Srbija i Crna Gora

Srbija i Crna Gora Србија и Црна Гора
2003 – 21. maj 2006.
Zastava	Grb
	Himna: Hej, Slaveni ;
	Položaj na karti
Glavni grad	Beograd i Podgorica;
Državno uređenje	državna zajednica
Zakonodavstvo
Površina
• Ukupno	102.350 km2
Stanovništvo
• Ukupno (2006)	10.832.545
Valuta	srpski dinar i euro
Pozivni broj	+381

Srbija i Crna Gora (SCG; Србија и Црна Гора, СЦГ) se zvala državna zajednica Srbije i Crne Gore, koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju. Konfederacija je postojala od 2003. do 2006. godine. Graničila se sa Mađarskom, Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom na zapadu, Rumunijom i Bugarskom na istoku, i Albanijom i Makedonijom na jugu.

Srbija i Crna Gora, jedine preostale federalne republike SFRJ, su bile dogovorile saradnju u određenim političkim područjima (npr. odbrambeni savez). Svaka republika je imala svoju državnu politiku i valutu. Glavni grad Zajednice Srbije i Crne Gore je bio Beograd, a u Podgorici se nalazio Sud Srbije i Crne Gore.

Ustavna povelja donijeta je 4. februara 2003, po kojoj je svaka država mogla da traži punu nezavisnost putem referenduma koji se mogao održati najranije 2006. godine. Ovo pravo je iskoristila Crna Gora 21. maja 2006. putem referenduma. Konačni rezultati 31. maja su pokazali da je 55,5% glasača glasalo za nezavisnost. Državna zajednica je službeno ugašena nakon crnogorske deklaracije nezavisnosti od 3. juna 2006. i formalne deklaracije nezavisnosti Srbije od 5. juna iste godine.

Historija

Kad je državna zajednica Srbije i Crne Gore osnovana 1992. godine, Ujedinjeni Narodi i mnoge pojedine države (pogotovo SAD) nisu htjele da je priznaju kao nasljednika SFRJ. Savezna Republika Jugoslavija (SRJ), kako se federacija tada zvala, primljena je u Ujedinjene narode 2000., nakon višegodišnjeg isključenja.

Srbija i Crna Gora su 2002. godine sklopile novi sporazum o nastavku saradnje, koji je između ostaloga ukinuo ime "Jugoslavija" 4. februara 2003.

Srbija i Crna Gora su poslije referenduma održanog maja 2006. godine dvije nezavisne države.

Vlada

Političke podjele

Srbija i Crna Gora je bila složena državna zajednica sastavljena iz dvije države članice. To su Republika Srbija i Republika Crna Gora. Administrativni centar državne zajednice i glavni grad Republike Srbije je bio Beograd. Glavni grad Crne Gore je Podgorica, gde je bilo i sjedište Suda Srbije i Crne Gore.

Republika Srbija u svom sastavu ima dvije autonomne pokrajine. To su A.P. Vojvodina i A.P. Kosovo. Glavni grad Vojvodine je Novi Sad, a Kosova Priština. Kosovo je od 1999. godine pod upravom Ujedinjenih naroda.

U regiji Sandžak (sjever Crne Gore i jugozapad Srbije) kao i na Kosovu (naročito regioni oko Dragaša-Gora, oko Peći i Prizrena-Sredačka župa) žive Bošnjaci.

Srbija
- Beograd - glavni grad Srbije i administrativni centar SCG
- Autonomna Pokrajina Vojvodina
  - Novi Sad - glavni grad
- Kosovo i Metohija - pod upravom UN, status neodređen
  - Priština - glavni grad
Crna Gora
- Podgorica - glavni grad Crne Gore i sedište suda SCG

Politička podjela na republike
Politička podjela na republike i pokrajine

Geografija

Srbija, a pogotovu dolina rijeke Morave, opisuje se kao "raskrsnica istoka i zapada", zbog čega je imala burnu historiju. Ta dolina je najlakši način da se kopnom stigne iz kontinentalne Evrope u Grčku i Malu Aziju.

Glavne evropske trase koje idu kroz Srbiju su E75 i E70. E763/E761 je najvažniji put koji povezuje Srbiju i Crnu Goru.

Dunav, važna međunarodna rijeka, teče kroz Srbiju. Najveća morska luka je Bar u Crnoj Gori.

