Fluoridna kiselina
Fluoridna kiselina | |
---|---|
Općenito | |
Hemijski spoj | Fluoridna kiselina |
Druga imena | Fluorovodična kiselina, fluorovodonična kiselina |
Molekularna formula | HF |
CAS registarski broj | 7664-39-3 |
Kratki opis | bezbojni rastvor |
Osobine1 | |
Gustoća | 1.15 g/mL (za 48% rastvor) |
Rastvorljivost | miješa se sa vodom u svim omjerima |
Rizičnost | |
NFPA 704 | |
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima. |
Fluoridna kiselina je vodeni rastvor fluorovodika. To je bezbojna pušljiva tečnost, jako korozivna i nagrizajuća. Rastvara većinu metala (osim zlata i platine), staklo, organske materije. Njene zagušljive pare su jako opasne.
Osobine
[uredi | uredi izvor]Fluoridna kiselina ima sposobnost da rastvara staklo, reakcijom sa silicij-dioksidom, glavnom komponentom stakla:
- SiO2 + 4HF → SiF4 + 2H2O
Zbog ove osobine, fluoridna kiselina se ne smije držati u staklenom posuđu, već u polietilenskim ili teflonskim posudama. Fluoridna kiselina disocira po reakciji:
- HF + H2O → H3O+ + F−
Kada se koncentracija približava 100%, dolazi do povećanja kiselosti zbog reakcije:
- 2HF → H+ + FHF−
Upotreba
[uredi | uredi izvor]Koristi se u industriji stakla i za čišćenje metala. U industriji čeličnih odliva se koristi za čišćenje i uklanjanje pijeska. Dobija se tretiranjem kalcij-fluorida ili fluorita sumpornom kiselinom.[1]
Sigurnost
[uredi | uredi izvor]Fluoridna kiselina je korozivna i kontaktni otrov. Pri radu sa njom je potreban daleko veći oprez, nego sa ostalim mineralnim kiselinama. Ukoliko dospije na kožu stvara bolne rane, koje teško zarastaju, iako u početku ne djeluju toliko bolno (zbog utjecaja na nervne funkcije). Rane se tretiraju ispiranjem vodom i 2,5%-tnim kalcij-glukonatom u obliku gela.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ J. A. Vaccari:Materials Handbook, McGraw Hill, 2002 ISBN 978-0-07-136076-0