Gunja
Ovo je glavno značenje pojma Gunja. Za druga značenja pogledajte Gunja (razdvojba).| Gunja | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Vukovarsko-srijemska |
| Načelnik | Anto Gutić (nezavisni) |
| Naselja | 1 općinsko naselje |
| Površina | 31,1 km2 [1] |
| Površina središta | 31,1 km2 |
| Koordinate | 44°53′N 18°51′E / 44.88°N 18.85°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 2600 [2] |
| – gustoća | 84 st./km2 |
| Urbano | 2600 |
| – gustoća | 84 st./km2 |
| Odredišna pošta | 32257 Drenovci [3] |
| Stranica | gunja |
  Gunja Gunja na zemljovidu Hrvatske | |
Gunja je naseljeno mjesto i istoimena općina koja je upravni dio Vukovarsko-srijemske županije. Smještena je u zapadnome Srijemu na lijevoj obali Save, uz sami rub na granici s Bosnom i po popisu stanovnika iz 2011. imala je 3732 stanovnika, 1603 domaćinstava na površini 31,01 km2.
Zemljopis
Prema svojemu zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Gunja pripada županjskoj Posavini.
Nalazi se s lijeve strane rijeke Save, a mostom je povezana s gradom Brčko u BiH. Najveće je od svih sela Cvelferije.
Stanovništvo
Gunja ukupno ima 2600 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60,13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29,69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su katolici, dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim islamskim zajednicama u Hrvatskoj.
| narodni sastav | vjerski sastav | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| narodnost | 2001.[4] | 2011.[5] | vjeroispovijest | 2001.[6] | 2011.[7] | ||||
| broj | udio | broj | udio | broj | udio | broj | udio | ||
| Hrvati | 3236 | 64,30% | 2244 | 60,13% | Rimokatolici | 3199 | 63,56% | 2196 | 58,84% |
| Bošnjaci | 693 | 13,77% | 1108 | 29,69% | Muslimani | 1488 | 29,56% | 1295 | 34,70% |
| Srbi | 188 | 3,74% | 124 | 3,32% | Pravoslavci | 0 | 0% | 162 | 4,34% |
| ostali | 916 | 18,19% | 256 | 6,86% | ostali | 346 | 6,88% | 79 | 2,12% |
| ukupno | |||||||||
| 5033 | 100% | 3732 | 100% | ukupno | 5033 | 100% | 3732 | 100% | |
Stanovništvo po vjerskoj strukturi - popis 2021.
██ Rimokatoličanstvo (58,27 %)
██ Islam (34,31 %)
██ Pravoslavlje (3,04 %)
██ Ateizam (0,85 %)
██ Ostali (3,53 %)
Muslimani u Gunji
Podrobniji članak o temi: Muslimani u Gunji
Ne zna se točno tko i kada se od muslimana prvi doselio u Gunju. Osim kao poljoprivrednici, muslimani su radili i na ciglani, kao šumski radnici ili kao kirijaši u spačvanskim šumama.
Prema spomenici Župnoga ureda, u Gunji se 1921. godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a 1933. godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme Drugog svjetskog rata, kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom NDH, kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od 1942. do poratne 1946. godine.
Džamija u Gunji je najstarija džamija u Hrvatskoj. Sagrađena je i službeno otvorena 28. rujna 1969. godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje – Ismet i Izeta Čandić. Prvi imam u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od 1981. godine imam je Idriz ef. Bešić.
H. Mustafa Korajac je obavio hadž 1971. godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu Hadž i steklo zvanje hadžija.
Džamija je do 1999. godine bila pokrivena klasičnim krovom na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Arhitektonsko rješenje uradio je arhitekt Faruk Muzurović iz Zagreba.
Osim džamije, u Gunji od 1960. godine postoji i odvojeno muslimansko groblje – mezarje, u kojem je za vrijeme velikosrpske agresije po Bosni i Hercegovini pokopano više stotina izbjeglica, pa se ono osim muslimansko može nazvati i "izbjegličko".