Privreda

Ekonomija se upola smanjila od 1990. godine zbog lošeg upravljanja, međunarodnih sankcija i štete zbog rata na Kosovu. Nakon zbacivanja predsjednika Slobodana Miloševića u oktobru 2000., koaliciona vlada je uvela mjere za stabilizaciju i agresivni program reforme tržišta. Privredne reforme su stagnirale u periodu nakon ubistva premijer Srbije Zoran Đinđić. Značajniji privredni rast ponovo je zabilježen 2004. godine, kada je vlast preuzela koaliciona vlada premijera Koštunice.

Članstvo u MMF-u obnovljeno je 2000. Donatorska konferencija Svjetske banke i Evropske komisije održana 2001. i sakupljeno je 1,3 milijardi dolara za državno restrukturiranje SCG. 2001. dogovoreno je da će se otpisati 66% duga od 4,5 milijarda dolara prema Pariskom klubu, a također izvršen je sličan otpis za 2,8 milijarda dolara duga prema Londonskom klubu.

Crna Gora je odvojila svoju upravu od federacije i Srbije još tokom Miloševićeve vlasti. I prije razdvajanja imala je svoju centralu banku, koristila euro kao službenu valutu, naplaćivala svoju carinu i imala svoj budžet.

Pokrajina Kosovo, pod upravom UN-a, prima finansijsku i tehničku pomoć od međunarodne zajedinice. Službene valute su euro i srpski dinar, dok UN-ova uprava prikuplja poreze i upravlja budžetom.

Složenost političkih odnosa Srbije i Crne Gore i spora privatizacija kočili su razvitak. Sporazumi i MMF-om, a pogotovo poreski uslovi, bili važan su element u određivanju politike, a velika nezaposlenost je bila jedan od ključnih političko-ekonomskih problema.

Stanovništvo

10.668.000. Najveći Gradovi su bili Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Niš i Podgorica.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Portal Crna Gora

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Srbija i Crna Gora

Vlada SCG

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
Regija	Do 1918.	1918–1929.	1929–1945.	1941–1945.	1945–1946.	1946–1963.	1963–1992.	1992–2003.	2003–2006.	2006–2008.	Od 2008.
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u Austro-Ugarskoj 1878–1918	Država Srba, Hrvata i Slovenaca (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte Država Slovenaca, Hrvata i Srba 1918 Republika Prekmurje 1919 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna Država Rijeka 1920–1924 1924–1947 Zadarska provincija Italije 1920–1947		Anektirale^a Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1944–1991) Hrvatske (1943–1991) Bosne i Hercegovine (1943–1992) Srbije (1943–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1943–1992) Makedonija (1944–1991) Također pogledajte Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)ⁱ			Slovenija Rat u Sloveniji
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatska^j 1941–1945 Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b Rat u Hrvatskoj
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c Rat u Bosni i Hercegovini	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1994), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i AP Kosovo i Metohija, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija 1882–1918			Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goru^f 1941–1944						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Anektirala Bugarska 1941–1944				Sjeverna Makedonija^h
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). ^e Također pogledajte Užička republika.							^f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. ⁱ Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. ^j Također pogledajte Bihaćka republika.

p r u Crna Gora po temama
Historija	Rimski period Prevalitana Duklja Zeta pod Nemanjićima pod Balšićima pod Crnojevićima Mletački period Mletačka Albanija Francuski period Ilirske provincije Osmanlijski period Sandžak Vilajet Austro-ugarski period Venecijanska provincija Kraljevina Dalmacija Cetinjska mitropolija Kneževina Kraljevina (1910–1918) Kraljevina Jugoslavija Zetska banovina Drugi svjetski rat Kraljevina Crna Gora (1941–1944) Njemačka okupacija CASNO SFR Jugoslavija SR Crna Gora Srbija i Crna Gora Savezna Republika Referendum o nezavisnosti 2006.
Geografija	Geologija Gradovi Jezera Krajnje tačke Ostrva Planine Regije Rijeke Zaštićena područja
Administracija	Ustav Izbori Vanjska politika Vojska Općine Vlada Premijer Predsjednik spisak Skupština predsjednik Političke stranke Obavještajna agencija Policija Ljudska prava Sloboda vjeroispovijesti LGBT osobe
Privreda	Centralna banka Euro (valuta) Kompanije Saobraćaj Telekomunikacije mobilni operateri Turizam
Društvo	Crnogorci spisak Demografija Jezici Kriminal Obrazovanje
Kultura	Akademija Arhitektura Folklor Kinematografija Književnost Kuhinja Mediji novine novinska agencija radio televizija Muzika Religija Sport Svjetska baština
Simboli	Grb spisak Himna Ime Zastava spisak
Portal:Crna Gora