Razlika između verzija stranice "Granica između Mađarske i Slovačke"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Nova stranica: {{Izmjene u toku}} {{Infokutija granica | ime = Granica između<br/>Mađarske i Slovačke | slika = Hungary Slovakia Locator.png | alt = | opis = Položaj Mađarske i Slovačke | teritorija_1 = {{ZID|Mađarska}} | teritorija_2 = {{ZID|Slovačka}} | dužina = 654,8 | enklave = | ustanovljena = 4. juni 1920.<br/>(Trijanonski s... |
No edit summary |
||
| Red 25: | Red 25: | ||
Generalno ide u smjeru zapad-istok i počinje na [[Tromeđa|tromeđi]] ove dvije zemlje i [[Austrija|Austrije]], u blizini [[Deutsch Jahrndorf]]a, [[Čunovo|Čunova]] i [[Rajka (Mađarska)|Rajke]], južno od [[Bratislava|Bratislave]], i dolazi do [[Dunav]]a nakon nekoliko kilometara. Rijeka zatim čini granicu do ušća [[Ipeľ]]a blizu [[Chľaba|Chľabe]] i [[Szob]]a, prije [[Okuka Dunava|okuke Dunava]], prvo na rukavcu južno od kanala [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] [[Hidroelektrana Gabčíkovo|Gabčíkovo]] i od [[Sap]]a dalje duž glavnog toka. Zatim slijedi donji i srednji tok Ipeľa do malo prije [[Lučenec]]a, izuzev 30 km dugog poteza kod [[Šahy]]ja, gdje granica ide južno od rijeke. Nastavlja se preko planinskih grebenova između niskih planina [[Cerová vrchovina]] u Slovačkoj i [[Cserhát]]a u Mađarskoj, zatim otprilike od doline rijeke [[Sajó]] kroz kraški krajolik između [[Slovački krš|Slovačkog krša]] i [[Aggtelek]]a. Od rijeke [[Bodva|Bodve]] do kratke riječne granice u [[Hornád]]u, u blizini mjesta [[Trstené pri Hornáde]] i [[Abaújvár]]a, granica prolazi brdovitim krajolikom, nakon čega tvori liniju razdvajanja između [[Slansko gorje|Slanskog]] i [[Tokajsko gorje|Tokajskog gorja]]. Posljednji dio prolazi preko produžetka [[Velika mađarska nizija|Velike mađarske nizije]] i završava na tromeđi Mađarske, Slovačke i [[Ukrajina|Ukrajine]] u blizini gradova [[Čierna nad Tisou]], [[Čop]] i [[Záhony]] u sredini toka [[Tisa (rijeka)|Tise]]. |
Generalno ide u smjeru zapad-istok i počinje na [[Tromeđa|tromeđi]] ove dvije zemlje i [[Austrija|Austrije]], u blizini [[Deutsch Jahrndorf]]a, [[Čunovo|Čunova]] i [[Rajka (Mađarska)|Rajke]], južno od [[Bratislava|Bratislave]], i dolazi do [[Dunav]]a nakon nekoliko kilometara. Rijeka zatim čini granicu do ušća [[Ipeľ]]a blizu [[Chľaba|Chľabe]] i [[Szob]]a, prije [[Okuka Dunava|okuke Dunava]], prvo na rukavcu južno od kanala [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] [[Hidroelektrana Gabčíkovo|Gabčíkovo]] i od [[Sap]]a dalje duž glavnog toka. Zatim slijedi donji i srednji tok Ipeľa do malo prije [[Lučenec]]a, izuzev 30 km dugog poteza kod [[Šahy]]ja, gdje granica ide južno od rijeke. Nastavlja se preko planinskih grebenova između niskih planina [[Cerová vrchovina]] u Slovačkoj i [[Cserhát]]a u Mađarskoj, zatim otprilike od doline rijeke [[Sajó]] kroz kraški krajolik između [[Slovački krš|Slovačkog krša]] i [[Aggtelek]]a. Od rijeke [[Bodva|Bodve]] do kratke riječne granice u [[Hornád]]u, u blizini mjesta [[Trstené pri Hornáde]] i [[Abaújvár]]a, granica prolazi brdovitim krajolikom, nakon čega tvori liniju razdvajanja između [[Slansko gorje|Slanskog]] i [[Tokajsko gorje|Tokajskog gorja]]. Posljednji dio prolazi preko produžetka [[Velika mađarska nizija|Velike mađarske nizije]] i završava na tromeđi Mađarske, Slovačke i [[Ukrajina|Ukrajine]] u blizini gradova [[Čierna nad Tisou]], [[Čop]] i [[Záhony]] u sredini toka [[Tisa (rijeka)|Tise]]. |
||
Najviša tačka granice jest na planini |
Najviša tačka granice jest na planini [[Veliki Milič]] ({{hu|Nagy-Milic}}; 895 m) između [[Slanská Huta|Slanske Hute]] i [[Füzér]]a, dok je najniža na rijeci [[Bodrog (rijeka)|Bodrog]] (94 m) između [[Klin nad Bodrogom|Klina nad Bodrogom]] i [[Felsőberecki]]ja. |
||
