Kranijalni šavovi
Kranijalni šavovi | |
---|---|
Anatomska terminologija |
Kranijalni šavovi ili kranijalne suture su sinartroze ili neka vrsta „zglobova” u kojima su kosti rigidno vezane fibroznim tkivom.[1][2][3]
Značaj
[уреди | уреди извор]Uloga kranijalnih sutura je dvostruka:[4][5][6]
- Tokom intrauterinog i ranog perinatalnog života obezbeđuju održavanje distance između kostiju svoda lobanje.
- Za vreme porođaja omogućavaju fleksibilnost glave novorođenčeta pri prolasku kroz porođajni kanal, preklapanjem kostiju, bebine glave bez pritiskanja i oštećenja mozga..[7]
Kranijalne šavovo tokom fetalnog i postnatalnog razvoja su mesta razmeštanje kostiju na kojima dolazi do kontinuirane depozicije koštanog materijala uz istovremeno razdvajanje susednih kostiju.[8] Razmeštanje je uvek praćeno apozicionim rastom kosti koji se naziva remodelacija i koju predstavljaju resorpcija kosti na unutrašnjoj površini lobanje (aktivnost osteoklasta) i depozicija kosti na njenoj spoljnoj površini (aktivnost osteoblasta). Remodelacija kostiju je važan fiziološki mehanizam pomoću kojeg se menja i oblikuje svod lobanje sinhrono sa uvećanjem okcipito-frontalne cirkumferencije i nastavlja se i u periodu posle zatvaranja kranijalnih šavova.[9]
Anatomija
[уреди | уреди извор]Dečija lobanja se sastoji od 6 zasebnih kranijalnih kostiju:[10][11]
- Prednjе ili čeone kosti
- Potiljačne kosti
- Dve parijetalne kosti
- Dve temporalne kosti
Ove kosti drži zajedno jaka, vlaknasta, elastična tkivna vaza koja se naziva šav ili sutura. Prostori između kostiju koji ostaju otvoreni kod beba i male dece nazivaju se fontanelama ili mekim mestima. Ovi prostori su deo normalnog razvoja lobanje. Kranijalne kosti ostaju odvojene 12 do 18 meseci od rođenja, a zatim zajedno rastu kao deo normalnog rasta, da bi se međusobno povezale u odraslom dobu.[10]
Kalvarija odrasle osobe poseduje ukupno 15 šavova (sutura), od kojih su tri neparne (koronalna, sagitalna i lambdoidna), dok su kosti lica povezane kraniofacijalnim šavovima (metopična, skvamozna, parietomastoidna, okcipitomastoidna, sfenofrontalna, sfenoparijetalna, sfenoskvamozna) Metopična sutura ne osifikuje i ostaje otvorena kod 10% odraslih osoba.[12]
Kranijalne i kraniofacijalne suture.[13][14]
Šav - sutura | Lokalizacija |
---|---|
metopična (frontalna, interfrontalna) | između frontalnih kostiju |
koronalna | između frontalne i parijetalnih kostiju |
sagitalna | između parijetalnih kostiju |
lambdoidna | između parijetalnih i okcipitalne kosti |
skvamozna | između parijetalne i temporalne kosti |
parietomastoidna | između parijetalne kosti imastoidnog nastavka temporalne kosti |
okcipitomastoidna | između okcipitalne kosti i mastoidnog nastavka temporalne kosti |
sfenofrontalna | između frontalne i sfenoidne kosti |
sfenoparijetalna | između parijetalne i sfenoidne kosti |
sfenoskvamozna | između skvame temporalne kosti i sfenoidne kosti |
sfenozigomatična | između sfenoidne kosti i zigoma |
temporozigomatična | između temporalne i zigomatične kosti |
frontonazalna | između frontalne i nosnih kostiju |
frontozigomatična | između frontalne i zigomatične kosti |
frontomaksilarna | između frontalne i maksile |
frontolakrimalna | između frontalne i lakrimalne kosti |
etmoidolakrimalna | između etmoidne i lakrimalne kosti |
nazomaksilarna | između maksile i nosnih kostiju |
zigomatikomaksilarna | između zigoma i maksile |
intermaksilarna | između dve maksile |
internazalna | između nosnih kostiju |
Vreme zatvaranja kranijalnih šavova
[уреди | уреди извор]Zatvaranje (spajanje) normalnih kranijalnih šavova je fiziološki proces koji se odvija u periodu od nekoliko meseci do nekoliko desetina godina nakon rođenja.[2] [15]
Period najintenzivnijeg rasta lobanje odvija se u prvih šest meseci života novorođenčeta, da bi se okončao između 4. i 6. godine deteta. Imajući u vidu da fiziološki mozak prestaje sa rastom pre završetka procesa širenja i zatvaranja kranijalnih šavova, rast i uvećavanje mozga nije isključivi stimulator rasta kostiju svoda lobanje.[16] Za sada je uzrok fuzije šavova još uvek nedovoljno poznat,[17] iako se zna da na njega utiču brojni hormonski, genetski, mehanički i lokalni faktori.[18][19]
Vreme zatvaranja kranijalnih šavova.[20][21]
Sutura | Početak fuzije (godine starosti) |
---|---|
metopična (interfrontalna) | |
sagitalna | |
koronalna | |
lambdoidna | |
skvamozna | |
sfenofrontalna | |
sfenoparijetalna | |
sfenotemporalna | |
mastookcipitalna |
Rast lobanje je najbrži tokom prvih meseci života, kada intrakranijalni volumen dostiže:
Kraniofacijalna disproporcija na štetu lica je najveća tokom ranog fetalnog perioda. Proporcionalni odnos neurokranijuma i lica iznosi:
- 8:1 na rođenju,
- 6:1 tokom druge godine,
- 4:1 tokom pete godine,
- 2,5:1 — 2:1 kada se neurokranijum konačno redukuje kod odrasle osobe.[19]
Galerija
[уреди | уреди извор]-
Koronalni šav
-
Lambdoidni šav
-
Koronalni šav
-
Skvamozni šav
-
Zigomatikomaksilarni šav
-
Sagitalni šav.
