Idi na sadržaj

Ekvador

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Republika Ekvador
República del Ecuador
Zastava Ekvadora Grb Ekvadora
Zastava Grb
Himna"Salve, Oh Patria"

Položaj Ekvadora na karti
Položaj Ekvadora
Glavni grad Quito
Službeni jezik španski
Državno uređenje Unitarna, predsjednička ustavna republika
Daniel Noboa
Verónica Abad Rojas
Zakonodavstvo
Nezavisnost od Španije 24. maja 1822. 
Površina
• Ukupno
283.560 km2 (75.)
• Vode (%)
5
Stanovništvo
• Ukupno
17.475.570 (2020) (65.)
63/km2 
Valuta američki dolar
Vremenska zona UTC -5
Topografija
Chimborazo
6.268 m
Pozivni broj +593
Internetska domena .ec

Ekvador, službeno Republika Ekvador, jest suverena država na sjeverozapadu Južne Amerike. Graniči s Kolumbijom na sjeveru i Peruom na jugu, dok na zapadu izlazi na Tihi okean. Pripadaju mu i Galapagoska ostrva, udaljena približno 950 km.

Glavni grad je Quito, dok je najveći grad Guayaquil. U Ekvadoru živi otprilike 17,5 miliona stanovnika.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Na području današnjeg Ekvadora od davnih vremena živjele su razne staroameričke kulture. Međutim, njih su pokorile Inke u 15. stoljeću i tako je do dolaska Evropljana Ekvador bio dio carstva Inka. Španija je osvojila to područje 1534. i tako se moderni Ekvador prvo pojavio u historiji kao španska kolonija.

Godine 1822. Ekvador stječe nezavisnost od Španije i postaje dio Velike Kolumbije. Ipak, ta "superdržava" uskoro se raspada na tri države (1830), a jedna je od njih Ekvador.

Devetnaesto stoljeće u historiji Ekvadora poznato je po slabosti i nestabilnosti države. Krajem stoljeća Ekvadorom vladaju strogo katolički predsjednici sve do liberalne pobune Eloya Alfara 1895.

Između 1904. i 1942. Ekvador gubi dosta teritorije u raznim ratovima sa susjedima. Najveći i najvažniji jest rat s Peruom 1941, koji nije riješen do 1999. Godinu kasnije nastala je kriza u vladi Ekvadora i tadašnji potpredsjednik Gustavo Noboa postaje novi predsjednik nakon pobune ekvadorskih Indijanaca.

Predsjednik, potpredsjednik i članovi Kongresa nakon izbora rade četiri godine. U Ekvadoru postoji 15 ministarstva. Vođe regija i gradonačelnici direktno se biraju po volji stanovništva. Sudije u Narodnom sudu biraju se u Kongresu i rade doživotno.

Od 1996. i tadašnjih izbora ekvadorski Indijanci sve više učestvuju u politici (prije 1996. Indijanci namjerno nisu učestvovali).

Političke podjele

[uredi | uredi izvor]

Ekvador je podijeljen na 24 pokrajine (u zagradama su njihovi glavni gradovi):

Azuay (Cuenca) | Bolívar (Guaranda) | Cañar (Azogues) | Carchi (Tulcán) | Chimborazo (Riobamba) | Cotopaxi (Latacunga) | El Oro (Machala) | Esmeraldas (Esmeraldas) | Galápagos (Puerto Baquerizo Moreno) | Guayas (Guayaquil) | Imbabura (Ibarra) | Loja (Loja) | Los Ríos (Babahoyo) | Manabí (Portoviejo) | Morona-Santiago (Macas) | Napo (Tena) | Orellana (Puerto Francisco de Orellana) | Pastaza (Puyo) | Pichincha (Quito) | Santa Elena (Santa Elena) | Santo Domingo de los Tsáchilas (Santo Domingo de los Colorados) | Sucumbíos (Nueva Loja) | Tungurahua (Ambato) | Zamora-Chinchipe (Zamora)

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Ekvador je smješten na sjeverozapadu Južne Amerike, između Perua i Kolumbije. Površina mu je Ekvadora je 283.560 km2, od čega je 276.840 km2 kopno, a 6.720 km2 voda. Galapagoska ostrva također su dio Ekvadora.

Ekvador ima obalu na Tihom okeanu, koja je duga 2.237 km. S Kolumbijom graniči 590 km, a s Peruom 1.420 km. Neaktivni vulkan Chimborazo najviša je planina u Ekvadoru s visinom 6.267 m, a dio je Anda. Cotopaxi, najviši aktivni vulkan na svijetu, također je u Ekvadoru.

Ekvador se dijeli na četiri područja: Galapagoska ostrva, La Costa, La Sierra i El Oriente. La Costa na španskom jeziku znači "obala" i na zapadu je države. La Sierra je centralni dio zemlje, poznat po planinama, dok je El Oriente istočni dio, gdje je amazonska prašuma.

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Nafta, koje ima dosta u Ekvadoru, bila je centar ekvadorske ekonomije u 20. stoljeću. Proizvodi kao banane i šećer također su važni. Godine 2000. valuta Ekvadora postaje američki dolar s nadom da bi se smanjila tadašnja ekonomska kriza. Otad ekvadorska ekonomija napreduje, ali sporo. Problemi s ekonomijom uveliko su utjecali na ekvadorsku politiku u prethodnih nekoliko godina.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

U Ekvadoru živi približno 17,5 miliona stanovnika (prema popisu iz 2020). Najveća su etnička grupa mestici (mješanci bijelaca i Indijanaca), koji čine 65% od stanovništva. Slijede Indijanci s 25%, a poslije njih su bijelci sa 7%. Godine 2003. čak 35% stanovništva bilo je mlađe od 14 godina. 92,5% Ekvadoraca zna čitati i pisati.

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Kao mnoge druge južnoameričke zemlje, kultura Ekvadora kombinacija je španske i kulture starosjedilaca. Na kulturu Ekvadora utjecala je i kultura afričkih robova. 67% stanovnika su katolici.[1] Najpoznatiji dio ekvadorske kulture jest ekvadorska muzika, ali Ekvador je imao i nekoliko čuvenih pisaca i umjetnika.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Arhivirana kopija" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 27. 5. 2008. Pristupljeno 4. 6. 2008.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]