Petar Krešimir IV

Petar Krešimir IV
Kralj Hrvatske
Vladavina	1058–1074.
Prethodnik	Stjepan I
Nasljednik	Dmitar Zvonimir
Djeca	Neda Trpimirović
Dinastija	Trpimirović
Otac	Stjepan I Trpimirović
Majka	Joscela Orseolo
Smrt	1075.
Mjesto sahrane	Crkva sv. Stjepana, Solin

Petar Krešimir IV (latinski: Petrus Cresimiri), poznatiji kao Krešimir Veliki, bio je kralj Hrvatske od 1058. do smrti 1074. Bio je posljednji veliki vladar iz dinastije Trpimirović. Tokom njegove vladavine Hrvatska je dostigla svoj teritorijalni vrhunac. Osnovao je grad Šibenik koji se danas naziva "Krešimirov grad".

Biografija

Hrvatsko kraljevstvo je zbog međusobnih sukoba Držislavovih sinova jako oslabilo. Kralj Stjepan I započeo je s obnovom koju je uspješno dovršio njegov sin Petar Krešimir IV, jedan od najslavnijih hrvatskih vladara, koji je obnovio snagu starog kraljevstva i ostvario snažno jedinstvo hrvatske države.

Bizant koji je tada ratovao u Aziji s Turcima-Seldžucima, a u južnoj Italiji s Normanima, ustupio je kralju Krešimiru IV dalmatinske gradove i ostrva. Petar Krešimir IV tada nije uzeo naslov carskog prokonzula ili eparha, te je tako tim lukavim diplomatskim potezom ostvario vijekovni san hrvatskih vladara, da spoje dalmatinske gradove i ostrva sa hrvatskom državom. Otada "regnum Dalmatiae et Chroatiae" nije bio samo formalni naslov, nego je označavao jedinstvenu političko-upravnu teritoriju.

Da bi čvršće vezao dalmatinske gradove za svoju državu, kralj Krešimir IV. ostavio je samostalnost gradskim upravama i obvezao se zasebnim ispravama da će im poštovati slobodu i stara prava kako ih je prije zatekao. Pristao je na još neke druge obveze, kao što su: potvrda po kanonskim propisima izabranog biskupa, slobodno učestvovanje i trgovanje. Gradovi su se pak obvezali kralju Krešimiru IV da će mu davati jednu trećinu od lučkih prihoda, "danak mira" i da će ga pomagati svojim brodovljem ukoliko dođe do rata.

Gradski su prihodi jačali Krešimirovu vlast, koju je on još više učvršćivao poticanjem razvoja hrvatskih gradova Biograda, Karina, Skradina, Šibenika i Nina, te osnivanjem brojnih samostana i darivanjem zemljišnih posjeda Crkvi. Tako je i 1066. godine izdao povlasticu samostanu sv. Marije u Zadru, u kojemu je utemeljiteljica i prva opatica bila Čika iz roda Madijevaca, njegova polusestra. Taj je samostan važan kako u hrvatskoj kulturnoj baštini, tako i za održavanje hrvatskog značaja Zadra, za kojim je bilo stalnih mletačkih i kasnije italijanskih prisvajanja.

Sve te velike promjene kojima mu je državne granice "svemogući Bog proširio na kopnu i moru" ("quia Deus omnipotenus terra marique nostrum prolungavit regnum"), odlučio je kralj Petar Krešimir IV izraziti svoju zahvalnost u Ninu 1069. darovanjem ostrva Mauna samostanu sv. Krševana u Zadru. Prigodom tog događaja Krešimir IV je istaknuo da je to "naše vlastito ostrvo što leži na našem dalmatinskom moru" ("nostram propriam insulam in nostro Dalmatico mari sitam, que vocatur Mauni"), što je ujedno i dokaz da su tada Hrvati gospodarili Jadranskim morem.

1071. godine, kod Manzikerta, Turci-Seldžuci zadali su težak udarac Bizantu, pa su to pokušali ustankom iskoristiti Bugari i Dukljani, kojima su se pridružili i Hrvati. Bizant je uspio usprkos velikim neprilikama i nevoljama razbiti ustanak i nakon što su vrlo brzo sredili Bugare, odlučili su srediti račune i s Krešimirom IV Tako je normanski knez Amiko pristaša Bizanta, navalio s mora, te je potkraj aprila i početkom maja 1074. godine opsjedao Rab ali bez uspjeha. Međutim nekako su uspjeli zarobiti kralja Krešimira IV. na nepoznatom mjestu, pa je tako došlo do nagodbe po kojoj su gradovi Split, Trogir, Zadar, Biograd i Nin ustupljeni Normanima. Normane su već iduće godine protjerali Mlečani, kada je kralj Krešimir IV već bio mrtav.

1075. godine, kralj Petar Krešimir IV pokopan je u crkvi sv. Stjepana, gdje su bile grobnice knezova i kraljeva hrvatskog roda. Nažalost, Turci su kasnije crkvu sv. Stjepana razorili, redovnike koji su čuvali grobove protjerali, a grobnice uništili.

Kako Petar Krešimir IV nije imao sina nego samo kćer Nedu i kako mu braća nisu bila više na životu, naslijedio ga je kralj Dmitar Zvonimir.

Također pogledajte

• Historija Hrvatske
• Crkveni raskol

Vanjski linkovi

• 2 slike Petra Krešimira IV, autor je Kristian Kreković: [1], [2]

Prethodi:	Petar Krešimir IV. (1058. - 1074.)	Slijedi:
Stjepan I (1030. - 1058.)		Dmitar Zvonimir (1075. - 1089.)