Idi na sadržaj

Creative Commons licenca

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Creative Commons logo
Ovaj video objašnjava kako Creative Commons licence mogu biti korištene u sponi s komercijalnim aranžmanima za licenciranje

Creative Commons (CC) licenca jedna je od nekoliko javnih autorskih licenci koje omogućavaju besplatnu distribuciju inače zaštićenih autorskih djela.[note 1] CC licenca koristi se kada autor želi dati drugima pravo da dijele, koriste i nadovezuju se na djelo koje su oni (kao autor) stvorili. CC pruža autoru fleksibilnost (naprimjer, oni mogu odlučiti dopustiti samo nekomercijalnu upotrebu određenog djela) i štiti ljude koji koriste ili redistribuiraju autorsko djelo od zabrinutosti zbog kršenja autorskih prava sve dok se pridržavaju uvjeta koji su navedeni u licenci kojom autor distribuira djelo.[1][2][3][4][5]

Postoji nekoliko vrsta Creative Commons licence. Svaka licenca razlikuje se u nekoliko kombinacija koje uslovljavaju uslove distribucije. Prvobitno ih je objavila 16. decembra 2002. godine američka neprofitna korporacija Creative Commons osnovana 2001. godine. Bilo je i pet verzija paketa licenciranih brojeva od 1.0 do 4.0.[6] Objavljen u novembru 2013. godine, 4.0 licencni paket je najaktuelniji.

U oktobru 2014. godine Fondacija za otvoreno znanje odobrila je licence Creative Commons CC BY, CC BY-SA i CC0 kao sukladne "Open Definition" za sadržaj i podatke.

Primjenjivi radovi

[uredi | uredi izvor]
Wanna Work Together? animacija od Creative Commonsa
Druga verzija Mayera and Bettlea promo animacije koja objašnjava šta je to Creative Commons

Djelo licencirano pod Creative Commons licencom uređuje se primjenjivim zakonom o autorskim pravima.[7] Ovo omogućava primjenu licenci Creative Commons na sva djela koja su zaštićena autorskim pravima, uključujući: knjige, drame, filmove, muziku, članke, fotografije, blogove i web stranice.

Softver

[uredi | uredi izvor]

Iako se softver također uređuje zakonom o autorskim pravima i primjenjuju se CC licence, CC preporučuje da se ne upotrebljava u softveru posebno zbog ograničenja kompatibilnosti unazad sa postojećim često korištenim softverskim licencama.[8][9] Umjesto toga, programeri mogu pribjeći korištenju softverski prihvatljivijih besplatnih softvera i softvera otvorenog koda. Izvan slučaja upotrebe softverskog licenciranja FOSS, postoji nekoliko primjera korištenja CC licenci za određivanje modela licence "Freeware"; primjeri su The White Chamber, Mari0 ili Assault Cube.[10] Također Fondacija za slobodni softver preporučuje CC0[11] kao poželjnu metodu za puštanje softvera u javno vlasništvo.[12]

Međutim, primjena licence Creative Commons ne može izmijeniti prava koja dozvoljavaju poštena upotreba ili pošteno trgovanje niti primijeniti ograničenja koja krše izuzeće od autorskih prava.[13] Nadalje, Creative Commons licence nisu ekskluzivne i ne mogu se opozvati.[14] Bilo koje djelo ili kopije djela dobijeni pod licencom Creative Commons mogu se i dalje koristiti pod tom licencom.[15]

U slučaju djela zaštićenih višestrukim licencama Creative Commons, korisnik može odabrati bilo koju licencu.[16]

Preduslovi

[uredi | uredi izvor]

Autor ili davalac licence u slučaju da je autor ugovorno prenio prava, mora imati ekskluzivna prava na djelo. Ako je djelo već objavljeno pod javnom licencom, može ga prenijeti bilo koja treća strana, još jednom na drugu platformu, koristeći kompatibilnu licencu i navodeći referencu i pripisivanje izvornoj licenci (npr. Pozivanjem na URL adrese originalne licence).[17]

Posljedice

[uredi | uredi izvor]

Licenca je neekskluzivna i bez naknade, neograničena u pogledu teritorija i trajanja, pa je i neopoziva, osim ako autor ne dodijeli novu licencu nakon što je djelo značajno izmijenjeno. Svaka upotreba djela koja nije obuhvaćena drugim pravilima o autorskim pravima pokreće javnu licencu. Nakon aktiviranja licence, korisnik licence mora se pridržavati svih uslova licence, inače je ugovor o licenci nelegitiman, a korisnik licence će prekršiti autorska prava. Autor, ili davalac licence kao punomoćnik, ima zakonska prava da postupa u slučaju kršenja autorskih prava. Imatelj licence ima ograničen period da ispravi eventualne nesukladnosti.[17]