Granične administrativne jedinice jesu (sa zapada na istok) [[Bratislavski kraj|Bratislavski]], [[Trnavski kraj|Trnavski]], [[Njitranski kraj|Njitranski]], [[Banskobistrički kraj|Banskobistrički]] i [[Košički kraj]] u Slovačkoj i županije [[Đersko-mošonsko-šopronska županija|Győr-Moson-Sopron]], [[Komaromsko-estergomska županija|Komárom-Esztergom]], [[Peštanska županija|Pest]], [[Nogradska županija|Nógrád]], [[Boršodsko-abaujsko-zemplenska županija|Borsod-Abaúj-Zemplén]] i [[Sabolčko-satmarsko-bereška županija|Szabolcs-Szatmár-Bereg]] u Mađarskoj. |
Granične administrativne jedinice jesu (sa zapada na istok) [[Bratislavski kraj|Bratislavski]], [[Trnavski kraj|Trnavski]], [[Njitranski kraj|Njitranski]], [[Banskobistrički kraj|Banskobistrički]] i [[Košički kraj]] u Slovačkoj i županije [[Đersko-mošonsko-šopronska županija|Győr-Moson-Sopron]], [[Komaromsko-estergomska županija|Komárom-Esztergom]], [[Peštanska županija|Pest]], [[Nogradska županija|Nógrád]], [[Boršodsko-abaujsko-zemplenska županija|Borsod-Abaúj-Zemplén]] i [[Sabolčko-satmarsko-bereška županija|Szabolcs-Szatmár-Bereg]] u Mađarskoj. |
||
== Historija == |
|||
[[Datoteka:Grenzverlauf HUN-SK.png|mini|links|400px|Granica između Mađarske i Slovačke]] |
|||
Današnja granica gotovo je potpuno ustanovljena u sadašnjem obliku 1920. nakon stupanja na snagu [[Trijanonski sporazum|Trijanonskog sporazuma]], kojim je uspostavljena tadašnja čehoslovačko-mađarska granica. Godine 1924. granica je korigovana kada je [[Čehoslovačka]] ustupila Mađarskoj gradove [[Somoskő]] i [[Somoskőújfalu]]. |
|||
S novoutvrđenom granicom nastala su i tri podijeljena mjesta, u svim slučajevima riječnom granicom: |
|||
* [[Komárno]] na slovačkoj obali Dunava i [[Komárom]] na mađarskoj; |
|||
* [[Slovenské Ďarmoty]] na slovačkoj obali Ipeľa i [[Balassagyarmat]] na mađarskoj; |
|||
* [[Slovenské Nové Mesto]] na slovačkoj obali [[Roňave|Roňave]] i [[Sátoraljaújhely]] na mađarskoj. |
|||
Kao rezultat [[Prva bečka arbitraža|Prve bečke arbitraže]] 1938. i [[Slovačko mađarski rat|Slovačko-mađarskog rata 1939]], granica je revidirana u korist Mađarske, ali je promijenjena 1945. Nakon [[Pariska mirovna konferencija 1946.|Pariske mirovne konferencije 1946.]] tri općine ([[Jarovce]], [[Rusovce]] i Čunovo) pripojene su Čehoslovačkoj 15. oktobra 1947. kao dio [[Bratislavski mostobran|Bratislavskog mostobrana]]. Otad nije bilo većih promjena granice. |
|||
Sadašnja granica uređena je sporazumom između Čehoslovačke i Mađarske 13. oktobra 1956. s kasnijim izmjenama.<ref>{{cite web |url= https://www.minv.sk/?slovensko-madarska-statna-hranica |title= Slovensko-maďarská štátna hranica |publisher= [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Slovačke]] |access-date= 28. 4. 2019 |language=sk}}</ref> |
|||
== Galerija == |
|||
<gallery> |
|||
Tripoint SK AT HU 6250523.JPG|mini|Početak mađarsko-slovačke granice na tromeđi s Austrijom, viđen iz Austrije |
|||
Esztergom Panorama 4.jpg|mini|Granica na Dunavu između [[Štúrovo|Štúrova]] i [[Esztergom]]a |
|||
Hrad Šomoška-2.jpg|mini|Granica dijeli slovačku tvrđavu [[Šomoška (tvrđava)|Šomošku]] (desno) od mađarskog mjesta [[Somoskő]] (lijevo) |
|||
Slovakian-Hungarian-Ukrainian tripoint 03.jpg|mini|Granični obelisk u blizini tromeđe Mađarske, Slovačke i Ukrajine |
|||
</gallery> |
|||
== Reference == |
== Reference == |
||
Verzija na dan 11 maj 2024 u 02:42
 | Trenutno se rade izmjene na stranici. |
| Granica između Mađarske i Slovačke | |
|---|---|
 Položaj Mađarske i Slovačke | |
| Karakteristike | |
| Države |  Mađarska  Slovačka |
| Dužina | 654,8 km |
| Historija | |
| Ustanovljena | 4. juni 1920. (Trijanonski sporazum) |
Granica između Mađarske i Slovačke međunarodna je granica između spomenutih država, od kojih su obje članice Evropske unije i potpisnice Šengenskog sporazuma, pa je ovo i jedna od unutrašnjih granica u Šengenskoj zoni. Duga je 654,8 km, od čega nešto više od polovine (339,8 km) čine rijeke.
Tok
Generalno ide u smjeru zapad-istok i počinje na tromeđi ove dvije zemlje i Austrije, u blizini Deutsch Jahrndorfa, Čunova i Rajke, južno od Bratislave, i dolazi do Dunava nakon nekoliko kilometara. Rijeka zatim čini granicu do ušća Ipeľa blizu Chľabe i Szoba, prije okuke Dunava, prvo na rukavcu južno od kanala hidroelektrane Gabčíkovo i od Sapa dalje duž glavnog toka. Zatim slijedi donji i srednji tok Ipeľa do malo prije Lučeneca, izuzev 30 km dugog poteza kod Šahyja, gdje granica ide južno od rijeke. Nastavlja se preko planinskih grebenova između niskih planina Cerová vrchovina u Slovačkoj i Cserháta u Mađarskoj, zatim otprilike od doline rijeke Sajó kroz kraški krajolik između Slovačkog krša i Aggteleka. Od rijeke Bodve do kratke riječne granice u Hornádu, u blizini mjesta Trstené pri Hornáde i Abaújvára, granica prolazi brdovitim krajolikom, nakon čega tvori liniju razdvajanja između Slanskog i Tokajskog gorja. Posljednji dio prolazi preko produžetka Velike mađarske nizije i završava na tromeđi Mađarske, Slovačke i Ukrajine u blizini gradova Čierna nad Tisou, Čop i Záhony u sredini toka Tise.
Najviša tačka granice jest na planini Veliki Milič (mađarski: Nagy-Milic; 895 m) između Slanske Hute i Füzéra, dok je najniža na rijeci Bodrog (94 m) između Klina nad Bodrogom i Felsőbereckija.
Granične administrativne jedinice jesu (sa zapada na istok) Bratislavski, Trnavski, Njitranski, Banskobistrički i Košički kraj u Slovačkoj i županije Győr-Moson-Sopron, Komárom-Esztergom, Pest, Nógrád, Borsod-Abaúj-Zemplén i Szabolcs-Szatmár-Bereg u Mađarskoj.
Historija
Današnja granica gotovo je potpuno ustanovljena u sadašnjem obliku 1920. nakon stupanja na snagu Trijanonskog sporazuma, kojim je uspostavljena tadašnja čehoslovačko-mađarska granica. Godine 1924. granica je korigovana kada je Čehoslovačka ustupila Mađarskoj gradove Somoskő i Somoskőújfalu.
S novoutvrđenom granicom nastala su i tri podijeljena mjesta, u svim slučajevima riječnom granicom:
- Komárno na slovačkoj obali Dunava i Komárom na mađarskoj;
- Slovenské Ďarmoty na slovačkoj obali Ipeľa i Balassagyarmat na mađarskoj;
- Slovenské Nové Mesto na slovačkoj obali Roňave i Sátoraljaújhely na mađarskoj.
Kao rezultat Prve bečke arbitraže 1938. i Slovačko-mađarskog rata 1939, granica je revidirana u korist Mađarske, ali je promijenjena 1945. Nakon Pariske mirovne konferencije 1946. tri općine (Jarovce, Rusovce i Čunovo) pripojene su Čehoslovačkoj 15. oktobra 1947. kao dio Bratislavskog mostobrana. Otad nije bilo većih promjena granice.
Sadašnja granica uređena je sporazumom između Čehoslovačke i Mađarske 13. oktobra 1956. s kasnijim izmjenama.[1]
Galerija
-
Početak mađarsko-slovačke granice na tromeđi s Austrijom, viđen iz Austrije -
Granica na Dunavu između Štúrova i Esztergoma -
-
Granični obelisk u blizini tromeđe Mađarske, Slovačke i Ukrajine
Reference
- ^ "Slovensko-maďarská štátna hranica" (jezik: slovački). Ministarstvo unutrašnjih poslova Slovačke. Pristupljeno 28. 4. 2019.