Pergi ke kandungan

Poland

Mantad Wikipedia
Republik Poland
ريڤوبليک ڤولن‌د
Rzeczpospolita Polska
Flag of Poland
Flag
Coat of arms of Poland
Coat of arms
Anthem: "Mazurek Dąbrowskiego"
Mazurek Dąbrowskiego"
Lokasi Poland (merah) dalam benua Eropah
Lokasi Poland (merah) dalam benua Eropah
Capital
om kakadayan bobos agayo
 Warsaw
Boros rasmiBahasa Poland
Recognised regional languagesBahasa Kashubia
Tinimungan etnik
93.52% Poland
1.09% Orang Silesia
0.28% Orang Jerman
0.12% Orang Belarus
0.12% Orang Ukraine
0.04% Kashubia
0.03% Orang Romani
0.02% Orang Lemko
4.78% lain-lain
GovernmentRepublik berparlimen
• Presiden
Andrzej Duda
Donald Tusk
Establishment
14 April 966
18 April 1025
1 Julai 1569
24 Oktober 1795
9 Jun 1815
11 November 1918
1 September 1939
8 April 1945
• Republik Poland
13 April 1989
• Sertai Kesatuan Eropah
1 April 2004
Area
• Total
312,696 km2 (120,733 sq mi) (ke-69)
•  Waig  (%)
3.07
Population
• 30 Jun 2014 estimate
38,483,957 (ke-34)
• 2011 census
38,511,824
• Density
123/km2 (318.6/sq mi) (ke-83)
GDP (PPP)2007 estimate
• Total
$2.81 trilion (ke-5)
• Per kapita
$34,181 (ke-21)
GDP (nominal)2016 estimate
• Ginumu
$1.051 trilion (ke-21)
• Per kapita
$27,654 (ke-45)
Gini (2013)32.73
medium
HDI (2014)Templat:Naik 0.843
Error: Invalid HDI value · ke-36
Mato tusinZłoty (PLN)
Zon timpuUTC+1 (CET)
• Summer (DST)
UTC+2 (CEST)
Calling code48
Kod ISO 3166PL
Internet TLD.pl

Poland (Polish: Polska) toi ko' ngaran rasmi dau Republik Poland (Polish: Rzeczpospolita Polska) nopo nga iso pogun id Eropah Tanga ii miintong do Laut Baltik id utara. Poland nopo nga mirontob miampai pogun Jerman id barat, Republik Czech om Slovakia id selatan, Ukraine om Belarus id timur om Laut Baltik, Kaliningrad om Lithuania id sampaping utara. Linaab pogun Poland nopo nga 312,696 kilometer persegi (120,733 bt2) ii pinoposiliu do pogun diti sabaagi pogun kumo-69 tagayo id pomogunan om kosiam tagayo id Eropah. Miampai ginumu populasi kiikiro 38.5 juta tulun, Poland nopo nga pogun di kumo-34 togumu kopio id pomogunan miampai kawalu terpadat id Eropah. Poland nogi nga iso pogun piisaan ii binaagi kumaa 16 pentadbiran subboogian.

Pomungaranan

[simbanai | simbanai toud]

Ngaran mantad do Poland nopo nga naanu mantad suku toi ko' puak Slav Barat ii nopo nga Polans (Polanie), ii mogiigiyon id lembangan Baang Warta id boogian kisajara Poland Raya ontok abad ko-8. Ngaran mantad nopo do Polanie sondii nopo nga naanu mantad boros pibarasan do tulun Slav barat ii nopo nga pole i kirati do "gana" di alaab.

Poland id siriba Dinasti Piast kiikiro toun 1020

Sajara poinsuat do Poland nopo nga minimpuun ontok abad ko-10. Ontok timpu dii, noporinta o Polan miampi iso dinasti i nointutunan sabaagi do Piast.. Mieszko I, Songulun raja Piest, ii nokoinsawat o takhta kiikiro toun 960 gisom 992. Ontok toun 966, poingigit isio do ugama Kristian om tonudon do tutumanud dau.

Sundung do ingkaa, songulun raja ii kingaran do Boleslaw (pomorinta kiikiro toun 1102-1138) minaganu kootusan kalapas do kinapatayo dau, karajaan dii nopo nga boogion kumaa tangaanak dau sundung do tanak gulu dau kiwaa kuasa do minsawat takhta. Kaantakan diti nopo nga pinopoluhoi do Poland.

Era komunisme

[simbanai | simbanai toud]

Timpu dinondo

[simbanai | simbanai toud]

Sandad posorili

[simbanai | simbanai toud]

Mantad do kinogulian dau gisom demokrasi, kiangkab o Poland do mongogusa kebijakan liberal ekonomi om tadau diti nopo dii nga kalabus sabaagi iso poomitanan koundolihon ii kiaasil om poingukab mantad ekonomi pasari ii kikaantakan-kapitalis somboogian loolobi do maya pribadi kituan pasar ekonomi.

Demografi

[simbanai | simbanai toud]

Montok rancana potilombus, intangai Demografi Poland

Koubasanan

[simbanai | simbanai toud]

Montok rancana potilombus, intangai Koubasanan id Poland

Piromutan Malaysia-Poland

[simbanai | simbanai toud]

Ontok 20 Gomot 2002, Perdana Montiri Malaysia Mahathir Mohamad nopo nga tuminombului do pogun Poland. Iti nopo nga tombuluyon koiso do Perdana Montiri Malaysia kumaa id Poland kahapas piromutan diplomatik 10 toun. Duta Malaysia ii minoi id Poland nopo nga Ng Bak Hai.