Vrste licenci

[uredi | uredi izvor]
Creative commons licencni spektar između javnog vlasništva (gore) i svih prava pridržanih (dno). Lijeva strana označava dozvoljene slučajeve upotrebe, a desna strana komponente licence. Tamnozeleno područje ukazuje na licence kompatibilne sa Free Cultural Works, a dvije zelene površine na kulturu Remix .
Korištenje CC licence u 2014. (gore i sredina), upotreba licence kompatibilne "Besplatna kulturna djela" od 2010. do 2014. (dno)

Četiri prava

[uredi | uredi izvor]

CC licence daju sva „osnovna prava“, poput prava na distribuciju autorskog djela širom svijeta u nekomercijalne svrhe i bez izmjena.[18] Pored toga, različite verzije licence propisuju različita prava, kao što je prikazano u ovoj tabeli:[19]

Ikona Tačno Opis
Attribution Pripisivanje (BY) Vlasnici licence mogu kopirati, distribuirati, prikazivati i izvoditi djela i na njima izvoditi izvedena djela i remikseve samo ako autoru ili davatelju licence daju kredite (atribuciju) na način kako je to određeno. Od verzije 2.0, sve licence Creative Commons zahtijevaju pripisivanje tvorcu i uključuju element BY.
Share-alike Podijeli (SA) Imatelji licenci mogu distribuirati izvedena djela samo pod licencom koja je identična (koja nije restriktivnija od) licenci koja uređuje originalno djelo. (vidi copyleft). Bez dijeljenja, izvedena djela mogu biti podlicencirana kompatibilnim, ali restriktivnijim klauzulama o licenci, npr CC BY do CC BY-NC. )
Non-commercial Nekomercijalno (NC) Imatelji licenci mogu kopirati, distribuirati, prikazivati i izvoditi djela te na njima izvoditi izvedena djela i remikseve samo u nekomercijalne svrhe.
Non-derivative Nema izvedenih djela (ND) Vlasnici licence mogu kopirati, distribuirati, prikazivati i izvoditi samo doslovne kopije djela, a ne izvedena djela i remikseve na osnovu njih. Od verzije 4.0, izvedeni radovi su dozvoljeni, ali ih se ne smije dijeliti.

Posljednje dvije klauzule nisu besplatne licence za sadržaj, prema definicijama kao što su DFSG ili standardi Fondacije za slobodni softver i ne mogu se koristiti u kontekstima koji zahtijevaju ove slobode, kao što je Wikipedia. Za softver Creative Commons uključuje tri besplatne licence koje su kreirale druge institucije: BSD licenca, GNU LGPL i GNU GPL.[20]

Ikona Opis Skraćivanje pripisivanje Traženi Omogućava Remix kulturu Omogućuje komercijalnu upotrebu Omogućava besplatne kulturne radove Ispunjava OKF ' Open Definition '
CC0 icon Oslobađanje sadržaja globalno bez ograničenja CC0 No Da Da Da Da
CC-BY icon Samo pripisivanje BY Yes Da Da Da Da
CC-BY-SA icon Pripisivanje + Podijeli pod istim uvjetima BY-SA Yes Da Da Da Da
CC-by-NC icon Pripisivanje + nekomercijalno BY-NC Yes Da Ne Ne Ne
CC-BY-NC-SA icon Pripisivanje + nekomercijalno + dijeljenje pod istim uvjetima BY-NC-SA Yes Da Ne Ne Ne
CC-BY-ND icon Pripisivanje + Bez derivata BY-ND Yes Ne Da Ne Ne
CC-BY-NC-ND icon Pripisivanje + nekomercijalno + bez derivata BY-NC-ND Yes Ne Ne Ne Ne

Verzija 4.0 i međunarodna upotreba

[uredi | uredi izvor]

Originalne nelokalizovane licence Creative Commons napisane su s pravom SAD-a na umu; stoga je formulacija možda nekompatibilna sa lokalnim zakonodavstvom u drugim jurisdikcijama, što licence tamo čini neprovedivima. Da bi se pozabavio ovim problemom, Creative Commons zatražio je od svojih podružnica da prevedu različite licence kako bi odražavale lokalne zakone u procesu nazvanom "prenos".[21] Od jula 2011. licence Creative Commons prenesene su u preko 50 jurisdikcija širom svijeta.[22]

Najnovija verzija 4.0 licenci Creative Commons, objavljene 25. novembra 2013., generičke su licence koje su primjenjive na većinu jurisdikcija i obično ne zahtijevaju priključke.[23][24][25][26] U verziji 4.0 licence nisu implementirani novi portovi.[27] Verzija 4.0 obeshrabruje upotrebu prenesenih verzija i umjesto toga djeluje kao jedna globalna licenca.[28]

Prava i obaveze

[uredi | uredi izvor]

Pripisivanje

[uredi | uredi izvor]

