Dorski dijalekt

Dorski dijalekt
Države	Peloponez, Krit, Rodos
Broj govornika	govorio se od oko 800. do oko 100. pne i evoluirao u cakonski
Jezična porodica	helenski starogrčki zapadnogrčki dijalekti Dorski dijalekt
Pismo	grčki alfabet
Jezični kodovi
ISO 639-1	–
ISO 639-3	grc-dor

Raspored grčkih dijalekata u klasično doba

Dorski dijalekt bio je jedan od grčkih dijalekata u drevnoj Grčkoj. Varijante ovog dijalekta govorile su se u južnom i istočnom Peloponezu te na Kritu, Rodosu, nekim ostrvima u južnom Egejskom moru, u nekim gradovima na obalame Male Azije, u južnoj Italiji, na Siciliji, u Epiru i Makedoniji. Zajedno sa severozapadnim grčkim dorski dijalekt čini "zapadnu grupu" starogrčkih dijalekata. Do helenističkog perioda, za vreme Ahajskog saveza razvio se zajednički ahajski dorski dijalekt sa mnogim obeležjima zajedničkim svim dorskim dijalektima, zbog čega se opštegrčki koine dijalekt, zasnovan na atičkom, proširio na Peloponez tek u 2. veku pne.

Smatra se da je dorski dijalekt nastao u severozapadnoj Grčkoj, u Epiru i Makedoniji, gde se nalazila prapostojbina Dorana. U ostale oblasti proširio se tokom dorske najezde (oko 1150. pne.) i tokom kolonizacija koje su zatim usledile. Prisustvo jedne dorske države ― Doride ― u centralnoj Grčkoj, severno od Korintskog zaliva, dovelo je do zaključka da je dorski nastao u severozapadnoj Grčkoj, pa možda čak i na Balkanu. Na severu se dorski govorio do megarske kolonije Bizanta i korintskih kolonija Potideje, Epidamna, Apolonije i Ambrakije. Lokalni epigrafski nalazi sastoje se samo od dekretâ Epirskog saveza i ploče iz Pele (oba nalaza su s početka 4. veka pne.), a postoji i dorski eponim "Mahata" (Μαχάτας), koji je prvo osvedočen u Makedoniji (rani 5. vek pne.).

Varijante

Dorski u užem smislu

Tačna pozicija dorskog dijalekta u okviru ukupne klasifikacije grčkih dijalekata zavisi u određenoj meri od klasifikacije. Uglavnom se smatra da je dorski dijalekt podgrupa zapadnogrčkog. Sreću se i izrazi severnogrčki i severozapadni grčki. Međutim, ovi geografski nazivi ne odslikavaju stvarni raspored grčkih dijalekata, jer se u istorijsko doba dorski govori južno od "južnogrčkog" ili "jugoističnog grčkog".

U svakom slučaju, izraz "severnogrčki" temelji se na pretpostavci da su Dorani došli sa severa i na činjenici da dorski pokazuje bliske veze sa "severozapadnim grčkim". Nije poznato kad su se pojavile prve razlike. U doba dorske invazije možda su svi "severnjaci" govorili istim dijalektom, a dorski je svoje specifične varijante svakako mogao razviti tek kad su Dorani već živeli u južnim oblastima. Stoga je za ove dijalekte u klasičnom razdoblju najprecizniji izraz "zapadnogrčki".

Cakonski, koji se razvio iz lakonskog (spartanskog) dorskog, još uvek se govori na južnoj argolidskoj obali Peloponeza, u današnjim prefekturama Arkadiji i Lakoniji. Danas je ovaj ugroženi dijalekt predmet intenzivnog zanimanja lingvista.

U okviru dorske grupe razlikuje se nekoliko varijanti.

Lakonski i heraklejski

Lakonija

Lakonski se govorio u Lakoniji na jugu Peloponeza, kao i u lakonskim kolonijama ― Tarentu i Herakleji u južnoj Italiji. Središte Lakonije bila je Sparta.

