Ljetno računanje vremena
Ljetno računanje vremena ili ljetno vrijeme predstavlja dio godine tokom koje se redovnom zimskom vremenu dodaje dodatno vrijeme, najčešće jedan sat.
Svrha ljetnog računanja vremena je ekonomske prirode - dodavanje jednog sata periodu dnevnog svjetla čime bi se povećala produktivnost i smanjili troškovi rasvjete.
Prva je ljetno računanje vremena (od 30. aprila do 1. oktobra 1916. godine) uvela je Njemačka za vrijeme Prvog svjetskog rata.
Ljetno računanje vremena je u posljednje vrijeme došlo pod udar kritike, s obzirom na povećano korištenje uređaja za rashlađivanje zraka u ljetnim mjesecima, poremećaje spavanja, povećan broj prometnih nesreća kao i velike troškove stalnog podsjećanja javnosti na to da se mora prilagoditi promjeni.
Od 2002. godine Evropska unija, kao i ostale zemlje u Evropi odredile su da početak ljetnog računanja vremena počinje posljednje nedjelje u martu i završava posljednje nedjelje u oktobru. [1]
Promjena računanja vremena izaziva probleme u putovanjima, medicinskim uređajima,[2] i spavanjem.[3]
Računarski softver generalno automatski prebacuje vrijeme.[4]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Ljetno računanje vremena
- ^ Peter G. Neumann (1994). "Computer date and time problems". Computer-Related Risks. Addison–Wesley. ISBN 978-0-201-55805-0. Upotreblja se zastarjeli parametar
|chapterurl=
(pomoć); CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) - ^ Tuuli A. Lahti; Sami Leppämäki; Jouko Lönnqvist; Timo Partonen (2008). "Transitions into and out of daylight saving time compromise sleep and the rest–activity cycles". BMC Physiology. 8: 3. doi:10.1186/1472-6793-8-3. PMC 2259373. PMID 18269740.
- ^ Stephen Tong; Joseph Williams (2007). "Are you prepared for daylight saving time in 2007?". IT Professional. 9 (1): 36–41. doi:10.1109/MITP.2007.2.