Od 2004. godine, sve trenutne licence osim varijante CC0 zahtijevaju atribuciju izvornog autora, što označava komponenta BY (kao u prijedlogu engleske riječi "by").[29] Atribucija se mora dati "najbolje od [nečije] sposobnosti koristeći dostupne informacije".[30] Creative Commons predlaže mnemonički "TASL": title (naslov)- autor - source (izvor) [web veza] - [CC] licenca.Općenito to podrazumijeva sljedeće:

  • Uključite sve obavijesti o autorskim pravima (ako je primjenjivo). Ako samo djelo sadrži bilo kakve obavijesti o autorskim pravima koje je tamo smjestio nosilac autorskih prava, te obavijesti moraju ostati netaknute ili reproducirati na način koji je razuman za medij na kojem se djelo ponovno objavljuje.
  • Navedite ime autora, zaslonsko ime ili korisnički ID itd. Ako se djelo objavljuje na Internetu, lijepo je povezati to ime sa stranicom profila osobe, ako takva stranica postoji.
  • Navedite naslov ili naziv djela (ako je primjenjivo), ako tako nešto postoji. Ako se djelo objavljuje na Internetu, lijepo je povezati ime ili naslov direktno s originalnim djelom.
  • Navedite konkretnu CC licencu pod kojom je rad. Ako se djelo objavljuje na Internetu, lijepo je ako navod o licenci vodi do licence na web sajtu CC-a.
  • Spomenite ako je djelo izvedeno djelo ili adaptacija. Pored gore navedenog, treba utvrditi da je njihovo djelo izvedeno djelo, npr. "Ovo je finski prijevod [izvornog djela] od [autora]." ili "Scenarij zasnovan na [originalnom djelu] od [autora]."

Nekomercijalne licence

[uredi | uredi izvor]

Opcija "nekomercijalna" uključena u neke Creative Commons licence kontroverzna je u definiciji[31] jer je ponekad nejasno šta se može smatrati nekomercijalnom postavkom i aplikacijom, jer se njena ograničenja razlikuju od principa otvorenog sadržaja koji se promovira drugim dozvolama.[32] Wikimedia Deutschland je 2014. godine objavila vodič za upotrebu Creative Commons licenci kao wiki stranice za prevode i kao PDF.[17]

Nula / javna domena

[uredi | uredi izvor]
CC nula odricanjelogotip.[33]
Creative Commons Oznaka javne domene. Označava djela koja su već ušla u (ili su im data) u javnoj domeni.

Pored autorskih licenci, Creative Commons nudi i CC0, alat za odustajanje od autorskih prava i objavljivanje materijala u javnom vlasništvu.[34] CC0 je pravno sredstvo za odricanje od što većeg broja pravnih prava.[35] Ili, kada to zakonski nije moguće, CC0 djeluje kao rezervni element kao ekvivalentna licenca za javno vlasništvo. Razvoj CC0 započeo je 2007. godine, a objavljen je 2009.[36][37] Glavni cilj licence bila je zajednica naučnih podataka.[38]

U 2010. godini, Creative Commons najavio svoj Public Domain Mark,[39] alat za označavanje radova već u javnosti. Zajedno, CC0 i oznaka javne domene zamjenjuju posvetu i certifikaciju javne domene[40] koja je zauzela američki pristup i pomiješala različite operacije.

2011. godine, Fondacija za slobodni softver dodala je CC0 svojim licencama za besplatni softver,[11] i trenutno preporučuje CC0 kao preferirani način objavljivanja softvera u javno vlasništvo.[12]

U februaru 2012. CC0 je podnesen Inicijativi otvorenog koda (OSI) na odobrenje.[41] Međutim, pojavila se kontroverza oko njegove klauzule koja je iz opsega licence isključila sve relevantne patente osobe koja posjeduje autorska prava. Ova je klauzula dodata imajući na umu naučne podatke, a ne softver, ali neki članovi OSI-a vjerovali su da bi to moglo oslabiti odbranu korisnika protiv softverskih patenata. Kao rezultat toga, Creative Commons je povukao svoj zahtjev i OSI trenutno ne odobrava licencu.[38][42]

Od 2013. do 2017. godine web sajt za fotografije Unsplash koristila je CC0 licencu,[43][44] distribuirajući nekoliko miliona besplatnih fotografija mjesečno.[45] Lawrence Lessig, osnivač Creative Commons, dao je svoj doprinos na web sajtu.[46] Unsplash je s korištenja CC0 licence prešao na vlastitu sličnu licencu u junu 2017. godine, ali uz dodano ograničenje korištenja fotografija za stvaranje konkurentske usluge koja je učinila nekompatibilnom sa CC0 licencom.[47]

U oktobru 2014. godine Fondacija za otvoreno znanje odobrila je Creative Commons CC0 kao sukladnu s Open Definitionom i preporučila licencu za posvećivanje sadržaja javnoj domeni.

