Lidija
Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji,[1] odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju. Regija se nalazi istočno od drevne Jonije, odnosno u današnjim turskim pokrajinama Manisa i İzmir. Stanovnici drevne Lidije govorili su lidijskim jezikom, koji je pripadao skupini anatolijskih jezika, odnosno indoeuropskoj jezičnoj porodici. U doba najvećeg uspona, Lidijsko kraljevstvo pod vladavinom Kreza[2] protezalo se preko cijele zapadne Anatolije. Smatra se kako su se najstarije kovanice pojavile u Lidiji oko 660. pr. Kr. Glavni grad regije bio je Sard.
Teritorij Lidije još su oko 1200. pr. Kr. naseljavali Hetiti. Lidija se spominje u Homerovoj Ilijadi kao Maionia ili Maeonia, a prema grčkim izvorima regija je naziv „Lidija“ dobila prema kralju Lidu. Herodot tvrdi kako su Lidijci izumili kovani novac, kojeg su kovali od zlata i srebra.[3] Sredinom 6. stoljeća pr. Kr. Lidijom je vladao kralj Krez koji je bio poznat po golemom bogatstvu, pa i danas postoji uzrečica „Bogat kao Krez“.[4] Krez je financirao gradnju Artemidinog hrama u Efezu koji spada u sedam svjetskih čuda.[5] Godine 546. pr. Kr. perzijski vladar Kir Veliki osvaja Lidiju koja postaje perzijska pokrajina (satrapija). Prema predaji, Kir Veliki je dao poštedjeti Kreza koji je postao savjetnikom na perzijskom dvoru u Pasargadu. U vrijeme perzijske vladavine, Lidiju su često napadali Grci koji su jednom prodrli do Sarda i poharali grad, što je bio označilo početak Grčko-perzijskih ratova u kojima su Darije Veliki i Kserkso I. vodili kažnjeničke ekspedicije protiv Eretrije, odnosno Atene. Razdoblje perzijske dominacije prekida Aleksandar Makedonski koji priključuje Lidiju svom carstvu, a nakon njegove smrti ona nastavlja biti dijelom helenističkih kraljevstva. Sredinom 1. stoljeća pr. Kr. Rimsko Carstvo osvaja Anatoliju čime Jonija dolazi pod upravu Rima. U vrijeme cara Dioklecijana Lidija dobiva status rimske provincije. Kasnije je bila pod upravom Bizanta, sve dok je u 15. stoljeću nisu osvojili Turci, pa teritorij Jonije postaje dijelom Osmanskog carstva, odnosno moderne Turske.
Izvori
uredi- ↑ Livius.org: Lidija - zemljopis. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. ožujka 2009. Pristupljeno 25. svibnja 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Krez, Encyclopædia Britannica
- ↑ Britannica enciklopedija: Lydians were said to be the originators of gold and silver coins
- ↑ „Bogat kao Krez“
- ↑ Krez, Livius.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. lipnja 2011. Pristupljeno 25. svibnja 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
