Prijeđi na sadržaj

Natrijum-hlorid

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Natrijev klorid)
Za drugu upotrebu, v. Sol (razvrstavanje).
Natrijum-hlorid
IUPAC ime
Drugi nazivi Kuhinjska so
Identifikacija
CAS registarski broj 7647-14-5 DaY
PubChem[1][2] 5234
ChemSpider[3] 5044 DaY
UNII 451W47IQ8X DaY
EINECS broj 231-598-3
KEGG[4] D02056
MeSH Sodium+chloride
ChEBI 26710
ChEMBL[5] CHEMBL1200574 DaY
RTECS registarski broj toksičnosti VZ4725000
ATC code A12CA01,B05CB01, B05XA03, S01XA03
Bajlštajn 3534976
Gmelin Referenca 13673
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula NaCl
Molarna masa 58.442 g/mol
Agregatno stanje Beli ili bezbojni kristali ili prah
Gustina 2.16 g/cm³, osnovno
Tačka topljenja

801 °C

Tačka ključanja

1465 °C (1738 K)

Rastvorljivost u vodi 35.9 g/100 mL (25 °C)
Struktura
Geometrija molekula Oktaedar
Opasnost
Opasnost u toku rada Iritant i može da nadraži
NFPA 704
0
1
0
 
R-oznake R36
S-oznake ne
Tačka paljenja Nije zapaljiv
Srodna jedinjenja
Drugi anjoni NaF, NaBr, NaI
Drugi katjoni LiCl, KCl, RbCl,
CsCl, MgCl2, CaCl2
Srodna soli Natrijum-acetat



Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references
Kristalna struktura natrijum hlorida

Natrijum hlorid ili kuhinjska so (NaCl) dolazi u prirodi kao mineral halit. Svakodnevno se upotrebljava kao kuhinjska so. Također ulazi u sastav ekstracelularne tečnosti organizama. Koncentracija natrijum hlorida u morskoj vodi je oko 3,3% masenih procenata.

Fizičke osobine

[uredi | uredi kod]

Natrijum hlorid je bijela kristalna supstanca, vrlo dobro topljiva u vodi.

Biološki značaj NaCl

[uredi | uredi kod]

Kuhinjska so je glavni izvor iona Na+ i Cl- za ljude i životinje. Ioni Na+ imaju ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima od održanja stalnog krvnog pritiska do održanja rada živčanog sistema. Zato je unošenje kuhinjske soli neophodno za život.

Ljudske dnevne potrebe za kuhinjskom soli iznose oko 50 mg, a ta se količina otprilike nalazi u jednoj štruci bijelog kruha. Današnjim načinom života unosimo u tijelo nekoliko puta veću količinu kuhinjske soli od od one koja je potrebna našem tijelu. Predpostavlja se da prekomjerna upotreba soli može izazvati neke bolesti.

Zakon nalaže da se kuhinjskoj soli mora dodavati jod radi smanjenja pojave gušavosti.

Kristali kuhinjske soli

Način dobijanja

[uredi | uredi kod]

Razlikujemo dvije vrste kuhinjske soli rudna so i morska so.

  • Rudna kuhinjska so se dobije iz rudnika soli iskapanjem na mjestima gdje je nekada davno bilo more i nataložila se so povlačenjem mora (najbolji primjer za to je rudnik soli u Tuzli).
  • Morska so se dobija u solanama isparavanjem morske vode. Isparavanje se vrši u velikm plitkim bazenima. Sam proces isparavanja kreće od prvog bazena u kojem je koncentracija NaCl najmanja (morska voda) do zadnjeg, u kojem je morske voda toliko prezasićena da se so taloži na dnu bazena. Isušivanje se vrši samo u ljetnim mjesecima kada su najpovoljniji uvjeti za proizvodnju (vjetar i sunce). U Hrvatskoj postoje tri solane koje proizvode kuhinjsku so i to u Stonu, Ninu i Pagu.

Povezano

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  5. Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.  edit

Spoljašnje veze

[uredi | uredi kod]