Prijeđi na sadržaj

Nidwalden

Izvor: Wikipedija
Inačica 7009838 od 24. kolovoza 2024. u 22:42 koju je unio Croxyz (razgovor | doprinosi)
(razl) ← Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Kanton Nidwalden

Grb kantona
Položaj u Švicarskoj
Podaci
Glavni grad Stans
Pristupanje konfederaciji 1291.
Skraćenica NW
Stanovništvo 40.076 stan.
Popis 31. prosinca 2006.
Površina 276 km²
Gustoća 145 stan./km²
Br. općina 11
Jezici njemački
Zemljovid kantona

Kanton Nidwalden (francuski: Nidwald, talijanski: Nidvaldo, retoromanski: Sutsilvania) je kanton u središnjoj Švicarskoj.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Ovaj kanton nalazi se na obalama jezera Vierwaldstätter koje se nalazi na sjeveru kantona. U svim ostalim pravcima nalaze se planinski lanci. Najviša točka kantona je Rotstöckli (2901 m), dok se najniža nalazi na jezeru Vierwaldstätter (434 m). Obwalden je jedan od 11 švicarskih kantona koji ne graniče ni s jednom inozemnom državom (Binnenkanton).

Politička podjela

[uredi | uredi kôd]
Općine u kantonu Nidwalden

Nidwalden je podijeljen u 11 općina:

Ovaj kanton nije podijeljen na okruge, te ga Savezni ured za statistiku smatra samostalnim okrugom.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Godine 1291., Nidwalden je zajedno s Obwaldenom ušao u savez s kantonima Uri i Schwyz što se smatra osnivanjem današnje Švicarske. Krajem 14. stoljeća ovdje se osnivaju prvi oblici uprave. Iako iz ovog razdoblja postoje mnoge političke veze s Obwaldenom, ova dva kantona nikad nisu formalno bila zajednički kanton.

Nakon što ovo područje nije prihvatilo Napoleonov ustav, jer ideje Francuske revolucije nisu naišle na potporu u ovom kraju, 9. rujna 1798. francuska je vojska napala Nidwalden. Nakon završetka Napoleonove vladavine 1814., većina njegovih reformi je ukinuta. Nidwalden je dobio novi ustav tek 1877. godine.

Politika

[uredi | uredi kôd]

Nidwalden, kao i ostali švicarski polukantoni, ima sva prava punog kantona, a iznimka je to što kanton ima samo jednog zastupnika u Vijeću kantona. Zbog male veličine kanton ima samo sedam članova vlade, dok u kantonalnom parlamentu postoji 60 zastupnika koji se biraju svake četiri godine.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Sve do 20. stoljeća gospodarstvom kantona je dominirala poljoprivreda. Meso i sir su se velikim dijelom izvozili u sjevernu Italiju. Danas se gospodarstvo kantona temelji na malom i srednjem poduzetništvu. Najveći poslodavac je Pilatus Aircraft.

Šumarstvo i poljoprivreda su još uvijek od velikog značenja za gospodarstvo kantona. Poljoprivredom se obično bave obitelji. Vrlo važan gospodarski faktor je i turizam koji je razvijen na jezerima i planinama.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]