Prilagodljivost

[uredi | uredi izvor]
Primjer dopuštene kombinacije dva djela, od kojih je jedno CC BY-SA, a drugo u javnoj domeni.

Prava na adaptaciju mogu se izraziti CC licencom koja je kompatibilna sa statusom ili licencom originalnog djela ili djela na kojem se adaptacija temelji.[48]

Tabela kompatibilnosti licenci za kombiniranje ili miješanje dva CC licencirana djela [49][50]
Public Domain mark icon
CC0 icon 		CC-BY icon CC-BY-SA icon CC-by-NC icon
CC-BY-NC-SA icon 		CC-BY-ND icon
CC-BY-NC-ND icon
Public Domain mark icon
CC0 icon 		Yes Yes Yes Yes No
CC-BY icon Yes Yes Yes Yes No
CC-BY-SA icon Yes Yes Yes No No
CC-by-NC icon
CC-BY-NC-SA icon 		Yes Yes No Yes No
CC-BY-ND icon
CC-BY-NC-ND icon 		No No No No No

Pravni aspekti

[uredi | uredi izvor]

Pravne implikacije velikog broja djela s licencom Creative Commons teško je predvidjeti, a špekulira se da kreatori medija često nemaju uvid kako bi mogli izabrati licencu koja najbolje odgovara njihovoj namjeri da je primijene.[51]

Neka djela licencirana koristeći Creative Commons licence bila su uključena u nekoliko sudskih slučajeva.[52] Creative Commons sam nije bio stranka ni u jednom od ovih slučajeva; uključivali su samo davaoce licenci ili vlasnike licenci Creative Commons licenci. Kada su slučajevi išli čak i do odluka sudija (to jest, nisu odbačeni zbog nenadležnosti ili nisu namireni privatno van suda), svi su potvrdili pravnu robusnost javnih licenci Creative Commons. Evo nekoliko značajnih slučajeva:

Holandski tabloid

[uredi | uredi izvor]

Početkom 2006. godine podcaster Adam Curry tužio je holandski tabloid koji je objavio fotografije sa Curry's Flickr stranice bez Curryevog odobrenja. Fotografije su licencirane pod nekomercijalnom licencom Creative Commons. Iako je presuda bila u korist Curryja, tabloid je izbjegavao da mu mora platiti restituciju sve dok nisu ponovili krivično djelo. Profesor Bernt Hugenholtz, glavni tvorac holandske CC licence i direktor Instituta za informaciono pravo Univerziteta u Amsterdamu, komentirao je: "Odluka holandskog suda posebno je vrijedna pažnje jer potvrđuje da se uvjeti licence Creative Commons automatski primjenjuju na sadržaj pod kojim je licenciran i obavezuje korisnike takvog sadržaja čak i bez izričitog pristanka na uslove licence ili njihovog poznavanja."[53][54][55][56]

Virgin Mobile

[uredi | uredi izvor]

2007. godine Virgin Mobile Australia pokrenuo je reklamnu kampanju promovišući svoju uslugu razmjene tekstualnih poruka na mobilnim telefonima, koristeći radove amaterskih fotografa koji su svoja djela postavili na Flickr koristeći licencu Creative Commons-BY (Attribution). Korisnici koji su na ovaj način licencirali svoje slike oslobodili su svoj rad za upotrebu bilo kojeg drugog entiteta, sve dok je originalnom tvorcu pripisana zasluga, bez bilo kakve druge naknade. Virgin je podržao ovo jedino ograničenje ispisujući URL koji vodi do fotografove Flickr stranice na svakom od njihovih oglasa. Međutim, jedna slika, koja prikazuje 15-godišnju Alison Chang u autopraonici za prikupljanje sredstava za svoju crkvu,[57] izazvala je određene kontroverze kada je tužila Virgin Mobile. Fotografiju je snimio Alisonin savjetnik za mlade u crkvi, Justin Ho-Wee Wong, koji je sliku poslao na Flickr pod licencom Creative Commons. Godine 2008. slučaj (koji se tiče prava ličnosti, a ne autorskih prava kao takvog) izbačen je iz suda u Teksasu zbog nenadležnosti.[58][59]

SGAE vs Fernández

[uredi | uredi izvor]

U jesen 2006. godine, kolektivno društvo Sociedad General de Autores y Editores (SGAE) u Španiji tužilo je Ricarda Andrésa Utreru Fernándeza, vlasnika disko bara smještenog u Badajozu, koji je svirao muziku sa CC licencom. SGAE je tvrdio da bi Fernández trebao platiti tantijeme za javno izvođenje muzike između novembra 2002. i augusta 2005. godine. Donji sud odbacio je zahtjeve kolektivnog društva jer je vlasnik bara dokazao da društvo nije upravljalo muzikom koju je koristio.[60]

