Podlaktica
| Podlaktica (Antebrachium) | |
|---|---|
 Podlaktica i njeni površinski mišići | |
| Identifikatori | |
| MeSH | A01.378.800.585 |
| Dorlands /Elsevier | a_45/12138967 |
| TA | A01.1.00.024 |
| FMA | 9663 |
| Anatomska terminologija | |
Podlaktica je dio ruke između lakta i šake.[1][2]
Iako ovaj dio tijela obično djeluje u interakciji sa laktom, ostvaruje i sopstvene pokrete pronacije (uvrtanja), polupronacije i supinacije (izvrtanja). To omogućavaju mišići podlaktice koji služe za: odmicanje (abdukciju) i primicanje (addukciju) šake, pronaciju i supinaciju, kao za ekstenziju (opružanje) i fleksiju (pregicbanje) šake i prstiju.. Kroz podlakticu prolaze i po četiri snopa živaca i krvnih sudova: radijalni, srednji, lakatni i međukostni.[3][4][5]
Anatomija
[uredi | uredi izvor]Kosti
[uredi | uredi izvor]Zglobovi
[uredi | uredi izvor]- Proksimalni do podlaktice
- U podlakrici
- Distalno do podlaktice
Mišići
[uredi | uredi izvor]| Odjel (Loža) |
Razina | Mišić | Vanjski/Unutrašnji | Živac |
| Prednji | Površinska | Musculus flexor carpi radialis | V | Srednji |
| Prednji | Površinska | Musculus palmaris longus | V | Srednji |
| Prednji | Površinska | Musculus flexor carpi ulnaris | V | Lakatni |
| Prednji | Površinska | Musculus pronator teres | U | Srednji |
| Prednji | Površinska (ili ntermedijarna) | Musculus flexor digitorum superficialis (sublimis) | V | Srednji |
| Prednji | Duboka | Musculus flexor digitorum profundus | V | Lakatni + srednji |
| Prednji | Duboka | Musculus flexor pollicis longus | V | Srednji |
| Prednji | Duboka | Musculus pronator quadratus | U | Srednji |
| Zadnji | Površinska | Musculus brachioradialis | U | Radijalni |
| Zadnji | Površinska | Musculus extensor carpi radialis longus | V | Radijalni |
| Zadnji | Površinska | Musculus extensor carpi radialis brevis | V | Radijalni |
| Zadnji | Intermedijarna | Musculus extensor digitorum (communis) | V | Radijalni |
| Zadnji | Intermedijarna | Musculus extensor digiti minimi (proprius) | V | Radijalni |
| Zadnji | Površinska | Musculus extensor carpi ulnaris | V | Radijalni |
| Zadnji | Duboka | Musculus abductor pollicis longus | V | Radijalni |
| Zadnji | Duboka | Musculus extensor pollicis brevis | V | Radijalni |
| Zadnji | Duboka | Musculus extensor pollicis longus | V | Radijalni |
| Zadnji | Duboka | Musculus extensor indicis (proprius) | V | Radijalni |
| Zadnji | Duboka | Musculus supinator | U | Radijalni |
| Zadnji | Duboka | Musculus anconeus | U | Radijalni |
- V/U = Vanjski/Unutrašnji
- Unutrašnji mišići podlaktice djeluju na podlaktice u smislu uticaja preko lakta i proksimalnog i distalnog lakatnopalčanog zglobljavanja lakatnopalčanog zgloba (što dovodi do pronacije ili supinacije, dok vanjski mišići djeluju na šaku i njen zglob. U većini slučajeva, preko prednjih mišića fleksora, dok su vanjski stražnji mišići ekstenzorie.
- Nadlaktičnopalčani mišić, fleksor podlaktice, je neobičan po tome što se nalazi u zadnjoj loži šake, ali je to zapravo u prednjem dijelu podlaktice.
- Musculus anconeus neki smatraju dijelom zadnje lože ruke.[6]
Živci
[uredi | uredi izvor]- Srednji živa – glavni živac prednjeg odijela (musculus pronator teres, musculus flexor carpi radialis, Musculus palmaris longus, Musculus flexor digitorum superficialis).
- Prednji međukostni živac (inervira musculus flexor pollicis longus, lateralno 1/2 musculus flexor digitorum profundus, musculus pronator quadratus).
- Radijalni živac – oživčuje mišiće zadnje lože (musculus extensor carpi radialis longus, musculus extensor carpi radialis brevis).
- Površinska grana radijalnog živca
- Duboka grana radijalnog živca, postaje zadnji međukostni živac i inervira mišiće zadnje lože (musculus extensor digitorum, musculus extensor digiti minimi, musculus extensor carpi ulnaris, musculus abductor pollicis longus, musculus extensor pollicis brevis, musculus extensor pollicis longus, musculus extensor indicis).
- Lakatni živac – snabdijeva impulsima neke medijalne mišiće (musculus flexor carpi ulnaris, medijalno 1/2 musculus flexor digitorum profundus).
Krvni sudovi
[uredi | uredi izvor]Ostale strukture
[uredi | uredi izvor]- Međukostna podlaktična membrana;
- Prstenasti ligament lakatne kosti.
Frakture
[uredi | uredi izvor]
Najčešće ozljede podlaktice su prelomi, koji mogu biti jednostruki ili dvostruki. Operativno liječenje preloma se označava kao osteosinteza, koja predstavlja hirurški zahvat spajanja fragmenata prelomljene kosti, obično pomoću metalnih šipki, koje ostaju sve do oporavka kosti. Drugi način liječenja šreloma je ortopedski, bez operacije. Prednost osteosinteze je brže uspostavljanje funkcije mišića, a su omahane su rizici od infekcija i odbacivanja privremeno ugrađenog metalnog materijala.
Dodatne slike
[uredi | uredi izvor]-
Podlaktica u polusupinaciji -
Površinski mišići podlaktice -
Duboki mišići prednjeg dijela podlaktice -
Duboki mišići zadnjeg dijela podlaktice -
Poprečni presjek srednjeg dijela podlaktice
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=(pomoć) - ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ "Dissector Answers — Axilla & Arm". Arhivirano s originala, 3. 1. 2008. Pristupljeno 17. 1. 2008.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Commons ima datoteke na temu: Podlaktica
Commons ima datoteke na temu: Podlaktica