Đuro Basler

Đuro Basler (Sijekovac, 6. mart 1917 – Sarajevo, 3. februar 1990) bio je jugoslavenski i bosanskohercegovački historičar, arheolog i konzervator, rođen je u Sijekovcu kod Bosanskog Broda, 6. marta 1917. godine.^[1] Umro je u Sarajevu 3. februara 1990. godine. Sahranjen je na Gradskom groblju u Bosanskom Brodu.

Biografija

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Slavonskom Brodu, a arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1950. do 1959. radi kao konzervator arheoloških spomenika u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, a od 1960. kao arheolog u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

U vrijeme rada u konzervatorskoj struci iskapao je i konzervirao niz značajnih prahistorijskih, rimskih i srednjovjekovnih lokaliteta, kao što su kasnoantička vila na Mogorjelu blizu Čapljine (1952–1958), srednjovjekovna nekropola u Grborezima kod Livna (1955–1957), kasnoantička bazilika u Oborcima (1956/1957), ilirska nekropola u Gostilju na Skadarskom jezeru (1957–1958), a proučavao je i ilirsku gradinu u Ošanićima kod Stôca (1953–1956), gdje se nalazilo središte ilirskog plemena Daorsa. Od radova na zaštiti starih gradova osobito su značajni konzervatorski zahvati na tvrđavi u Doboju (1951–1955), Jajcu (1952–1959), Tešnju (1954–1956), Ključu (1954–1956), Vranduku (1955) i Srebreniku (1955/1956). U to vrijeme obavljao je i opsežna rekognosciranja terena u Bosni i Hercegovini i time znatno doprinijeo upoznavanju njene arheološke topografije. Već u to vrijeme bavio se proučavanjem ostataka iz paleolita (1949. otkrio je prve ostatke iz tog doba u Bosni), no tim će se razdobljem mnogo intenzivnije baviti prelaskom u Zemaljski muzej, gdje je osnovao (1960) istraživački centar za kulture paleolita i mezolita. Također je poduzimao niz važnih iskopavanja paleolitskih nalazišta, posebno u dolinama sjevernobosanskih rijeka Ukrine, Usore i Bosne. Na tom je području otkrio mnogo staništa iz srednjeg i mlađeg paleolita. Obimnija iskopavanja obavio je na Crkvini u Makljenovcu (1955/1956), Lušćiću u Kulašima (1958–1962), Visokom brdu u Ljupljanici kod Dervente (1959–1961, 1970–1971), Lonđi u Makljenovcu (1965–1968) te na Kadru kod Odžaka (1974–1976).

Od osobite su važnosti njegovi istraživački radovi u nalazištu Badanj kod Stoca (od 1976), gdje je, osim bogatih nalaza materijalne kulture, otkrio i umjetničke gravure pračovjeka na stijeni. U brojnim radovima obrađivao je arheološka i kulturno-historijska pitanja od paleolita do srednjeg vijeka. Posebno su važne njegove sinteze koje se odnose na paleolit, na arhitekturu kasne antike i na heraldičku srednjovjekovnu umjetnost u Bosni i Hercegovini.

Najveći broj radova objelodanio je u časopisima: Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Naše starine, Peristil, Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, Arheološki vestnik, Zbornik Krajiških muzeja, Forschungsberichte zur Ur- und Frühgeschichte, Starine Crne Gore, Arhitektura-urbanizam, Eiszeitalter und Gegenwart, Godišnjak Pedagoške akademije u Nikšicu, Jahrbuch für Geologie und Paläontologie, Wissenschaftliche Mitteilungen des Bosnisch-herzegowinischen Landesmuseums, Kunst und Stein, Kunst und Geschichte in Südosteuropa, Ungarn-Jahrbuch, Glasnik Društva za nauku i umjetnost Crne Gore, Živa antika, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, Numizmatičar te u publikaciji Epoque préhistorique et protohistorique en Yougoslavie.

Izbor iz bibliografije

Paleolitska nalazišta u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 1963.
Crvena stijena, Zbornik radova profesora i saradnika Pedagoške akademije u Nikšiću, 1975–1976.
Orfički elementi u simbolici stećaka, Dobri Pastir, 1975.
Rimski metalurški pogon i naselje u dolini Japre, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, 1977.
Grborezi (suautor Š. Bešlagic), Sarajevo 1964.
Kasnoantičko doba u Bosni i Hercegovini (u djelu: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do pocetka turske vladavine), Sarajevo 1966.^[2]
Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1972.
Das Aurignacien in Bosnien (u djelu: L’aurignacien en Europe), Nice 1976.