U februaru 2006. godine, Kulturnom udruženju Ladinamo (sa sjedištem u Madridu, a predstavljao ga je Javier de la Cueva) odobreno je korištenje copyleft muzike u njihovim javnim aktivnostima. Rečenica kaže:

"Priznajući postojanje muzičke opreme, zajedničku ocjenu uvježbanih dokaza, ovaj sud je uvjeren da okrivljeni sprječava komunikaciju djela čije je upravljanje povjereno tužitelju [SGAE], koristeći repertoar autora koji nisu dodijelili eksploataciju svojih prava na SGAE, imajući na raspolaganju bazu podataka u tu svrhu, pa je to očituje i pravni zastupnik Udruženja i Manuela Villa Acosta, zadužena za kulturno programiranje udruženja, što je kompatibilno s alternativom karaktera Udruženja i njegovih integracija u pokret zvan copy left".[61]

Radovi s licencom Creative Commons

[uredi | uredi izvor]
Brojevi djela s licencom Creative Commons od 2017. prema izvještaju State of Commons

Creative Commons održava wiki direktorija sadržaja organizacija i projekata koji koriste Creative Commons licence.[62] Na svojoj web stranici CC takođe nudi studije slučaja projekata koji koriste CC licence širom svijeta.[63] CC licenciranom sadržaju također se može pristupiti kroz brojne direktorije sadržaja i pretraživače (pogledajte CC licencirane sadržaje).

Povučene licence

[uredi | uredi izvor]

Zbog zloupotrebe ili kritika, broj prethodno ponuđenih Creative Commons licenci od tada je povučen[64][65] i više se ne preporučuje za nova djela. Povučene licence uključuju sve licence kojima nedostaje element Attribution, osim CC0, kao i sljedeće četiri licence:

  • Licenca zemalja u razvoju: licenca koja se odnosi samo na zemlje u razvoju koje Svjetska banka smatra „ekonomijama bez visokog dohotka“. Potpuna ograničenja autorskih prava primjenjuju se na ljude u drugim zemljama.[66]
  • Uzorkovanje: dijelovi djela mogu se koristiti u bilo koje druge svrhe, osim za reklamiranje, ali cijelo djelo ne može se kopirati ili modificirati[67]
  • Uzorkovanje Plus: dijelovi djela mogu se kopirati i modificirati u bilo koje druge svrhe, osim za reklamiranje, a cjelokupno djelo može se kopirati u nekomercijalne svrhe[68]
  • Nekomercijalno uzorkovanje Plus: cjelokupno djelo ili dijelovi djela mogu se kopirati i modificirati u nekomercijalne svrhe[69]

Unicode simboli

[uredi | uredi izvor]

Nakon što ih je Creative Commons predložio 2017. godine,[70] simboli licence Creative Commons dodani su u Unicodeu sa verzijom 13.0 u 2020. godini:[71]

Ime Unicode Decimalno UTF-8 Slika Prikazano
Zaokruženo jednako

što znači da nema derivata

U + 229C & # 8860; E2 8A 9C
⊜
Kružno nula s kosom crtom

što znači da nisu zadržana prava

U + 1F10D & # 127245; F0 9F 84 8D
🄍
Zaokružena strelica suprotno od smjera kazaljke na satu

što znači dijeliti podjednako

U + 1F10E & # 127246; F0 9F 84 8E
🄎
Okruženi znak dolara s prekrivenom kosom crtom

što znači nekomercijalno

U + 1F10F & # 127247; F0 9F 84 8F
🄏
Zaokruženo CC

što znači Creative Commons licenca

U + 1F16D & # 127341; F0 9F 85 AD
🅭
Zaokruženo C s prekrivenom kosom crtom

što znači javno vlasništvo

U + 1F16E & # 127342; F0 9F 85 AE
🅮
Kružna ljudska figura

što znači pripisivanje, kredit

U + 1F16F & # 127343; F0 9F 85 AF
🅯

Ovi se simboli mogu koristiti jedan za drugim da označe određenu Creative Commons licencu, naprimjer, CC-BY-SA (CC-Attribution-ShareAlike) može se izraziti simbolima Unicode CIRCLED CC, CIRCLED HUMAN FIGURE i CIRCLED ANTICLOCKWISE ARROW postavljena pored svake ostalo: 🅭🅯🄎

Baza podataka sudske prakse

[uredi | uredi izvor]

U decembru 2020. organizacija Creative Commons pokrenula je internetsku bazu podataka koja pokriva licenciranje sudske prakse i pravnih stipendija.[72][73]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Napomene

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Djelo" je bilo koji kreativni materijal koji je stvorila osoba. Slika, grafika, knjiga, pjesma / tekst pjesme ili fotografija gotovo svega primjeri su "djela".

