Ukrajinska hrivnja
| Ukrajinska hrivnja гривня | |
|---|---|
 Novčanica od 20 hrivnji iz 2003 | |
| ISO 4217 Kod | UAH |
| Korisnik |  Ukrajina |
| Najmanja jedinica | 1 kopejka |
| Kovanice | 1, 2, 5, 10, 25, 50 kopejki |
| Novčanice | 1, 2, 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 hrivnji |
| Nacionalna banka | Nacionalna banka Ukrajine (uk. "Національний банк України") |
| - veb-sajt | http://www.bank.gov.ua/control/uk/index |
Hrivnja ₴ (ukrajinski: гривня; IPA: [ˈɦrɪʋnʲɑ]) je zvanična valuta Ukrajine.
Uvedena je 2. septembra 1996. godine kada je zamijenila ukrajinski kabarovanec (карбованець). Kabarovanec je ranije bio valuta nezavisne Ukrajine prije i tokom Drugog svjetskog rata. Jedna hrivnja se dijeli na 100 kopejki (копійка). Međunarodni kod je UAH.
Hrivnje izdaje Narodna Banka Ukrajine. Papirne novčanice se izdaju u apoenima od 1, 2, 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 hrivnji a kovanice u apoenima od 1, 2, 5, 10, 25 i 50 kopejki i 1 hrivnje.[1]
Inflacija tokom 2013. godine je iznosila 0,5%.[2]
Historija
[uredi | uredi izvor]Riječ hrivnia se koristila za bakrene kovanice, ovisno od historijskog konteksta, u apoenima od 0,5; 2 a kasnije 3 kopejke. Srebrene kovanice od 10 kopejki pod nazivom hrivenik korištene su u periodu bivšeh SSSR-a. Korišten je i naziv zloti, preuzet iz poljskog jezika. Proglašenjem Republike Ukrajine 18. juna 1917, Centralna Rada (Savez nazvan po centralnom mjestu u Kijevu) je uvela i vlastitu valutu. Prvenstveno je korišten naziv karbovanci, koji je imao vrijednost 17,424x0,044 g zlata. Prva novčanica, u apoenu od 100 karbovanca, uvedena je 19. decembra 1917 dekretom Centralne Rade. Novčanica je sadržavala tekst na jezicima 4 najbrojnije nacija Ukrajine: ukrajinskom, ruskom, poljskom i hebrejskom (Ukrajinci, Rusi, Poljaci, Jevreji). Dizajn je izmislio Georgi Narbut. Izbor trozupca, kao grba zemlje, povezan je također s Narbutom. Trozubac se nalazio i na starim zlatnim i srebrenim kovanicama, kovanim za vrijeme vladavine Vladimira Velikog. Hrivnja je, odlukom Centralne Rade, uvedena 1. marta 1918. Karbovanec je zamijenjen hrivnjom u odnosu 1,2 : 1. Od 1918. u opticaju se novčanice apoena 2, 10, 100, 500 1000 i 2000 hrivnji. Dizajn su izmislili Vasil Krajčevski i Georgi Narbut. Pod vodstvom Pavla Skoropadskog, koji je preuzeo vlast ključne 1918, sprovedena je denominacija starih karbovanca.[3]
Sovjetski Savez
[uredi | uredi izvor]Novac boljševika tzv. tisijačka (pogrdan naziv, bs. "jeftina hiljadarka") uvedena je, pod zvaničnim nazivom novi karbovanec, u odnosu na stari karbovanec od 1:5457000000. Prisilnom monetarnom reformom uvodi se, od 1922. do 1924. červonet (nominalna vrijednost 1,6767 g zlata). Novi karbovanec se mijenja u odnosu na červonet za 1:10. Ovo stanje je ostalo sve do nezavisnosti Ukrajine.[3]
Nezavisnost Ukrajine
[uredi | uredi izvor]Od 1992. uvodi se ponovo hrivnja koja je, u periodu tranzicije, bila izložena visokoj inflaciji. Proces stabilizacije ekonomije počinje 1995. Monetarna reforma Ukrajine uvodi se 25. augusta 1996.[3]
Kovanice
[uredi | uredi izvor]Do 1992. kovanice je proizvodio Poligrafski institut Italije.[4] Krajem 2001. kovanice su kovane u luganskoj štampariji.[5] Od 2001. kovanje preuzima Centralna (Nacionalna) banka Ukrajine. Dizajn je izmislio Vasil Lopata (*1941).
