Idi na sadržaj

Dvostruki šah

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
a b c d e f g h
8 alt= crni kralj 8
7 7
6 6
5 5
4 alt= bijeli lovac 4
3 3
2 alt= bijeli top 2
1 alt= bijeli kralj 1
a b c d e f g h
U ovoj poziciji 1.Le6++ jeste tipični dvostruki šah.

U šahu, dvostruki šah jeste šah koji daju 2 figure istovremeno.[1][2] U šahovskoj notaciji skoro uvijek je predstavljen isto kao i obični šah ("+"), ali se ponekad označava i "++" (međutim, ovaj drugi znak također se ponekad koristi da se označi mat[3]).

Diskusija

[uredi | uredi izvor]
a b c d e f g h
8 8
7 7
6 alt= crni kralj6
5 alt= crni pješak alt= bijeli pješak5
4 alt= bijeli lovac alt= bijeli top4
3 3
2 2
1 alt= bijeli kralj1
a b c d e f g h
Pozicija koja ilustrira kako je dvostruki šah moguć, a da pomaknutom figurom nije dat šah. Posljednji potez crnog bio je 1...g7–g5.

Najčešći oblik dvostrukog šaha uključuje jednu figuru koja se pomjera da dadne šah i istovremeno otkriveni šah od figure iza pomaknute. (Takav šah je inherentni dio vrste prigušenog mata poznatog kao Philidorova ostavština.) Jedini mogući odgovor na dvostruki šah jeste pomjeranje kralja pošto uzimanje figure koja daje šah nije opcija budući da ih ima dvije (osim ako je upravo kralj taj koji uzima figuru, a pritom bježi iz šaha od druge figure), a ni blokiranje nije moguće jer postoje 2 linije napada.

U izuzetnim okolnostima moguće je da pomaknuta figura ne učestvuje u dvostrukom šahu. Jedini način da se ovo desi u standardnom šahu jest u slučaju uzimanja en passant. U poziciji prikazanoj desno crni je upravo odigrao 1...g7–g5. Bijeli odgovara potezom 2.hxg6ep++. Rezultat je dvostruki šah iako bijeli pješak koji je pomaknut ne daje šah. (Jedan šah je od topa, otkriven uzimanjem pješakom, a drugi je od lovca, otkriven uklanjanjem crnog pješaka.) Ovakav dvostruki šah izuzetno je rijedak u praksi, ali se ponekad nalazi u šahovskim problemima.

Iz prakse

[uredi | uredi izvor]
Réti–Tartakower, 1910.
a b c d e f g h
8alt= crni top alt= crni konj alt= crni lovac alt= crni kralj alt= crni lovac alt= crni top8
7alt= crni pješak alt= crni pješak alt= crni pješak alt= crni pješak alt= crni pješak7
6 alt= crni pješak 6
5 alt= crna kraljica 5
4 alt= crni konj 4
3 alt= bijela kraljica 3
2alt= bijeli pješak alt= bijeli pješak alt= bijeli pješak alt= bijeli lovac alt= bijeli pješak alt= bijeli pješak alt= bijeli pješak2
1 alt= bijeli kralj alt= bijeli top alt= bijeli lovac alt= bijeli konj alt= bijeli top1
a b c d e f g h
Pozicija nakon 8...Sxe4??
Anderssen–Dufresne, 1852.
a b c d e f g h
8 alt= crni top alt= crni kralj alt= crni top 8
7alt= crni pješak alt= crni lovac alt= crni pješak alt= crni pješak alt= crni konj alt= crni pješak alt= crni pješak7
6 alt= crni lovac alt= crni konj alt= bijeli pješak 6
5 5
4alt= bijela kraljica 4
3alt= bijeli lovac alt= bijeli pješak alt= bijeli lovac alt= crna kraljica 3
2alt= bijeli pješak alt= bijeli pješak alt= bijeli pješak alt= bijeli pješak2
1 alt= bijeli top alt= bijeli top alt= bijeli kralj 1
a b c d e f g h
Pozicija nakon 19...Dxf3?


Aron Nimzowitsch napisao je: "Čak i najljeniji kralj bezglavo bježi suočen sa dvostrukim šahom."[4] Zbog toga što je jedini mogući odgovor na dvostruki šah pomjeranje kralja, on je često važan taktički motiv.[1] Poznat primjer nalazi se u partiji RétiTartakower (Beč, 1910) do kojeg je došlo nakon: 1.e4 c6 2.d4 d5 3.Sc3 dxe4 4.Sxe4 Sf6 5.Dd3 e5?! 6.dxe5 Da5+ 7.Ld2 Dxe5 8.0-0-0! Sxe4?? 9.Dd8+!! (žrtvovanje dame kako bi se namjestio dvostruki šah) Kxd8 10.Lg5++ i bijeli matira nakon 10...Ke8 11.Td8# ili 10...Kc7 11.Ld8#.[5]

Dvostruki šah viđen je i u čuvenoj "Evergrin-partiji", AnderssenDufresne (1852).[2] Anderssen je pobijedio sljedećom kombinacijom: 20.Txe7+! Sxe7 21.Dxd7+!! (opet žrtva dame kako bi se namjestio smrtonosni dvostruki šah) Kxd7 22.Lf5++ Ke8 (ili 22...Kc6 23.Ld7#) 23.Ld7+ Kf8 24.Lxe7#.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Hooper, David (1992), The Oxford Companion to Chess (second izd.), Oxford University Press, str. 113, ISBN 0-19-866164-9 |first2= nedostaje |last2= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ a b Golombek, Harry (1977), Golombek's Encyclopedia of Chess, Crown Publishing, str. 88, ISBN 0-517-53146-1 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ Tim Just, Daniel Burg, U.S. Chess Federation's Official Rules of Chess, 5. izdanje, 2003; ISBN 978-0-8129-2, p. 218
  4. ^ Nimzowitsch, Aron (1947), Moj sistem (second izd.), David McKay, str. 130, ISBN 0-679-14025-5 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ Chernev, Irving (1955), 1000 Best Short Games of Chess, Simon and Schuster, str. 18 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)