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Shergill, Sanjeet (6. 5. 2017). "The teacher's guide to Creative Commons licenses". Open Education Europa. Arhivirano s originala, 26. 6. 2018. Pristupljeno 15. 3. 2018.
  2. ^ "What are Creative Commons licenses?". Wageningen University & Research. 16. 6. 2015. Arhivirano s originala, 15. 3. 2018. Pristupljeno 15. 3. 2018.
  3. ^ "Creative Commons licenses". University of Michigan Library. Arhivirano s originala, 21. 11. 2018. Pristupljeno 15. 3. 2018.
  4. ^ "Creative Commons licenses" (PDF). University of Glasgow. Arhivirano (PDF) s originala, 15. 3. 2018. Pristupljeno 15. 3. 2018.
  5. ^ "The Creative Commons licenses". UNESCO. Arhivirano s originala, 15. 3. 2018. Pristupljeno 15. 3. 2018.
  6. ^ "License Versions - Creative Commons". wiki.creativecommons.org. Arhivirano s originala, 30. 6. 2018. Pristupljeno 4. 7. 2017.
  7. ^ "Creative Commons Legal Code". Creative Commons. 9. 1. 2008. Arhivirano s originala, 11. 2. 2010. Pristupljeno 22. 2. 2010.
  8. ^ "Creative Commons FAQ: Can I use a Creative Commons license for software?". Wiki.creativecommons.org. 29. 7. 2013. Arhivirano s originala, 27. 11. 2010. Pristupljeno 20. 9. 2013.
  9. ^ "Non-Software Licenses". Choose a License (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 11. 2020.
  10. ^ "AssaultCube - License". assault.cubers.net. Arhivirano s originala, 25. 12. 2010. Pristupljeno 30. 1. 2011. AssaultCube is FREEWARE. [...] The content, code and images of the AssaultCube website and all documentation are licensed under "Attribution-NonCommercial-ShareAlike 3.0 Unported
  11. ^ a b "Using CC0 for public domain software". Creative Commons. 15. 4. 2011. Arhivirano s originala, 14. 5. 2011. Pristupljeno 10. 5. 2011.
  12. ^ a b "Various Licenses and Comments about Them". GNU Project. Arhivirano s originala, 24. 7. 2010. Pristupljeno 4. 4. 2015.
  13. ^ "Do Creative Commons licenses affect exceptions and limitations to copyright, such as fair dealing and fair use?". Frequently Asked Questions - Creative Commons. Arhivirano s originala, 8. 8. 2015. Pristupljeno 26. 7. 2015.
  14. ^ "What if I change my mind about using a CC license?". Frequently Asked Questions - Creative Commons. Arhivirano s originala, 8. 8. 2015. Pristupljeno 26. 7. 2015.
  15. ^ "What happens if the author decides to revoke the CC license to material I am using?". Frequently Asked Questions - Creative Commons. Arhivirano s originala, 8. 8. 2015. Pristupljeno 26. 7. 2015.
  16. ^ "How do CC licenses operate?". Frequently Asked Questions - Creative Commons. Arhivirano s originala, 8. 8. 2015. Pristupljeno 26. 7. 2015.
  17. ^ a b c Till Kreutzer (2014). Open Content – A Practical Guide to Using Creative Commons Licenses (PDF). Wikimedia Deutschland e.a. ISBN 978-3-940785-57-2. Arhivirano (PDF) s originala, 4. 4. 2015. Pristupljeno 23. 3. 2015.
  18. ^ "Baseline Rights". Creative Commons. 12. 6. 2008. Arhivirano s originala, 8. 2. 2010. Pristupljeno 22. 2. 2010.
  19. ^ "Frequently Asked Questions". Creative Commons. Creative Commons Corporation. 28. 8. 2020. Pristupljeno 26. 11. 2020.
  20. ^ "Creative Commons GNU LGPL". Arhivirano s originala, 22. 6. 2009. Pristupljeno 20. 7. 2009.
  21. ^ Murray, Laura (2014). Putting intellectual property in its place: rights discourses, creative labor, and the everyday. Oxford: Oxford University Press. str. 25. ISBN 978-0-19-933626-5.
  22. ^ "Worldwide". Creative Commons. Arhivirano s originala, 15. 10. 2008.
  23. ^ Peters, Diane (25. 11. 2013). "CC's Next Generation Licenses — Welcome Version 4.0!". Creative Commons. Arhivirano s originala, 26. 11. 2013. Pristupljeno 26. 11. 2013.
  24. ^ "What's new in 4.0?". Creative Commons. 2013. Arhivirano s originala, 29. 11. 2013. Pristupljeno 26. 11. 2013.
  25. ^ "CC 4.0, an end to porting Creative Commons licences?". TechnoLlama. 25. 9. 2011. Arhivirano s originala, 2. 9. 2013. Pristupljeno 11. 8. 2013.
