Permski kraj (ruski:Пе́рмский край) je federalni subjekt Ruske Federacije. Nastao je kao posljedica referenduma iz 2003. godine na kojemu je izglasano spajanje Permske oblasti i Permjačkog autonomnog okruga

Permski kraj
Пермский край
 
 
 
Zastava Permskog kraja Grb Permskog kraja

Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Upravno središte
(Административный центр)
Perm
Službeni jezici ruski
Politički status Kraj
Savezni okrug Privolški
Gospodarska regija Uralska
Guverner
(Губернатор)
Oleg Anatoljevič Čirkunov
(Олег Анатольевич Чиркунов)
Predsjedatelj Vlade
(Председатель Правительства)
Valerij Suhih
(Валерий Сухих)
Zakonodavno tijelo Zakonodavno Sobranje
(Законодательно Собрание)
Predsjedatelj Zakonodavnog Sobranja Permskog kraja
(Председатель Законодательного Собрания Пермской края)
Nikolaj Andrejevič Devjatkin
(Николай Андреевич Девяткин)
Površina 27. po veličini
 - ukupno 160.600 km²
 - % vode 2 %
Stanovništvo 15. po veličini
 - ukupno (2008.) 2.718.227
 - Gustoća 16,9/km²
Vremenska zona
Ekaterinburško vrijeme (UTC+5/+6)
Automobilska oznaka 59, 81, 159
(na ozemlju Komi-Permjačkog okruga)

Grad Perm je središte ovog kraja.

Permjački autonomni okrug i dalje ima autonomiju unutar Permskog kraja. Tijekom 2006. će zadržati i zaseban proračun, no nakon toga se i proračuni spajaju u jedan. Tranzicijski period je usvojen zbog činjenice da se Permjački autonomni okrug jako oslanja na saveznu pomoć, pa bi nagli prijelaz bio poguban po ekonomiju okruga.


Zemljopis

uredi

Zemljopisna situacija

uredi

Permski kraj nalazi se na istoku Istočnoeuropske nizine i zapadnoj padini Srednjeg i Sjevernog Urala. 99,8% površine kraja nalazi se u Europi, 0,2% - u Aziji.

Maksimalna duljina kraja:

  • od sjevera do juga - 645 km.
  • od istoka do zapada - 417,5 km.

Krajnje točke:

Granice kraja uvijaju se i imaju dužinu više od 2 200 km.

Klima

uredi

Klima Permskog kraja - umjereno kontinentalna.

Zima duga, sniježna. Prosječna temperatura u siječnju na sjevero-istoku kraja -18,5°C, na jugo-zapadu od -15°C. Minimalna temperatura (u sjevernoj regiji) bila je -53°C.

Reljef

uredi

Rijeke

uredi
 
Kаmа — najveća rijeka Permskog kraja
 
Čusovaja

Minerali

uredi

Flora

uredi

Vladajući tip vegetacije u Permskom kraju su šume. One pokrivaju 71% pokrajine. Dominantna vrsta drveća su smreke i jele. Udio bjelogoričnog drveća raste u smjeru od sjevera prema jugu.

Fauna

uredi

U Permskom kraju, postoji 62 vrsta sisavaca (više od 30 njih imaju lovnu vrijednost), više od 270 vrsta ptica, 39 vrsta riba, 6 vrsta gmazova i 9 vrsta vodozemaca.

Zaštićena područja

uredi

Crkve i samostani Permskog kraja

uredi

Muzeji Permskog kraja

uredi

Povijest

uredi

Permski kraj je osnovan 1. prosinca 2005., spajanjem Permske oblasti i Komi-Permjačke autonomne oblasti, u skladu s rezultatima referenduma održanog 7. prosinca 2003.

Vanjske poveznice

uredi
     Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga.


 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Permski kraj