U Gunji je u neposrednoj blizini džamije 1995. godine započela izgradnja islamskog centra.
Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto, u kojem je na prostoru bivše Jugoslavije uveden i islamski vjeronauk u osnovnu školu – tjedan dana poslije katoličkog. Islamski vjeronauk u školskoj 2007./08. godini pohađalo je 202 učenika.
| broj stanovnika | 771 | 810 | 850 | 1128 | 1267 | 1415 | 1414 | 1703 | 1995 | 2455 | 3830 | 4873 | 5090 | 5176 | 5033 | 3732 | 2600 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 771 | 810 | 850 | 1128 | 1267 | 1415 | 1414 | 1703 | 1995 | 2455 | 3830 | 4873 | 5090 | 5176 | 5033 | 3732 | 2600 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Povijest
Područje uz Savu je uvijek bilo plodno, privlačno ali i opasno za život. U predjelu šume Mašanj, gdje se nalazila Ciglana Gunja prilikom iskapanja gline otkriveno je naselje srednjeg i kasnog brončanog doba nastalo 1300 godina prije Krista, možda i ranije. Riječ je o Vatinskoj kulturi.
Franjevci u području današnje šume Mašanj grade od 1300. do 1325. godine dvor i tvrđavu močvarnog tipa Alšan, a samostan 1373. do 1376. godine po nalogu Biskupa iz Pečuha Valentina posvećen Sv. Franji uz dopuštenje Pape Grgura XI. Gunja se po prvi put spominje 1378. u spisima „De conformitate vitae Beati Francisci ad vitam Domini Jesu“ od Fr. Bartholomaeus Pisanus pod imenom Alšan. U to vrijeme na području Gunje se nalazio franjevački samostan bosanske vikarije koji je pripadao mačvanskoj kustodiji. Prema službenim spisima plemića Alšanski Gunja se pod tim nazivom spominje 1428. godine. U Šumanovcima su franjevci izgradili drvenu crkvu Svete Marije Velike koju su 1526. zapalili Turci. Odlaskom Osmanlija, fratri i starosjedioci u Šumanovcima grade drvenu crkvu posvećenu Mariji koja je 1729. blagoslovljena na čast svetog Uznesenja Blažene Marije Djevice. Sadašnja crkva je izgrađena 1822.
Godine 1805. Gunja se spominje kao selo s 53 kuće i katoličkom crkvom koja pripada matičnoj račinovačkoj crkvi.[8]
Uz rijeku Savu, bila je granica s Osmanskim Carstvom, a uz granicu je bilo sagrađeno na stotine čardaka, koje su čuvali Graničari, “u svom ruvu i o svom kruvu”.
Još i danas u narodu živi pjesma iz tih vremena:
- Odavno smo graničari stari
- čuvali smo granicu na Savi
- čuvali je sa stari’ čardaka,
- branili je ‘rabro od Turaka.
- i djedovi naši krv su lili
- da čuvamo naš zavičaj mili...
U središtu Gunje 1848. izgrađena je crkva Svetoga Jakova apostola a od 1982. kraj stare počela se graditi i nova, veća zgrada, zbog potrebe za većim prostorom. Prvi svećenik, Gunjanac, bio je Tomo Bogutovac, a zaređen je u Đakovu. Gunja je postala župa prije više od 100 godina.
Ukinućem Granice / Vojne Krajine 1873. godine, Slavonija, time i Gunja pripojeni su 1881. godine Banskoj Hrvatskoj, Županjskom kotaru u sastavu Srijemske županije. Pet godina kasnije, 1886. kroz Gunju je prošla pruga koja ju je povezala s Vinkovcima koji su bili najveće željezničko čvorište.
U Gunji se 1953. uvodi obvezatna sedmogodišnja osnovna škola, a nedugo zatim, 1958. godine osmogodišnja Osnovna škola Antun i Stjepan Radić.
