Bosna (kobasica)

Bosna kobasica

Augsburska Bosna, posluzena sa pivom

Bosna je naziv za vrstu kobasice rasprostranjenu u Austriji i Njemačkoj u područjima oko Augsburga, Traunsteina i Altöttinga. Kobasica se poslužuje u vekni bijelog kruha, sa senfom, lukom, peršunom ili drugim začinima.

Porijeklo

Porijeklo imena kobasica die Bosna (regionalno der Bosna, kao i Bosner) po austrijskom filologu Heinz Dieter Pohlu, je da se značenje riječi bosanski u Austriji lako poistovjećuje sa ljutim jelima. Smatra se da je kobasica nastala u Salzburgu, gdje ju je kreirao Bugarin Zanko Todoroff, kao dvije kobasice u raspolovljenoj vekni bijelog kruha, sitno rezanog luka, peršuna i neke tajne recepture začina na bazi curryja, i do pola zamotanu u bijeli papir. U Müllnu je 1949. godine počeo peći i prodavati svoju hot-dog varijantu, koja je ubrzo postala popularna u Salzburgu, tako da je Todorof već 1950. godine otvorio Balkan Grill u središtu grada. No naziv njegove kobasice Nadanica nije zaživio medu stanovnicima Salzburga, te je kobasica uskoro dobila ime BosnaPo drugim izvorima kobasica je prvi put napravljena u Linzu i to 1974. godine od jugoslavenskog useljenika Petra Radisaljevića.

Posluživanje

Pored osnovnih sastojaka, ljuti se sos može praviti sa senfom, lukom i curryjem, a umjesto senfa se ponekad koristi i kečap, komu se može dodati cayenne biber. Kruh se obično zagrije i malo zapeče, te se u njega stavi kobasica, koja se zalije gotovim sosom i pospe curryjem

Vanjski linkovi

• Pohl, Heinz Dieter (2007). Die österreichische Küchensprache. Ein Lexikon der typisch österreichischen kulinarischen Besonderheiten (mit sprachwissenschaftlichen Erläuterungen) (jezik: njemački). Beč: Praesens-Verlag. ISBN 978-3-7069-0452-0. CS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)
• Jäger, Daniela (12. 12. 2008). "Die weltberühmte Bosna, eine Erfindung aus Salzburg". salzburgerland.com (jezik: njemački). Magazin Salzburgerland. Pristupljeno 22. 5. 2021.