Osiguranje kvaliteta
Osiguranje kvaliteta (engleski: quality assurance; QA) način je sprječavanja grešaka ili nedostataka u gotovih proizvoda i izbjegavanja problema pri isporuci rješenja ili usluga kupcima; koji ISO 9000 definira kao "dio upravljanja kvalitetom koji se fokusira na dostavljanje povjerenja tako da su zahtjevi kvaliteta ispunjeni".[1] Ovo sprječavanje nedostataka u osiguranju kvaliteta blago se razlikuje od otkrivanja nedostatka i odbacivanju (proizvoda) kod kontrole kvaliteta, te se označava kao pomjeranje lijevo i fokusira se na kvalitet u ranijem dijelu procesa.[2]
Osiguranje kvaliteta se primjenjuje na fizičke proizvode prije proizvodnje verificiranjem da ono što se napravi upotpunjava osnovne karakteristike i zahtjeve, i tokom proizvodnje potvrđivanjem da više primjeraka upotpunjuju specifične kontrole kvaliteta. Osiguranje kvaliteta je također primijenjeno na softver da potvrdi da li mogućnosti i funkcionalnosti upotpunjuju poslovne ciljeve, i da je kod relativno oslobođen grešaka prije otpremanja ili izdavanja novih softverskih proizvoda i verzija.
Osiguranje kvaliteta se sastoji od administrativne i proceduralne aktivnosti koje se sprovode u sistemu kvaliteta tako da će se zahtjevi i ciljevi za proizvod, uslugu ili aktivnost zadovoljiti.[3] To je sistematska mjera, usporedba sa standardom, praćenjem procesa i povezanim spregom povratnih informacija koji savjetuje sprječavanje grešaka.[4] Ovo može biti u kontrastu sa kontrolom kvaliteta, što je fokusirano na ishod procesa.
Dva principa uključena u osiguranje kvaliteta su: "Fit for purpose" (po mjeri za svrhu) (proizvod treba biti pogodan za ciljanu svrhu); i "right first time" (uredu od prvog puta) (greške trebaju biti uklonjene). Osiguranje kvaliteta uključuje upravljanje kvalitetom sirovina, sklopova, proizvoda i komponenata, usluga vezanih za proizvodnju, i upravljanje, proizvodnju i proces inspekcije.
Prikladni kvalitet određuju korisnici proizvoda, klijenti ili kupci, a ne društvo općenito. Nije povezano sa troškom, te pridjevi ili opisioci kao "visoko" ili "siromašno" se ne koriste. Naprimjer, proizvod s niskom cijenom može se prikazati da ima visok kvalitet jer je raspoloživ, gdje se drugi može prikazati da ima nizak kvalitet jer nije raspoloživ.
Historija
[uredi | uredi izvor]Početni napori za kontrolu kvaliteta proizvodnje
[uredi | uredi izvor]Tokom srednjeg vijeka, udruženja su usvojila odgovornost za kvalitet dobara i usluga koje nude njihovi članovi, postavljajući i održavajući određene standarde za članstvo u udruženju.[5]
Kraljevske uprave koje su kupovale materijal bile su zainteresirane za kontrolu kvaliteta kao i kupci. Zbog ovog razloga, kralj John od Engleske postavio je Williama Wrothama da izvještava o konstrukciji i opravku brodova. Vijekovima kasnije, Samuel Pepys, sekretar Britanskog Admiraliteta, postavio je nekoliko takvih nadglednika.
Prije obimnog rasporeda rada i mehanizacije koja je rezultirala iz Industrijske revolucije, radnicima je bilo moguće kontrolirati kvalitet vlastitih proizvoda. Industrijska revolucija vodila je na sistem u kojem su velike grupe ljudi koje su obavljale specijalizirani tip rada grupisane zajedno pod superviziju nadzornika koji je bio postavljen da kontrolira kvalitet rada proizvodnje.
Proizvodnja u ratnom periodu
[uredi | uredi izvor]Tokom Prvog svjetskog rata, procesi proizvodnje su tipično postali kompleksniji sa većim brojem radnika koji su nadzirani. U ovom periodu rašireno je uvođenje masovne proizvodnje i radova na dijelovima, što je napravilo probleme te su radnici sada mogli zaraditi više novca proizvodnjom dodatnih proizvoda, što je zauzvrat povremeno vodilo do slabog kvaliteta izrade proizvoda koji su išli na sklapanje. Da se suprotstave lošoj izradi, inspektori punog radnog vremena uvedeni su da otkriju, karantiniraju i idealno isprave propuste kvaliteta proizvoda. Kontrola kvaliteta od strane inspekcije 1920tih i 1930tih dovela je do porasta kvaliteta inspekcijskih funkcija, koja je organizirana odvojeno od proizvodnje i dovoljno velika da je predvode nadzornici.