-
Sagitalni šav
-
Sagitalni šav
-
Pogled odozgo na kranijalni šav.
-
Kranijalni šavovi
Vidi još
[уреди | уреди извор]Izvori
[уреди | уреди извор]- ^ „Cranial Suture - an overview | ScienceDirect Topics”. www.sciencedirect.com. Приступљено 2021-02-05.
- ^ а б „Cranial sutures: MedlinePlus Medical Encyclopedia”. medlineplus.gov (на језику: енглески). Приступљено 2021-02-05.
- ^ Di Ieva A, Bruner E, Davidson J, Pisano P, Haider T, Stone SS, et al. Cranial sutures: a multidisciplinary review. Childs Nerv Syst 2013; 29:893–905
- ^ Varma R, Williams SD. Neurology. In: Zitelli BJ, McIntire SC, Nowalk AJ, eds. Zitelli and Davis' Atlas of Pediatric Physical Diagnosis. 7th ed. Philadelphia, PA: Elsevier; 2018:chap 16.
- ^ Goyal NK. The newborn infant. In: Kliegman RM, St. Geme JW, Blum NJ, Shah SS, Tasker RC, Wilson KM, eds. Nelson Textbook of Pediatrics. 21st ed. Philadelphia, PA: Elsevier; 2020:chap 113.
- ^ CDC (2019-12-04). „Facts about Craniosynostosis | CDC”. Centers for Disease Control and Prevention (на језику: енглески). Приступљено 2021-02-05.
- ^ Panchal J, Uttchin V. Management of craniosynostosis. Plast Reconstr Surg 2003; 111(6):2032–48.
- ^ „Craniosynostosis”. www.hopkinsmedicine.org (на језику: енглески). Приступљено 2021-02-05.
- ^ Mirko V. Mićović, Procena rezultata lečenja modifikovanom operativnom tehnikom unisuturnih i kompleksnik kreniosinostoza — doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, 2016. str.13
- ^ а б „Anatomy of the Newborn Skull”. www.stanfordchildrens.org. Приступљено 2021-02-05.
- ^ „9.1 Classification of Joints - Anatomy and Physiology | OpenStax”. openstax.org (на језику: енглески). Приступљено 2021-02-05.
- ^ Cohen MM Jr. No man's craniosynostosis: the arcana of sutural knowledge. J Craniofac Surg 2012; 23(1):338-42
- ^ „Cranial sutures”. Kenhub (на језику: енглески). Приступљено 2021-02-05.
- ^ Mirko V. Mićović, Procena rezultata lečenja modifikovanom operativnom tehnikom unisuturnih i kompleksnik kreniosinostoza— doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, 2016. str.11
- ^ „Craniosynostosis - Symptoms and causes”. Mayo Clinic (на језику: енглески). Приступљено 2021-02-05.
- ^ Cohen MM Jr. Sutural biology and the correlates of craniosynostosis. Am J Med Genet 1993; 47:581-616.
- ^ Christensen, Angi M.; Passalacqua, Nicholas V.; Bartelink, Eric J. (2014-01-01), Christensen, Angi M.; Passalacqua, Nicholas V., ур., Chapter 10 - Age Estimation (на језику: енглески), Academic Press, стр. 243—284, ISBN 978-0-12-418671-2, Приступљено 2021-02-05
- ^ Sanchez, Pedro; Graham, John M. (2017-01-01), Swaiman, Kenneth F.; Ashwal, Stephen, ур., 31 - Congenital Anomalies of the Skull (на језику: енглески), Elsevier, стр. 233—241, ISBN 978-0-323-37101-8, Приступљено 2021-02-05
- ^ а б в Biologija kranijalnih sutura U: Mirko V. Mićović, Procena rezultata lečenja modifikovanom operativnom tehnikom unisuturnih i kompleksnik kreniosinostoza — doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, 2016. str.14
- ^ Simpson, E. K. (2005-01-01), Payne-James, Jason, ур., ANTHROPOLOGY | Morphological Age Estimation (на језику: енглески), Elsevier, стр. 119—123, ISBN 978-0-12-369399-0, Приступљено 2021-02-05
- ^ Biologija kranijalnih sutura U:Mirko V. Mićović, Procena rezultata lečenja modifikovanom operativnom tehnikom unisuturnih i kompleksnik kreniosinostoza — doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, 2016. str.12
- ^ Sperber GH. Craniofacial development. Ontario; BC Decker Inc; 2001. p. 77-101.
Literatura
[уреди | уреди извор]Spoljašnje veze
[уреди | уреди извор]
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |