Krilaši (Pterygota; krilati kukci) su kukci koji su u odraslom stadiju krilati. U krilaše se ubrajaju čak i neki beskrilni kukci koji su (npr. prilagođavanjem staništu nepovoljnom za letenje kao što su spilje ili vjetroviti otoci) naknadnim evolucijskim razvojem izgubili krila. Čine najveći dio životinjskog svijeta u biosferi.

Krilaši
Leptir plavac (Lycaena dispar)
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Razred:Insecta
Podrazred:Pterygota
Gegenbaur, 1878
Baze podataka

Evolucija

uredi

Već iz doba karbona poznati su prakrilaši (Palaeodictyoptera) koji su imali sva svojstva krilatih kukaca, a u velikim krilima potpun raspored uzdužnih i poprečnih rebara. U svojoj daljoj evoluciji krilati su se kukci posebnim prilagodbama razišli u mnogo smjerova što se pokazuje njihovim danas različitim izgledom i načinima preobrazbe.

Klasifikacija

uredi

Prema glavnim obilježjima krilaši se mogu podijeliti na 27 redova različita opsega. Manji redovi sadrže stotinjak vrsta, a veći više od 300 000 vrsta.[1]

Palaeoptera Martynov, 1923 je sinonim za Pterygota. U njega su uključivani nadredovi Ephemeropteroidea Rohdendorf, 1968; Odonatoptera Martynov, 1932 i †Palaeodictyopteroidea Rohdendorf, 1961

Izvori

uredi
  1. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8