Lakonski je osvedočen na natpisima na grnčariji i kamenu počev od 7. veka pne. Jedna posveta Heleni datira iz druge četvrtine 7. veka pne. Tarent je osnovan 706. pne. i njegovi su osnivači najverovatnije već govorili lakonskim dijalektom.

Sačuvana su mnoga dokumenta iz Sparte, čiji su građani sebe nazivali Lakedemonjanima po imenu doline u kojoj se razvio njihov grad. Homer ga naziva "izdubljenim Lakedemonom", premda on govori o predorskom periodu. Alkman, spartanski pesnik iz 7. veka pne., pisao je dijalektom koji neki smatraju pretežno lakonskim. Filoksen iz Aleksandrije napisao je jedan spis O lakonskom dijalektu.

Argolidski

Argolida

Argolidski se govorio u gusto naseljenim oblastima severoistočnog Peloponeza, na primer, u Argu, Mikeni, Hermioni, Trezenu, Epidauru, pa i blizu Atine ― na ostrvu Egini. Budući da se u bronzano doba u ovim oblastima govorio mikenski grčki, jasno je da su ih Dorani zauzeli, ali da u Atiku nisu prodrli. Dorani su iz Arga otišli dalje na Krit i Rodos.

Postoji bogati epigrafski materijal pravne, političke i religijske sadržine počev bar od 6. veka pne.

Korintski

Korintska oblast

Korintski se prvo govorio na prevlaci između Peloponeza i kopnene Grčke. Gradovi i države u kojima se govorila korintska varijanta bili su Korint, Sikion, Kleone, Flijunt, korintske kolonije na zapadu (Korkira, Leukada, Anaktorij, Ambrakija i druge), kolonije u Italiji i oko nje (Sirakuza i Ankona) te korkirske (Dirahij i Apolonija). Najstariji natpisi Arhivirano 2008-10-11 na Wayback Machine-u iz Korinta potiču s početka 6. veka pne. i koriste jedan lokalni alfabet.

Historija Korinta protivreči predrasudi da su Dorani bili neobrazovani militaristi, kako neki vide govornike lakonskog. Smešten na važnom trgovačkom putu, Korint je igrao jednu od vodećih uloga u ponovnom civilizovanju Grčke nakon nekoliko vekova nereda i izolacije tokom mračnog doba, koje je nastupilo propašću mikenske civlizacije.

Severozapadni dijalekti

Severozapadni dijalekti usko su povezani s dorskom grupom, a ponekad između dorske i severozapadne grupe. Bez obzira smatra li se severozapadna grupa delom dorske ili se dorska smatra delom severozapadne ili se, pak, obe smatraju podgrupama zapadnogrčkog, dijalekti i njihovo grupisanje ostaju isti. Zapadni tesalski i eolski pretrpeli su snažan uticaj severozapadnih grčkih govora, koji se u odnosu na dorsku grupu razlikuju po ovim karakteristikama:

1. Dativ množine treće deklinacije na -οις (-ois) umesto -σι (-si): Ἀκαρνάνοις ἱππέοις (Akarnanois hippeois) umesto Ἀκαρνᾶσιν ἱππεῦσιν (Akarnasin hippeusin) (= "akarnanijskim vitezovima).
2. ἐν (en) + akuzativ umesto εἰς (eis): en Naupakton (u Naupakt).
3. -στ (-st) umesto -σθ (-sth): γενέσται (genestai) umesto γενέσθαι (genesthai) = "postati", μίστωμα (mistôma) umesto μίσθωμα (misthôma) = "zakupnina".
4. -αρ- (ar) umesto -ερ- (er): ἀμάρα (amara), dor. ἁμέρα (amera), at. ἡμέρα (hēmera) = "dan"; elid. ϝάργον (wargon) za dor. ϝέργον (wergon) i at. ἔργον (ergon) = "rad".
5. Dativ jednine na -οι (-oi) umesto na -ωι (-ōi): τοῖ Ἀσκλαπιοῖ, dor.τῶι Ἀσκλαπιῶι, at. Ἀσκληπιῶι (= "Asklepiju").
6. Particip medijalni na -ειμενος (-eimenos) umesto na -ουμενος (-oumenos).