| Kovanice (od 1992)[6] | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Slika | Vrijednost | Osobine | Opis | Datum | ||||||||
| Prečnik | Masa | Sastav | Rub | Lice | Naličje | kovanje | izdavanje | istekle | ukinute | |||
| 1 kopejka | 16 mm | 1,5 g | nehrđajući čelik | gladak | vrijednost, ornamenti |
ukrajinski trozub (grb) | 1992–danas | 2. 9. 1996. | U opticaju | |||
|
2 kopejke | 17,30 mm | 0,64 g (1992~1996) 1,8 g (2001–danas) |
Al (1992–1996), od 2001. Nehrđajući čelik | ||||||||
|
5 kopejki | 24 mm | 4,3 g | nehrđajući čelik | hrapav | |||||||
| 10 kopejki | 16,3 mm | 1,7 g | bronza (1992–1996), Al i bronza (2001–danas) | |||||||||
|
25 kopejki | 20,8 mm | 2,9 g | hrapav i gladak naizmjenično | ||||||||
|
50 kopejki | 23 mm | 4,2 g | |||||||||
| 1 hrivnja | 26 mm | 7.1 g (1995,1996) 6.9 g (2001-) |
bronza (1995-1996), od 2001. Al i bronza |
Tekst "ОДНА ГРИВНЯ", godina kovanja | Od 1995 | 12. mart 1997 | ||||||
Novčanica
[uredi | uredi izvor]| Vrijednost [1] | Veličina | Slika | Boja | Lice | Naličje | Datum izdavanja | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1 hrivnja | 118 x 63 mm | 
|
|
žutoplava | Vladimir Veliki (958–1015), knez Novgoroda i Veliki knez Kijeva Vladar Kijevske Rusije od 980. do 1015.[7] |
zid Vladimirovog dvorca u Kijevu. | 22. 5. 2006. |
| 2 hrivnje | 118 x 63 mm | 
|
|
narančasta | Jaroslav Mudri (978–1054), knez Novgoroda i Veliki knez Kijeva Vladar Kijevske Rusije od 1019. do 1054.[8] |
katedrala Sv. Sofije u Kijevu. | 24. 9. 2004. |
| 5 hrivnji | 118 x 63 mm | 
|
|
plava | Bogdan Hmeljnicki (1595–1657), vođa ukrajinskih kozaka.[9] | crkva u selu Subotiv. | 14. 6. 2004. |
| 10 hrivnji | 124 x 66 mm | 
|
|
purpurna | Ivan Mazepa (1639–1709), vođa ukrajinskih kozaka.[10] | katedrala Djevice Marije u Kijevu. | 1. 11. 2004. |
| 20 hrivnji | 130 x 69 mm |
|
|
zelena | Ivan Franko (1856–1916), pjesnik i pisac.[11] | zgrada opere i teatra u Lvivu. | 1. 12. 2003. |
| 50 hrivnji | 136 x 72 mm | 
|
|
ljubičasta | Mihajlo Hruševski (1866–1934), historičar i političar.[12] | zgrada "Centralna Rada" ("Kuća učitelja" u Kijevu). | 29. 3. 2004. |
| 100 hrivnji | 142 x 75 mm | 
|
|
maslinastozelena | Taras Ševčenko (1814–1861), pjesnik i umjetnik.[13] | Nacionalni univerzitet u Kijevu. | 9. 3. 2015. |
| 200 hrivnji | 148 x 75 mm | 
|
|
ružičasta | Lesia Ukrainka (1871–1913), pjesnikinja i umjetnica.[14] | glavni toranj u dvorcu Lutsk. | 28. 5. 2007. |
| 500 hrivnji | 154 x 75 mm | 
|
|
smeđa | Gregori Skovoroda (1722–1794), pisac i filozof.[15] | jedna od zgrada Nacionalnog univeriteta Kijev Moglijanska Akademija. | 15. 9. 2006. |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Bankonotes and Coins" (jezik: engleski). Nacionalna banka Ukrajine. Pristupljeno 1. 1. 2016.
- ^ 2013 Inflation Rate
- ^ a b c "History of Hryvnia" (jezik: engleski). Nacionalna banka Ukrajine. Pristupljeno 26. 12. 2015.
- ^ Centralna banka Ukrajine. Available at: http://www.bank.gov.ua/control/uk/publish/article?art_id=40912&cat_id=40465 Arhivirano 22. 12. 2015. na Wayback Machine
- ^ "How hryvnia was born". Arhivirano s originala, 8. 10. 2008. Pristupljeno 1. 1. 2016. Podrobnosti.ua (ru)
- ^ National Bank of Ukraine. Available at:http://www.bank.gov.ua/control/uk/U opticajumoney/chcoin/list
- ^ "1 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.
- ^ "2 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.
- ^ "5 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.
- ^ "10 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.
- ^ "20 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.
- ^ "50 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.
- ^ "100 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.
- ^ "200 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.
- ^ "500 Hryvnia" (jezik: engleski). Banknoter. Arhivirano s originala, 1. 8. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2016.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Narodna banka Ukrajine (uk) (en)
