Idi na sadržaj

Mediteranska ishrana

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mediteranska ishrana
Branje masline, jedne od osnovnih namirnica u mediteranskoj ishrani
Nematerijalna kulturna baština
RegijaEvropa
Država Hrvatska
Španija
Kipar
Grčka
Portugal
Italija
Maroko
MjestoSoria u Španiji, Koroni u Grčkoj, Cilento u Italiji, Chefchaouen u Maroku i drugi
Svjetska baština
Datum upisa2010, 2013
Veb-sajtUNESCO

Mediteranska ishrana (sredozemna dijeta) se sastoji od skupine vještina, znanja i običaja koji povezuju podneblje s trpezom. To uključuje način uzgoja usjeva, žetvu, ribolov, konzerviranje hrane, obrade i pripremanje, a ponegdje i način njezine konzumacije[1].

Osobine

[uredi | uredi izvor]

Kao zlatni standard ishrane smatra se mediteranska ishrana, koja djeluje preventivno na zdravlje i osigurava dugovječnost. Mediteranska ishrana ima određeni postotak proteina, ugljikohidrata i lipidai koji zajedno predstavljaju bazu dobro balansirane i zdrave ishrane. Glavne osobine su:

  • dovoljan unos proteina - pogotovo ribljih (plava riba),
  • povećan unos složenih ugljikohidrata, mahunarki i žitarica,
  • dovoljan unos svježeg voća i povrća, dakle povećan unos plave ribe,
  • konzumacija maslinovog ulja visoke kakvoće,
  • veća konzumacija začina,
  • ograničen unos zasićenih masnih kiselina,
  • pravilna učestalost obroka i
  • povećana briga oko hidriranosti organizma, voda je uvijek na prvom mjestu, pri čemu mediteranska ishrana uključuje i 1 čašu crvenog vina na dan. Dozvoljeni su i kahva i čaj, ali bez dodavanja šećera.

Namirnice

[uredi | uredi izvor]

Mediteranska ishrana se zasniva na sljedećim namirnicama:[2]

Piramida mediteranske prehrane engleski: '

Piramida mediteranske ishrane (dijete - MD)

[uredi | uredi izvor]

Tradicionalna piramida mediteranske dijete (MD) je rezultat inicijative Fondacije za mediteransku ishranu (Mediterranean Diet Foundation) i saradnje brojnih međunarodnih stručnjaka iz oblasti prehrane, antropologije, sociologije i poljoprivrede. U osnovi piramide su namirnice koje treba da održavaju ishranu, a na gornjim nivoima, namirnice koje treba jesti u umjerenim količinama.

U grafički prikaz ugrađeni su društveni i kulturni elementi karakteristični za mediteranski način života. Ne radi se samo o davanju prioriteta nekim grupama hrane u odnosu na druge, već i obraćanju pažnje na način odabira, kuhanja i jedenja. Takođe odražava sastav i broj porcija obroka.

Zdravstvene prednosti mediteranske dijete i njeno zaštitno djelovanje protiv hroničnih bolesti utvrđeno je naučnim saznanjima. Ova piramida uključuje sve grupe hrane; upravo u proporcijama i učestalostima se oslanja na zdravu ili nezdravu ishranu. Obrazac potrošnje hrane namijenjen je zdravoj odrasloj populaciji i treba biti prilagođen specifičnim potrebama djece, trudnica i drugim zdravstvenim stanjima.

Namirnice biljnog porijekla koje obezbjeđuju ključne nutrijente i druge zaštitne tvari koje doprinose općem blagostanju i održavanju uravnotežene prehrane nalaze se u osnovi piramide. Iz ovih razloga, treba ih konzumirati u većoj proporciji i učestalosti nego hranu koja se nalazi na centralnom i gornjem nivou piramide. Ovo posljednje treba jesti umjereno i ostaviti za posebne prilike.[5]

Nematerijalna svjetska baština

[uredi | uredi izvor]

Mediteranska ishrana čini mnogo više od same hrane. Ona promovira društvenu interakciju jer je objed u društvu temelj društvenih običaja i svečanosti. Uz nju je nastalo i razvilo se raznoliko znanje, pjesme, uvjerenja, predaje i legende. Ovaj sustav je ukorijenjen u velikom poštivanju područja i njegove bioraznolikosti, te osigurava zaštitu i razvoj tradicionalnih aktivnosti i obrta povezanih s ribolovom i poljoprivredom sredozemnih zajednica kao što su npr. Soria u Španjolskoj, Koroni u Grčkoj, Cilento u Italiji i Chefchaouen u Maroku, koji su tek neki od mnogih.[1].

Mediteranska prehrana uključuje skup vještina, znanja, rituala, simbola i tradicija koji se tiču usjeva, žetve, ribolova, stočarstva, konzerviranja, obrade, kuhanja, a posebno dijeljenja i konzumiranja hrane. Zbog toga je mediteranska prehrana upisana kao UNESCO-ova nematerijalna kulturna baština.[6]

Također, žene imaju posebno presudnu ulogu u prijenosu stručnosti i znanja određenih rituala, narodnih običaja i slavlja.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Mediteranska ishrana na službenim stranicama UNESCO-a Preuzeto 12.11.2021.engleski: '
  2. ^ Mediteranska ishrana - limana.rs - Pristupljeno 28.11.2021
  3. ^ Mediteranska prehrana - story.hr - Pristupljeno 28.11.2021
  4. ^ Pravila mediteranske prehrane - www.fitness.com.hr - Pristupljeno 28.11.2021
  5. ^ "Piramida mediteranske ishrane - www.mediterradiet.org - Pristupljeno 17.11.2021". Arhivirano s originala, 29. 11. 2021. Pristupljeno 29. 11. 2021.
  6. ^ UNESCO: Mediteranska prehrana - ich.unesco.org - Prijavljeno 17.11.2021engleski: '