Aldous Huxley
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Aldous Huxley | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 26. juli 1894. Godalming, Engleska |
| Smrt | 22. novembar 1963 (69 godina) Los Angeles, SAD |
Značajna djela | Vrli novi svijet |
Aldous Leonard Huxley (Godalming, 26. juli 1894 - Los Angeles, 22. novembar 1963), britanski književnik
Biografija
[uredi | uredi izvor]Radio je kao novinar, pozorišni, likovni i muzički kritičar. Sedam godina boravio je u Italiji, a 1926. putuje oko svijeta, te od 1937. boravio je u Kaliforniji. Javio se misaonom lirikom s jakim pesimističkim tonovima. U prvom razdoblju svojeg stvaranja prosvjeduje protiv životne besmislenosti, a u drugom razdoblju sve se više javlja mistička aura i odaje se studiju istočnjačke i zapadnjačke mistike. Pod kraj života uživao je halucinogene i opisivao njihov učinak. Prvi put uzima meskalin 1953. Čak je na samrti zamolio da mu se da doza LSD-a. Svoja iskustva s halucinogenim drogama koja je pomno pratio tako što je bilježio doživljaje i snimao razgovore pod opijatima na diktafon objavljuje u knjizi Vrata percepcije (1954) i u eseju Raj i Pakao (1956).
Njegov djed je Thomas Henry Huxley, jedan od prvih pristaša Darvinizma, odnosno teorije evolucije i autora epifenomenalizma svijesti. Epifenomen je zapravo nus pojava-nečim je uzrokovana, a ništa ne uzrokuje, tako je i svijest nečim uzrokovana, a ništa ne uzrokuje. Naime, svijest je proizvod tjelesnih i moždanih funkcija, ali sama ne utiče na moždane i tjelesne funkcije.
Antiutopija
[uredi | uredi izvor]Njegovo djelo Vrli novi svijet (1932) je jedna od prvih kritika potrošačkog društva, odnosno prva kritika „ugodnog ropstva“, načina života u kojemu ljudi žive prividno sretni, a zapravo se njima manipulira. Dalje će teoretski takvu misao razvijati Herbert Marcuse, a danas Noam Chomsky. Počeo ga je pisati 1932. u Francuskoj pod uticajem Rusa Jevgenija Zamjatina.
Bibliografija
[uredi | uredi izvor]- Muzika noću
- Kontrapunkt života (Point Counter Point) 1928.
- Vrli novi svijet (Brave New World) 1932.
- Slijepi u Gazi (Eyeless in Gaza) 1936.
- Giocondin posmijeh 1938.
- Poslije mnogo ljeta (After Many a Summer) 1939.
- Vrijeme mora jednom stati (Time Must Have a Stop) 1944.
- Majmun i bit (Ape and Essence) 1948.
- Vrata percepcije (The Doors of Perception) 1954.
- Genij i boginja (The Genius and the Goddess) 1955.
- Otok (Island) 1962.
