodukta» danas isplaćen dio zaostalih zarada, 9. ožujka 2009., preuzeto 20. lipnja 2011.
  4. Program Dužijance 2008. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. kolovoza 2008. Pristupljeno 6. kolovoza 2008. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Zavod za kulturu vojvođanskih HrvataArhivirana inačica izvorne stranice od 14. kolovoza 2011. (Wayback Machine) Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut
  6. Hrvatska riječArhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2015. (Wayback Machine) Najave događanja: V. Tavankutski festival voća, Subotica, 25. rujna 2015.
  7. Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 10. prosinca 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vidi još

[uredi | uredi kôd]