Literatura o Đuri Basleru (Juraju Kujundžiću)

Šime Batović, Uz 70. obljetnicu života Đure Baslera, Obavijesti HAD XIX/3, Zagreb 1987, 71-73.
Alojz Benac, Basler Đuro, EJ 1, JLZ, 2. izdanje, Zagreb 1980, 518.
Alojz Benac, Dr Đuro Basler 1917-1990, GZM (A) 45, Sarajevo 1990, 7-10.
Borivoj Čović, Basler Đuro, AL BiH, Tom I, ZM, Sarajevo 1988, 61.
Borivoj Čović, Đuro Basler, Oslobođenje 47/14955, Sarajevo 7.2. 1990, 11.
Marko Hrskanović, Dr. Đuro Basler, “Marko Hrskanović, Odgojitelji, profesori i studenti Vrhbosanske bogoslovije Travnik-Sarajevo 1890.-1990., ‘Vrhbosanska katolička bogoslovija 1890.-1990. Zbornik radova znanstvenog simpozija održanog u Sarajevu 3. i 4. srpnja 1991. godine prigodom obilježavanja stote obljetnice postojanja Bogoslovije”, SV 5, Sarajevo-Bol 1993, 427.
Borislav Jovanović, Svjetovi Đure Baslera, Odjek XLIII/9, Sarajevo 1990, 13.
Marko Karamatić, Dr. Đuro Basler (06.03. 1917.-09.02. 1990.) (Oproštajni govor dekana Teologije), Bilten FTS XVII/1-2, Sarajevo 1989-1990, 17-18.
Marko Karamatić, Njegov život se ostvario (Uz smrt dra Đure Baslera), Svjetlo riječi VIII/83, Sarajevo 1990, 11.
Zdravko Marić, Đuro Basler, arheolog velikog ugleda, HM I/2, Sarajevo 1997, 159-163.
Nikola Panjević, Đuro Basler (1917-1990), Članci i građa 16, Tuzla 1991, 5.
Vitomir Slugić, Đuro Basler izbliza, Bilten FTS XVII/1-2, Sarajevo 1989-1990, 19-20.
Aleksandar Stipčević, Basler Đuro, “Hrvatski biografski leksikon I (A-Bi)”, JLZ, Zagreb 1983, 506-507.
Ante Škegro, Sjećanje na dr. Đuru Baslera, Hrvatski narodni kalendar 1991, Godina 39, Sarajevo 1990, 69.
Ante Škegro, Đuro Basler (1917.-1990.), Arheološki vestnik 42, Ljubljana 1991, 233-234.
Mato Zovkić, Đuro Basler, znanstvenik i vjernik, Vrhbosna I/104, Sarajevo 1990, 48.
Pavo Živković, Prof. dr. Đuro Basler, CCP XIV/26, Zagreb 1990, 273-274.
R. Ž., Uručene dvadeset sedmojulske nagrade (Dr Đuro Basler), Oslobođenje 38/11248, Sarajevo 25.7. 1980, 7.
Redakcija, Basler Đuro, “Enciklopedija hrvatske umjetnosti 1”, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1995, 63.
Redakcija EHU, Basler Đuro, “Enciklopedija hrvatske umjetnosti 1 (A-Nove)”, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1995, 63.
Redakcija LEJ, Basler Đuro, “Likovna enciklopedija Jugoslavije 1, (A-J)”, JLZ Miroslav Krleža, Zagreb 1984, 80.
... Dr Đuro Basler (1917-1990), Bosna Srebrena XLI/1, Sarajevo 1990, 45-46.
... Umro dr. Đuro Basler, Crkva na kamenu XI/111-112, Mostar 1990, 13.

Reference

^ In Memoriam Đuro Basler (1917-1990)
^ "Đuro Basler - Kasnoantičko doba u Bosni i Hercegovini - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2019.

Vanjski linkovi

[1] In Memoriam Đuro Basler (1917-1990)

[Basler-2] "Đuro Basler - Kasnoantičko doba u Bosni i Hercegovini - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2019.

[1]

[2]