Sistematski pristup kvalitetu počeo je u industrijskoj proizvodnji 1930tih, najviše u SAD, gdje je nešto više pažnje dato trošku škarta i prerade. Utjecaj masovne proizvodnje koja je zahtijevana tokom Drugog svjetskog rata učinila je to potrebnim predstavljanje poboljšanog oblika kontrole kvaliteta poznatijeg kao Stastička kontrola kvaliteta, ili skr. SQC. Neki od početni radova na SQC pridaju se Walteru A. Shewhartu iz Bell Labsa, počinjući sa njegovim famoznim jednostraničnim memorandumom iz 1924.
SQC uključuje koncept da svaki proizvodni dio ne može biti u potpunosti pregledan u prihvatljive i neprihvatljive serije. Produžavanjem faze inspekcije i čineći inspekcijske organizacije efikasnijim, ono daje inspektorima kontrolne alate kao što su uzimanje uzoraka i kontrolne karte, čak i gdje je inspekcija 100-procentno nepraktična. Standardne statističke tehnike dopuštaju proizvođaču uzorkovanje i testiranje određenih omjera proizvoda radi kvaliteta da bi se postigao željeni nivo pouzdanosti u kvalitet cjelokupne serije ili proizvodnog ciklusa.
Poslijeratni period
[uredi | uredi izvor]U periodu nakon Drugog svjetskog rata, većina državnih proizvodnih mogućnosti koja je uništena ponovo je izgrađena. General Douglas MacArthur nadzirao je ponovnu izgradnju Japana. Tokom ovog vremena, General MacArthur je uključio dvije ključne osobe u razvoju modernih koncepata kvaliteta: W. Edwardsa Deminga i Josepha Jurana. Obje osobe su promovirale zajedničke koncepte kvaliteta japanskim poslovnim i tehničkim grupama, a te su grupe primijenile ove koncepte u ponovnom razvoju japanske ekonomije.
Iako je mnogo pojedinaca pokušavalo voditi industriju Sjedinjenih Država prema višem sveobuhvatanom pristupu kvalitetu, SAD i dalje primijenjuju koncepte kontrole kvaliteta (QC) inspekcije i uzorkovanja za uklanjanje neispravnih proizvoda iz proizvodnih linija, u biti decenijama ignorirajući napredak u QA.
Pristupi
[uredi | uredi izvor]Testiranje na kidanje
[uredi | uredi izvor]Vrijedan proces da se izvede na čitavom korisničkom proizvodu je testiranje na kidanje odnosno naponsko testiranje. U mehaničkim uvjetima ovo je operacija nad proizvodom dok se isti ne prekine, često pod opterećenjima poput povećane vibracije, temperature ili vlage. Ovo otkriva mnogo neočekivanih slabosti u proizvodu, a podaci se koriste da bi doveli do poboljšanja inženjerskih i proizvodnih procesa. Često veoma jednostavne izmjene mogu dramatično poboljšati proizvodni servis, kao što je npr. izmjenjivanje na kalup-otporne boje.
Statistička kontrola
[uredi | uredi izvor]Statistička kontrola je zasnovana na analizama objektivnih i subjektivnih podataka.[6] Više organizacija koristi kontrolu statističkog procesa kao alat u bilo kojem naporu poboljšanja kvaliteta[7] kako bi se pratili podaci kvaliteta. Bilo koji proizvod može biti statistički ucrtan sve dok ima zajednički ili specijalni uzrok varijacija za praćenje.[8]
Walter Shewart iz kompanije Bell Telephone Laboratories otkrio je da kad je proizvod napravljen, podaci se mogu uzeti sa područja pod lupom mnoštva uzoraka dijelova i statističkih varijansi a kasnije mogu biti analizirani i ucrtani. Kontrola može dalje biti primijenjena na dio u obliku ponovnog rada ili otpatka, ili kontrola može biti primijenjena na proces koji je napravio dio, idealno eliminirajući defekt prije nego više dijelova budu napravljeno poput tog proizvoda.[6]
Ukupno upravljanje kvalitetom
[uredi | uredi izvor]Kvalitet proizvoda zavisi od sudjelujućih sastojaka,[9] od kojih je nekoliko održivo i efikasno kontrolirano dok ostali nisu. Procesi koji su upravljani sa QA odnose se na ukupno upravljanje kvalitetom.
Ako specifikacije ne reflektuju istinske zahtjeve kvaliteta, kvalitet proizvoda se ne može garantirati. Naprimjer, parametri za posude pod pritiskom trebaju obuhvatiti ne samo materijal i dimenzije nego i operiranje, okolinske, sigurnosne, pouzdane i zahtjeve održavanja.
Modeli i standardi
[uredi | uredi izvor]ISO 17025 je međunarodni standard koji specificira opće zahtjeve za nadležnost za obavljanje ispitivanja ili kalibracija. Postoji 15 zahtjeva upravljanja i 10 tehničkih zahtjeva. Ovi zahtjevi su ukratko ono što laboratorija mora učiniti da postane akreditiranih. Sistem upravljanja odnosi se na organizacionu strukturu za upravljanje njenih procesa ili aktivnosti koji transformiraju ulaze resursa u proizvod ili servis kojem odgovaraju ciljevi organizacije, kao zadovoljavanje zahtjevi kvaliteta kupca, u skladu sa regulacijama, ili okolinskim ciljevima.
