Ramsarska konvencija
Ramsarska konvencija je međunarodni ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu saradnju za očuvanje i korištenje močvara i njihovih resursa. Poznata je i kao Konvencija o močvarama.[1] Nastala je 2. 2.1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je za Svjetski dan vlažnih područja.[2]
U vlažna područja područja spadaju močvare, bare, rijeke, jezera, pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, koraljni grebeni, ribnjaci i uzgajališta rakova. Mogu sadržavati obalne zone koje graniče s vlažnim područjima, te vodene mase morske vode ne dublje od 6 m za vrijeme oseke koje leže unutar vlažnih područja.
Ugrožavanje vlažnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta.
Djelovanje
[uredi | uredi izvor]Svake tri godine, predstavnici potpisnica konvencije se sastaju kao Konferencija ugovornih strana (COP), organ za kreiranje politike konvencije koji usvaja odluke (rezolucije i preporuke) za upravljanje radom konvencije i poboljšava način na koji strane su u stanju da sprovedu svoje ciljeve. COP12 je održan 2015. god u Punta del Este, Urugvaj, a COP13 2018. u Dubaiu, Ujedinjeni Arapski Emirati.
Sekretarijat Konvencije vrši svakodnevnu koordinaciju aktivnosti konvencije. Nalazi se u Glandu, Švicarska
Zaključci Ramsarske konvencije
[uredi | uredi izvor]- načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog pojedinog područja;
- poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom;
- poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti vlažnih područja;
- popis Ramsarskih područja treba služiti promociji;
- vremenom proširivati popis vlažnih područja i njihovu zaštitu.
Ramsarska područja
[uredi | uredi izvor]- Broj potpisnica konvencije: 172
- Broj međunarodno važnih močvara: 2.435
- Ukupna površina ramsarskih područja: 25.468.542,5 km2[3]
Zemlje sa najviše ramsarskih područja su: Velika Britanija 175 i Meksiko 142. Zemlja sa najvećom površinom zaštićenih područja je Bolivija, oko 148.000 km2.
Informacioni servis ramsarskih područja (Ramsar Sites Information Service - RSIS) omogućava informacije o svakom području.[2]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Ramsarska područja". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 12. 2021.
- ^ a b "Ramsarska područja u Evropi". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ^ "Ramsarska područja u Hrvatskoj". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.