  26. ^ Doug Whitfield (5. 8. 2013). "Music Manumit Lawcast with Jessica Coates of Creative Commons". YouTube. Arhivirano s originala, 14. 8. 2013. Pristupljeno 11. 8. 2013.
  27. ^ "CC Affiliate Network". Creative Commons. Arhivirano s originala, 9. 7. 2011. Pristupljeno 8. 7. 2011.
  28. ^ "Frequently Asked Questions: What if CC licenses have not been ported to my jurisdiction?". Creative Commons. Arhivirano s originala, 27. 11. 2013. Pristupljeno 26. 11. 2013.
  29. ^ "Announcing (and explaining) our new 2.0 licenses". Creativecommons.org. 25. 5. 2004. Arhivirano s originala, 21. 9. 2013. Pristupljeno 20. 9. 2013.
  30. ^ "Frequently Frequently Asked Questions". Creative Commons. 2. 2. 2010. Arhivirano s originala, 26. 2. 2010. Pristupljeno 22. 2. 2010.
  31. ^ "Defining Noncommercial report published". Creativecommons.org. 14. 9. 2009. Arhivirano s originala, 21. 9. 2013. Pristupljeno 20. 9. 2013.
  32. ^ "The Case for Free Use: Reasons Not to Use a Creative Commons -NC License". Freedomdefined.org. 26. 8. 2013. Arhivirano s originala, 25. 6. 2012. Pristupljeno 20. 9. 2013.
  33. ^ "Downloads". Creative Commons. 16. 12. 2015. Arhivirano s originala, 25. 12. 2015. Pristupljeno 24. 12. 2015.
  34. ^ "CC0". Creative Commons. Arhivirano s originala, 26. 2. 2010. Pristupljeno 22. 2. 2010.
  35. ^ Dr. Till Kreutzer. "Validity of the Creative Commons Zero 1.0 Universal Public Domain Dedication and its usability for bibliographic metadata from the perspective of German Copyright Law" (PDF). Arhivirano (PDF) s originala, 25. 5. 2017. Pristupljeno 4. 7. 2017.
  36. ^ Baker, Gavin (16. 1. 2009). "Report from CC board meeting". Open Access News. Arhivirano s originala, 19. 9. 2010. Pristupljeno 22. 2. 2010.
  37. ^ "Expanding the Public Domain: Part Zero". Creativecommons.org. 11. 3. 2009. Arhivirano s originala, 21. 9. 2013. Pristupljeno 20. 9. 2013.
  38. ^ a b Christopher Allan Webber. "CC withdrawl [sic] of CC0 from OSI process". In the Open Source Initiative Licence review mailing list. Arhivirano s originala, 6. 9. 2015. Pristupljeno 26. 11. 2013.
  39. ^ "Marking and Tagging the Public Domain: An Invitation to Comment". Creativecommons.org. 10. 8. 2010. Arhivirano s originala, 21. 9. 2013. Pristupljeno 20. 9. 2013.
  40. ^ "Copyright-Only Dedication (based on United States law) or Public Domain Certification". Creative Commons. 20. 8. 2009. Arhivirano s originala, 23. 2. 2010. Pristupljeno 22. 2. 2010.
  41. ^ Carl Boettiger. "OSI recognition for Creative Commons Zero License?". In the Open Source Initiative Licence review mailing list. opensource.org. Arhivirano s originala, 26. 9. 2013. Pristupljeno 1. 2. 2012.
  42. ^ The Open Source Initiative FAQ. "What about the Creative Commons "CC0" ("CC Zero") public domain dedication? Is that Open Source?". opensource.org. Arhivirano s originala, 19. 5. 2013. Pristupljeno 25. 5. 2013.
  43. ^ "Unsplash is a site full of free images for your next splash page". The Next Web (jezik: engleski). 14. 8. 2013. Arhivirano s originala, 17. 11. 2015. Pristupljeno 13. 11. 2015.
  44. ^ "License | Unsplash". unsplash.com. Arhivirano s originala, 17. 11. 2015. Pristupljeno 13. 11. 2015.
  45. ^ "Why Building Something Useful For Others Is The Best Marketing There Is". Fast Company (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 14. 11. 2015. Pristupljeno 13. 11. 2015.
  46. ^ "Lawrence Lessig | Unsplash Book". book.unsplash.com. Arhivirano s originala, 17. 11. 2015. Pristupljeno 13. 11. 2015.
  47. ^ "Community update: Unsplash branded license and ToS changes". Arhivirano s originala, 7. 1. 2018. Pristupljeno 7. 1. 2018.
  48. ^ "Frequently Asked Questions". CC Wiki. Arhivirano s originala, 25. 3. 2014. Pristupljeno 25. 3. 2014.
  49. ^ "Frequently Asked Questions". Creative Commons. 14. 7. 2016. Arhivirano s originala, 27. 11. 2010. Pristupljeno 1. 8. 2016.
  50. ^ Creative Commons licenses without a non-commercial or no-derivatives requirement, including public domain/CC0, are all cross-compatible. Non-commercial licenses are compatible with each other and with less restrictive licenses, except for Attribution-ShareAlike. No-derivatives licenses are not compatible with any license, including themselves.
