Rat svjetova (knjiga)
| Rat svjetova | |
|---|---|
 Korice prvog izdanja | |
| Autor | Herbert George Wells |
| Originalni naziv | The Songs of Distant Earth |
| Država | Ujedinjeno Kraljevstvo |
| Jezik | Engleski |
| Žanr | Naučna fantastika |
| Izdavač | Heinemann (UK) Harper & Bros (SAD) |
| Datum izdanja | 1898.[1] |
| Broj stranica | 287 |
Rat svjetova jest naučnofantastični roman engleskog autora H. G. Wellsa. Napisan je između 1895. i 1897.[2] i serijaliziran u Pearson's Magazinu u Velikoj Britaniji i Cosmopolitan magazinu u SAD-u 1897. Cijeli roman je prvi put objavljen u tvrdom povezu 1898. od Williama Heinemanna. Rat svjetova je jedna od najranijih priča koja detaljno opisuje sukob između čovječanstva i vanzemaljske rase.[3] Roman je priča iz prvog lica o neimenovanom protagonisti u Surreyu i njegovom mlađem bratu koji bježi u Tillingham u Essexu dok su London i južnu Englesku okupirali Marsovci. To je jedno od najkomentiranijih djela u kanonu naučne fantastike.[4]
Radnja je slična drugim djelima literature o invaziji iz istog perioda, a različito je tumačena kao komentar teorije evolucije, imperijalizma i strahova, praznovjerja i predrasuda iz viktorijanskog doba. Wells je kasnije primjetio da je inspiracija za zaplet bio katastrofalan efekat evropske kolonizacije na Aboridžine Tasmanije. Neki historičari tvrde da je Wells napisao knjigu kako bi ohrabrio svoje čitaoce da preispitaju moralnost imperijalizma.[5] U vrijeme objavljivanja, klasificiran je kao naučna romansa, poput Wellsovog ranijeg romana, Vremenski stroj.
Rat svjetova nikada nije izašao iz štampe: iznjedrio je brojne igrane filmove, radio drame, album ploče, adaptacije u strip, televizijske serije i nastavke ili paralelne priče drugih autora. Dramatiziran je u radijskom programu iz 1938, koji je režirao Orson Welles i glumio u njemu, koji je navodno izazvao paniku među slušaocima koji nisu znali da su događaji izmišljeni.[6] Roman je čak uticao i na rad naučnika. Robert H. Goddard je inspirisan knjigom i pomogao je u razvoju rakete na tečno gorivo i višestepene rakete, što je rezultiralo slijetanjem Apolla 11 na Mjesec 71 godinu kasnije.[7][8]
Sadržaj
[uredi | uredi izvor]Ipak, preko svemirskog zaliva, umovi koji su za naše umove kao što su naši za one zvjeri koje nestaju, intelekti ogromni, hladni i nesaosećajni, posmatrali su ovu zemlju zavidnim očima i polako i sigurno crtali svoje planove protiv nas. — H. G. Wells (1898), Rat svjetova
Dolazak Marsovaca
[uredi | uredi izvor]Roman počinje sredinom 1890-ih, s vanzemaljcima na Marsu koji planiraju invaziju na Zemlju nakon što su potrošili prirodne resurse svog matičnog svijeta. Glavni narativ ("Veliko razočaranje") odvija se početkom 20. vijeka, u ljeto, kada objekat za koji se smatra da je meteor sleti na Horsel Common, u blizini naratorove kuće. Ispostavilo se da je to umjetni cilindar koji je lansiran prema Zemlji nekoliko mjeseci ranije dok su se Zemlja i Mars približavali opoziciji. Nekoliko Marsovaca se pojavljuje i čini se da se bore sa Zemljinom gravitacijom i nepoznatom atmosferom. Kada ljudska delegacija priđe cilindru mašući bijelom zastavom, Marsovci ih spaljuju pomoću toplinskih zraka. Gomila bježi, a te večeri velika vojna sila okružuje cilindar.
Sljedećeg dana, pripovjedač odvodi svoju ženu na sigurno u Leatherhead pomoću pseće zaprege iznajmljene od vlasnika lokalnog puba, ali se onda vraća nazad kako bi ih mogao vratiti. Te noći, on vidi tronožnu marsovsku "borbenu mašinu" (tronožac), naoružanu toplotnim zracima i hemijskim oružjem: otrovnim "crnim dimom". Tripodi su zbrisale ljudske vojnike oko cilindra i uništile većinu Wokinga. Narator prilazi svojoj kući i zatiče stanodavca mrtvog u prednjem vrtu od udisanja crnog dima. Dok čuva stražu s prozora na gornjem spratu, nudi zaklon artiljercu koji je pobjegao nakon što je njegova četa zbrisana u napadu na cilindar. Narator i artiljerac pokušavaju pobjeći natrag prema Leatherheadu, ali su razdvojeni tokom napada Marsa između Sheppertona i Weybridgea. Dok izbjeglice pokušavaju prijeći rijeku Wey, vojska uspijeva koncentriranom artiljerijskom vatrom uništiti tronožac, a Marsovci se povlače. Narator putuje u Walton, gdje upoznaje neimenovanog kustosa.
