Grgur Ninski
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Grgur Ninski je bio jedan od najznačajnijih ninskih biskupa i kancelar hrvatskog kraljevskog dvora.
U Ninu je stolovao oko 900 - 929. godine, a za vrijeme svog stolovanja poznat je kao glavni zagovornik staroslavenskog jezika i narodnog pisma glagoljice kao i glagoljaškog bogoslužja. Kada se 925. godine Tomislav proglašava kraljem, biskup Grgur Ninski je imao vodeću vrhovnu crkvenu vlast u državi Hrvatskoj. Na crkvenom saboru koji je održan 925. godine u Splitu bori se zajedno s kraljem Tomislavom za bogoslužje na slavenskom jeziku i za upotrebu glagoljice kao pisma. Zaključke sabora trebao je potvrditi tadašnji papa Ivan X ali te 925. to nije učinjeno jer su do pape došli razni izveštaji i pisma. Na drugom saboru koji je održan također u Splitu 928. ukinuta je ninska biskupija a Grguru Ninskom dodijeljena je skradinska biskupija. Na istom saboru crkvena vlast nad cijelom Hrvatskom i Dalmacijom predana je splitskom nadbiskupu. Zabranjeno je zaređenje sveštenika koji su služili mise na starohrvatskom (svima koji nisu znali latinski), a liturgijski jezik je službeno postao latinski. Kako je bilo jako malo sveštenika koji su znali latinski, bogoslužja su se nastavila na starohrvatskom uz upotrebu glagoljice.
Bronzani kip biskupa Grgura Ninskog koji se nalazi u Ninu pokraj crkve sv. Anselma jedan je od tri koja postoje u Hrvatskoj. Sva tri spomenika Grguru Ninskom izradio kipar Ivan Meštrović, prvi kip je poklonio gradu Varaždinu 20. septembra 1931, a drugi gradu Splitu monumentalniju i malo različitu verzija od onog u Varaždinu. Umanjena replika kipa iz Varaždina postavljena je u Ninu 10. septembra 1969 povodom proslave 900. godišnjice izdavanja povelje hrvatskog kralja Petra Krešimira IV, a kojom se prvi put javlja pojam Mare Nostrum (naše more) kao dokaz kraljeve vlast na moru i na kopnu.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]