Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 221.864 članka.

Wikipedija je globalan, višejezični projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Sporazum Cvetković-Maček jest sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček. Sporazum je doveo do formiranja koalicijske vlade u kojoj je Maček postao potpredsjednik i do proglašenja Banovine Hrvatske.

Sporazumom je nastala Banovina Hrvatska, upravno-teritorijalna jedinica u sastavu Kraljevine Jugoslavije. Uglavnom je obuhvaćala područja s većinskim hrvatskim pučanstvom, činile su je dotadašnje banovine Savska i Primorska te kotari Dubrovnik, Ilok, Šid, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica. Imala je široke samoupravne ovlasti, bliske statusu federalne jedinice. Prvim banom imenovan je Ivan Šubašić. Pokušaj je rješavanja hrvatskog pitanja i stvaranja mogućnosti za opstanak jugoslavenske države.

Hrvatsko narodno zastupstvo, tj. hrvatski zastupnici u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije, odobrilo je sporazum s 80 glasova za i jednim protiv. Stvaranje Banovine Hrvatske trebalo je biti prvi korak u konceptu nacionalnog preuređenja države pa se očekivalo i skoro formiranje srpske banovine, čiji je naziv, prema očuvanu Nacrtu uredbe o njezinoj organizaciji, trebao biti „Srpske zemlje”. Ova nova upravna jedinica trebala je biti sastavljena od teritorija preostalih banovina, izuzev Dravske (Vrbaska, Drinska, Zetska, Dunavska, Moravska i Vardarska) i imati sjedište u Skoplju. U nadležnosti banovine „Srpske zemlje” bili bi svi poslovi, koji su stavljeni u nadležnosti Banovine Hrvatske, a predviđena su i identična rješenja za poslove upravne i zakonodavne vlasti.

Ovako zamišljen koncept upravnog preustroja nikad nije ostvaren zbog izbijanja Drugoga svjetskog rata.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

22. do 25. kolovoza – U organizaciji Hrvatske iseljeničke lirike iz New Yorka, u Pagu je održan 23. Susret pjesnika iseljenika.
23. kolovoza – Na stratištu Lepa Bukva u Macelju, zagrebačkom Mirogoju i nizu mjesta u Hrvatskoj obilježen je Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima.
15. kolovoza – U marijanskim svetištima diljem Hrvatske proslavljena svetkovina Velike Gospe, ujedno i državni praznik u Hrvatskoj.
13. kolovoza – Potres magnitude 4,1 po Richteru pogodio sjever Hrvatske.
10. kolovoza – Ekipa Udruge lađara Zagreb pobjednik je 27. Maratona lađa na Neretvi. Drugo mjesto osvojila je ekipa Gusara iz Komina, a treće ekipa Slivna. Na dva dana prije održanom Maratonu lađarica, pobijedile su lađarice iz Siska, drugo mjesto osvojile su lađarice Gusara iz Komina, a treće lađarice ekipe Zagreb.
10. kolovoza – U Bibinju održano 43. Raspivano Bibinje, tradicijski susret muških i ženskih klapa.