Marsovci ponovo napadaju, a ljudi počinju bježati iz Londona, uključujući i brata pripovjedača, koji putuje sa svojom susjedom, gospođom Elphinstone i njenom snahom da ih čuva. Stižu do obale i plaćaju prolaz do kontinentalne Evrope na improviziranoj floti izbjegličkih brodova. Tripodi napadaju, ali MS Thunder Child, uništava dva od njih prije nego što se sam uništi (treća je ili uništena detonacijom brodskih zaliha municije, ili bježi nevidljiva u nastalom dimu), a flota za evakuaciju pobjegne. Ubrzo, sav organizirani otpor pada, a Marsovci neometano lutaju razbijenim krajolikom.
Zemlja pod Marsovcima
[uredi | uredi izvor]Na početku druge knjige, narator i kustos svjedoče kako marsovska mašina hvata ljude i baca ih u metalni nosač. Narator shvata da marsovski osvajači možda imaju planove za svoje žrtve. Kada sleti peti marsovski Tripod, obojica su zarobljena ispod ruševina dvorca. Narator uči iz svojih zapažanja kako funkcioniše anatomija Marsovaca i kako oni koriste krv živih bića da se hrane. Odnos dvojice muškaraca se pogoršava dok kustos polako pada u očaj, a kada pokuša da pojede njihove preostale zalihe hrane, narator ga onesvjesti. Marsovac u prolazu uklanja tijelo kustosa, ali narator izmiče otkrivanju.
Marsovci napuštaju krater cilindra, a narator izlazi iz srušene kuće i kreće prema zapadnom Londonu. Na putu, posvuda zatiče marsovsku crvenu travu, bodljikavu vegetaciju koja se širi svuda gdje ima vode u izobilju, ali primjećuje da polako umire. Na Putney Heathu ponovo susreće artiljerca, ali ga ubrzo napušta kada ga čovjek pokuša uvjeriti da bi se trebali boriti protiv Marsovaca. Izluđen traumom, konačno pokušava samoubistvo prilazeći nepokretnoj borbenoj mašini na Primrose Hillu. Na svoje iznenađenje, otkriva da su svi Marsovci ubijeni naletom zemaljskih patogena, na koje nisu imali imunitet.
Pripovjedač doživi nervni slom i ljubazna porodica ga neguje. Na kraju se vraća u Woking i otkriva da je njegova žena preživjela. U posljednjem poglavlju on razmišlja o invaziji Marsa, njenom utjecaju na pogled čovječanstva na sebe i budućnost, te o učinku koje je imala na njegov um.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Wells, H. G. (1898). The War of the Worlds. London: William Heinemann. str. iii – preko S4U Languages. Facsimile of the original 1st edition.
- ^ Hughes, David Y.; Geduld, Harry M. (1993). A Critical Edition of The War of the Worlds: H.G. Wells's Scientific Romance. Indiana University Press. ISBN 0-253-32853-5.
- ^ Flynn, John L. (2005). War of the Worlds: From Wells to Spielberg. Galactic Books. ISBN 978-0-976-94000-5. OL 8589510M.
- ^ Parrinder (2000), str. 132.
- ^ Ball, Philip (18. 7. 2018). "What the War of the Worlds means now". New Statesman. Pristupljeno 18. 7. 2018.
- ^ Schwartz, A. Brad. "The Infamous "War of the Worlds" Radio Broadcast Was a Magnificent Fluke". Smithsonian Magazine (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 2. 2023.
- ^ "Genesis: Search for Origins" (PDF). NASA Jet Propulsion Laboratory. Pristupljeno 1. 9. 2021.
- ^ "Robert Goddard and His Rockets". NASA.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- The War of the Worlds Invasion, veliki izvor koji sadrži komentare i osvrt na historiju Rata svjetova
- The War of the Worlds na Project Gutenberg.
- Time Archives, pogled na percepciju Rata svjetova tokom vremena
- Hundreds of cover images, stotine korica različitih izdanja knjige, od 1898. do danas
