Akuzativ
Akuzativ (lat. accusare) u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola. U nekim se jezicima također koristi s prijedlozima, uključujući i hrvatski.
Akuzativ postoji (ili je postojao) u svim indoeuropskim jezicima (uključujući latinski jezik, sanskrt, grčki, njemački, ruski), u ugro-finskim jezicima, i u semitskim jezicima (kao što je arapski i hebrejski). Neki jezici kao finski i estonski imaju dva padeža kojima označavaju objekte: akuzativ i partitiv.
Akuzativ je po tradicionalnom poretku "četvrti padež" hrvatskog jezika i odgovara na pitanje koga? i što? i ovisi o glagolu, pridjevu i prijedlogu. Pojavljuje se i većini drugih slavenskih jezika u kojima ima sličnu funkciju, a ponegdje i oblik. Akuzativ je padež koji označava da glagolska radnja potpuno obuhvaća neki predmet.
Akuzativ bez prijedloga u rečenici jest:
- izravni objekt
- Mi pjevamo pjesmu.
- neizravni objekt
- Sram vas bilo.
- priložna oznaka vremena
- Čitavu sam zimu proveo na skijanju.
Akuzativ s prijedlozima jest:
- priložna oznaka mjesta
- Šetam kroz šumu.
- priložna oznaka vremena
- Tako je to bilo u ono doba.
- priložna oznaka namjere
- Zagrlili smo se u znak dobre volje.
- priložna oznaka uzroka
- Osuđen je za provalu u stanove.
- priložna oznaka načina
- Moj je otac uvijek to radio na isti način.
- priložna oznaka pogodbe
- Uz glavno jelo treba nam i salata.
- priložna oznaka dopuštanja
- I uza sav naš trud nismo ih uspjeli pobijediti.
- prijedložni objekt
- Kuća je nalikovala na dvorac.
- Knjige za školu stići će ubrzo u knjižare.
- pridjevna dopuna
- Ljudsko je tijelo osjetljivo na hladnoću.
Akuzativ izravnoga objekta dopunjuje prijelazne glagole, označava predmet koji je izravno uključen u neku radnju, stanje ili zbivanje:
- brati cvijeće, pjevati pjesmu, čitati knjigu, svirati gitaru
Vremenski akuzativ označava vrijeme radnje; ponekad je zamjenjiv genitivom:
- Akuzativ: Svaki dan idem u školu.
- Genitiv: Svakoga dana idem u školu.
A ponekad može doći samo genitiv:
- Bilo je to godine devetsto i treće. (Bilo je to
godinu devetsto i treću.)
Akuzativ mjere označava količinu; nije zamjenjiv genitivom:
- Kasnio je dvije minute. (
dvaju minuta) - Šutjela je sve to vrijeme. (
sveg tog vremena)
Načinski akuzativ dolazi u frazemskim konstrukcijama u kojima je najčešće riječ o elipsi:
- Hodali su ruku pod ruku. (elipsa - izostavljen je dio: Hodali su tako da su držali ruku pod ruku.)
- Razgovarali su oči u oči.
- Jučer su iz EU došli opet gnjaviti Hrvatsku novim zahtjevima.
- Građevinski radnici su bili danas ujutro asfaltirati našu ulicu.
Akuzativ s infinitivom ponegdje je zastarjela konstrukcija i stilski obilježena:
- Tada on učini obnoviti Atenu.
Česta je u latinskome jeziku:
- Scio me nihil scire. (lat. znam da ništa ne znam.)
Prijedlozi uz akuzativ:
- kroz, niz, uz, na, o, po, u, mimo, među, nad, pod, pred, za
Prijedloge među, nad, pod, i pred, akuzativ dijeli s instrumentalom i oni u akuzativu označavaju gdje radnja završava, dok prijedloge u, na, o, i po dijeli s lokativom i u akuzativu su uvijek vezani za glagol kretanja:
- Akuzativ: Brod je uplovio u luku. (dinamički odnos)
- Lokativ: Brod je u luci. (statički odnos)
- Akuzativ: Posjeo je dijete na rame.
- Lokativ: Dijete je na ramenu.
- Akuzativ: Išao je u školu.
- Lokativ: U školi je bilo veselo.
Prijedlozi u i na mogu biti i prijedlozi vremena i načina:
- u jedan glas, na ljeto, na smrt, u ruke...
Prijedlozi o i po u akuzativu označavaju cilj:
- otimaju se o carstvo, svaki komad po kunu...
Često se javlja i skamenjeni akuzativ, uz brojeve:
- Dogodio se sudar dva vlaka. (Dogodio se sudar dvaju vlakova - genitiv)
- Bio je to bicikl dvije sestre. (Bio je to bicikl dviju sestara - genitiv)
| |||||