  51. ^ Katz, Zachary (2005). "Pitfalls of Open Licensing: An Analysis of Creative Commons Licensing". IDEA: The Intellectual Property Law Review. 46 (3): 391.
  52. ^ "Creative Commons Case Law". Arhivirano s originala, 1. 9. 2011. Pristupljeno 31. 8. 2011.
  53. ^ "Creative Commons license upheld by court". News.cnet.com. Arhivirano s originala, 25. 10. 2012. Pristupljeno 24. 12. 2012.
  54. ^ Rimmer, Matthew (januar 2007). Digital Copyright and the Consumer Revolution: Hands Off My Ipod - Matthew Rimmer - Google Böcker. ISBN 9781847207142. Arhivirano s originala, 14. 4. 2016. Pristupljeno 24. 12. 2012.
  55. ^ "Creative Commons License Upheld by Dutch Court". Groklaw. 16. 3. 2006. Arhivirano s originala, 5. 5. 2010. Pristupljeno 2. 9. 2006.
  56. ^ "Creative Commons Licenses Enforced in Dutch Court". Arhivirano s originala, 6. 9. 2011. Pristupljeno 31. 8. 2011.
  57. ^ Cohen, Noam. "Use My Photo? Not Without Permission". New York Times. Arhivirano s originala, 15. 6. 2011. Pristupljeno 25. 9. 2007. One moment, Alison Chang, a 15-year-old student from Dallas, is cheerfully goofing around at a local church-sponsored car wash, posing with a friend for a photo. Weeks later, that photo is posted online and catches the eye of an ad agency in Australia, and the altered image of Alison appears on a billboard in Adelaide as part of a Virgin Mobile advertising campaign.
  58. ^ Evan Brown (22. 1. 2009). "No personal jurisdiction over Australian defendant in Flickr right of publicity case". Internet Cases, a blog about law and technology. Arhivirano s originala, 13. 7. 2011. Pristupljeno 25. 9. 2010.
  59. ^ "Lawsuit Against Virgin Mobile and Creative Commons – FAQ". Arhivirano s originala, 7. 9. 2011. Pristupljeno 31. 8. 2011.
  60. ^ Mia Garlick (23. 3. 2006). "Spanish Court Recognizes CC-Music". Creative Commons. Arhivirano s originala, 9. 8. 2010. Pristupljeno 25. 9. 2010.
  61. ^ "Sentencia nº 12/2006 Juzgado de lo Mercantil nº 5 de Madrid | Derecho de Internet" (jezik: španski). Derecho-internet.org. Arhivirano s originala, 26. 11. 2015. Pristupljeno 24. 12. 2015.
  62. ^ "Content Directories". creativecommons.org. Arhivirano s originala, 30. 4. 2009. Pristupljeno 24. 4. 2009.
  63. ^ "Case Studies". Creative Commons. Arhivirano s originala, 24. 12. 2011. Pristupljeno 20. 12. 2011.
  64. ^ "Retired Legal Tools". Creative Commons. Arhivirano s originala, 3. 5. 2016. Pristupljeno 31. 5. 2012.
  65. ^ Lessig, Lawrence (4. 6. 2007). "Retiring standalone DevNations and one Sampling license". Creative Commons. Arhivirano s originala, 7. 7. 2007. Pristupljeno 5. 7. 2007. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  66. ^ "Developing Nations License". Creative Commons. Arhivirano s originala, 12. 4. 2012. Pristupljeno 9. 4. 2012.
  67. ^ "Sampling 1.0". Creative Commons. Arhivirano s originala, 16. 3. 2012. Pristupljeno 9. 4. 2012.
  68. ^ "Sampling Plus 1.0". Creative Commons. 13. 11. 2009. Arhivirano s originala, 11. 4. 2012. Pristupljeno 9. 4. 2012.
  69. ^ "NonCommercial Sampling Plus 1.0". Creative Commons. 13. 11. 2009. Arhivirano s originala, 25. 3. 2012. Pristupljeno 9. 4. 2012.
  70. ^ "Proposal to add CC license symbols to UCS" (PDF). Unicode. 24. 7. 2017. Pristupljeno 21. 8. 2020.
  71. ^ Steuer, Eric (18. 3. 2020). "The Unicode Standard Now Includes CC License Symbols". Creative Commons (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 27. 7. 2020. Pristupljeno 6. 7. 2020.
  72. ^ Salazar, Krystle (3. 12. 2020). "Explore the new CC legal database site!". Creative Commons. Mountain View, California, USA. Pristupljeno 3. 1. 2021.
  73. ^ Creative Commons. "Creative Commons Legal Database". Creative Commons. Mountain View, California, USA. Pristupljeno 3. 1. 2021.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Creative_Commons_licenca&oldid=3609270"