U praksi
[uredi | uredi izvor]Medicinska industrija
[uredi | uredi izvor]QA je veoma važan u medicini jer pomaže identificirati standarde medicinske opreme i usluga. Bolnice i laboratorije koriste vanjske agencije u cilju da osiguraju standarde za opremu kao što su rendgen aparati, dijagnostička radiologija i AERB.
Razvoj softvera
[uredi | uredi izvor]Osiguranje kvaliteta softvera sastoji se od načina praćenja procesa softverskog inženjeringa i metoda korištenih da bi se osigurao kvalitet. Metode kojima se ovo izvršava su višestruke i variraju, te mogu uključiti osiguravanje usklađenosti na jedan ili više standarda, kao što su ISO 9000 ili model kao CMMI. U dodatku, softver za upravljanje kvalitetom preduzeća koristi se da ispravi greške kao: omogući lančano razvrstavanje i regulatornu usklađenost koji su vitalni među proizvođačima medicinskih uređaja.[10]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ ISO 9000:2005, Clause 3.2.11
- ^ Larry, Smith (2001). "Shift-Left Testing". Arhivirano s originala, 3. 7. 2017. Pristupljeno 28. 10. 2015.
- ^ "ASQ Definition". Arhivirano s originala, 14. 2. 2012. Pristupljeno 28. 10. 2015.
- ^ The Marketing Accountability Standards Board (MASB) endorses this definition as part of its ongoing Common Language in Marketing Project Arhivirano 5. 4. 2019. na Wayback Machine.
- ^ ASQ – History of Quality. Accessed 17 November 2014
- ^ a b Evans, James R. (1994) Introduction to Statistical Process Control Arhivirano 29. 10. 2013. na Wayback Machine, Fundamentals of Statistical Process Control, pp 1–13
- ^ "Arhivirana kopija" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 14. 4. 2016. Pristupljeno 28. 10. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ Statistical Process Control (SPC) – ASQ
- ^ Thareja, Mannu; Thareja, Priyavrat (februar 2007). "The Quality Brilliance Through Brilliant People". Quality World. 4 (2). Pristupljeno 11. 1. 2010. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Managing Quality Across the Enterprise: Enterprise Quality Management Solution for Medical Device Companies". Sparta Systems. 2. 2. 2015.
Literatura
[uredi | uredi izvor]Časopisi
[uredi | uredi izvor]- The Quality Assurance Journal, ISSN: 1087-8378, John Wiley & Sons
- QP – Quality Progress magazine Arhivirano 3. 8. 2017. na Wayback Machine, Published by the American Society for Quality
- Quality Assurance in Education Arhivirano 11. 5. 2013. na Wayback Machine, ISSN 0968-4883, Emerald Publishing Group
- Accreditation and Quality Assurance: Journal for Quality, Comparability and Reliability in Chemical Measurement Arhivirano 21. 9. 2020. na Wayback Machine, ISSN: 0949-1775 Print, ISSN: 1432-0517
- Food Quality and Preference, ISSN: 0950-3293
- Asigurarea Calitatii - Quality Assurance, ISSN: 1224–5410
Izdanja
[uredi | uredi izvor]- Almeida, E., Alvaro, A., Meria, S. (2007, September 3–4). A Component quality assurance process. Foundations of Software Engineering, doi: http://doi.acm.org/10.1145/1295074.1295093
- Feldman, S. (2005, February). Quality assurance: much more than testing. Queue, 3(1), doi: http://doi.acm.org/10.1145/1046931.1046943
- Meisinger, M., Wagner, S. (2006, November 6). Integrating a Model of Analytical Quality Assurance into the V-Modell XT. Foundations of Software Engineering, 38-45.doi: http://doi.acm.org/10.1145/1188895.1188906
Knjige
[uredi | uredi izvor]- Majcen N., Taylor P. (Editors): Practical examples on traceability, measurement uncertainty and validation in chemistry, Vol 1; ISBN 978-92-79-12021-3, 2010.
- Pyzdek, T, "Quality Engineering Handbook", 2003, ISBN 0-8247-4614-7
- Godfrey, A. B., "Juran's Quality Handbook", 1999, ISBN 0-07-034003-X
- Marselis, R. & Roodenrijs, E. "the PointZERO vision", 2012, ISBN 978-90-75414-55-4
- da Silva, R.B., Bulska, E., Godlewska-Zylkiewicz, B., Hedrich, M., Majcen, N., Magnusson, B., Marincic, S., Papadakis, I., Patriarca, M., Vassileva, E., Taylor, P., Analytical measurement: measurement uncertainty and statistics;ISBN 978-92-79-23070-7, 2012.