Poplava 2014. godine
Podrobniji članak o temi: poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.Nakon što je rijeka Sava 17. svibnja probila nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca, savske vode su poplavile Gunju. Cijelo stanovništvo Gunje je evakuriano, a načinjena je i velika materijalna šteta.
Gospodarstvo
Općina Gunja ima ukupno 3106 ha od kojih poljoprivredno zemljište zauzima 1883 ha (60,6%) a neplodno zemljište 539 ha (17,4%) u ukupnim površinama. U strukturi gospodarstva Općine zastupljene su različite djelatnosti. Značajno mjesto zauzima proizvodnja namještaja s oko 120 zaposlenih i manja poljoprivredna gospodarstva. Ipak najbrojnije su uslužne djelatnosti, najvećim dijelom u obliku ugostiteljskog, trgovačkog, knjigovodstvenog i dr. obrta.
Poznate osobe
- Marijan Varešanin (1847. – 1917.) austro-ugarski general i guverner Bosne i Hercegovine
- Stjepan Bogutovac (1942.), hrv. športski novinar
- Krešimir Stipa Bogutovac, hrv. glazbenik i tekstopisac (Zlatni dukati)
- Krešimir Mićanović (1968.), hrv. jezikoslovac, sveučilišni profesor
- Miroslav Mićanović (1960.), hrv. književnik, pjesnik
- Zdenko Kustura, hrv. nogometni sudac
Obrazovanje
- OŠ Antun i Stjepan Radić
- D.O.I. Zvjezdice
Kultura
Od 2008. godine svake se godine održava se zavjetno hodočašće vatrogasaca u Šumanovce, u svetište Majke dobre nade (Gospe Šumanovačke). Raspored na hodočašću: okupljanje hodočasnika, postrojavanje vatrogasaca, ispovijed, mimohod sudionika prema crkvi na otvorenome, misno slavlje, procesija do kapele u šumi i molitva za vatrogasce te na kraju zajednički ručak.[9][10]
Uz to, neke od kulturnih ustanova koje se nalaze u Gunji su:
- KUD Graničari
- Bošnjački KUD Behar
- Narodna knjižnica i čitaonica Gunja
- MMC SKIG (Multimedijalni centar Studio kreativnih ideja Gunja)
Šport
Od športskih klubova djeluje NK Jadran osnovan 1928. godine. Nakon nekoliko sezona odigranih u Međužupanijskoj ligi Osijek – Vinkovci, u sezoni 2018./2019. ispadaju iz lige te 2019./2020. nastupaju u 1. ŽNL VSŽ (5. rang natjecanja u Hrvatskoj). 16. rujna 2011. godine igrali su šesnaestinu završnice kupa Hrvatske protiv splitskoga Hajduka, poraženi su s 1:5.
Od 1883. godine postoji i lovačko društvo "Ris". Tu je i ribička udruga SRD "Šaran". U Gunji djeluje i stolnoteniski klub.
Vanjske poveznice
Izvor
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Stanovništvo prema narodnosti, po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
- ↑ Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
- ↑ Stanovništvo prema vjeri, po gradovima/općinama, popis 2001. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
- ↑ Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
- ↑ Topographisches Post-Lexikon aller Ortschaften der k. k. Erbländer. 4,2, Des vierten Theils, welcher Ungern, sammt den einverleibten Provinzen und Siebenbürgen in sich enthält, Crusius, Christian, Wien : Schuender, 1805, München, Bayerische Staatsbibliothek -- Hbks/B 81-10
- ↑ IKA. IKA. Pristupljeno 25. rujna 2021.
- ↑ 8. vatrogasno zavjetno hodočašće u Marijino svetište u Šumanovcima. IKA. Pristupljeno 25. rujna 2021.
| |||||||
.gif){kind=small}
| Naselja Cvelferije |
|
Vrbanja | Soljani | Strošinci | Gunja | Drenovci | Račinovci | Rajevo Selo | Posavski Podgajci | Đurići |