Severozapadnoj grupi pripadaju ove varijante:

• Fokidski/delfski. Plutarh kaže da su Delfljani govorili b umesto p, npr. βικρὸν umesto for πικρὸν (= "malo").
• Lokridski, Govorio se u Ozolijskoj Lokridi, duž severozapadne obale Korintskog zaliva, oko Amfide (najraniji natpisi iz oko 500. pne.), kao i u Opuntskoj Lokridi, na obali kopnene Grčke preko puta severzapadnog dela Eubeje, oko Opunta.
• Elidski. Posle eolskog, dijalekt koji se govorio u Elidi, gde se nalazila Olimpija, najteže je razumljiv današnjem čitaocu epigrafskih tekstova, od kojih najstariji potiču iz oko 600. pne.
• Severozapadni grčki koine dijalekt. To je bio hibridni dijalekt, koji je spajao neke karakteristike atičkog, severozapadnog i dorskog dijalekta. Uglavnom se vezuje za Etolski savez, koji je funkcionisao u 3. i 2. vek pne. Najstariji natpisi iz svetilišta u Kalidonu potiču iz oko 600–575. pne., a dokumenta iz Etolskog saveza su iz perioda od oko 300. do 262. pne.
• Epirski. Natpisi su iz svetilišta u Dodoni, koju su prvo kontrolisali Tesproćani, od kojih su najstariji iz oko 550–500. pne. Drugi natpisi pripadaju Mološanima i vezani su za Epirski savez, a najstariji potiču iz oko 370. pne.

Jedna škola mišljenja smatra da je i drevni makedonski jezik možda bio jedan od grčkih dijalekata, te da je možda pripadao severozapadnoj grupi, premda bi se makedonski mogao klasifikovati i kao zaseban marginalni ili "devijantni" dijalekt koji stoji sam za sebe.

Fonologija

Vokali

Dugo a

Protogrčko dugo ā → dorsko ā ~ atičko dugo otvoreno ē (eta) u bar nekim položajima.

• Dor. gā mātēr ~ at. gē mētēr = "majka zemlja"

Naknadno duženje e i o

U nekim dorskim dijalektima e i o duže se naknadnim duženjem ili kontrakcijomu u etu ili omegu ~ at. ei i ou (nepravi diftonzi).

• Dor. -ō ~ at. -ou (genitiv jednine druge deklinacije)
• -ōs ~ -ous (akuzativ množine druge deklinacije)
• -ēn ~ -ein (aktivni infinitiv prezenta i apofonskog aorista)

Kontrakcija a i e

Protogrčko ae → dor. ē (eta) ~ at. ā.

Siniceza

Protogrčko eo, ea → io, ia (u nekim dorskim dijalektima).

Protogrčko a

Protogrčko kratko a → dor. kratko a ~ at. e u nekim rečima.

• Dor. hiaros, Artamis ~ at. hieros (= "svet"), Artemis.

Konsonanti

Protogrčko -ti

Protogrčko -ti se zadržava (u atičkom prelazi u -si).

• Dor. phāti ~ at. phēsi ="kaže" (3. lice jedn. prezenta atematskih glagola)
• legonti ~ legousi = "kažu" (3. lice množ. prezenta tematskih glagola)
• wīkati ~ eikosi = "dvadeset"
• triākatioi ~ triākosioi = "tri stotine"

Protogrčko ss

Protogrčko -ss- između vokala se čuva (u atičkom se skraćuje u -s-).

• Dor. messos ~ at. mesos = "srednji"

Digama

Inicijalno w (ϝ) čuva se u starijem dorskom (u atičkom se sasvim izgubilo).

• Dor. woikos ~ at. oikos = "kuća" (cf. lat. vīcus = "selo").

U književnim tekstovima na dorskom i na natpisima iz helenističkog perioda nema digame.

Buduće vreme

U aoristu i futuru glagola na -izō, -azō javlja se -x- (za razliku od s u atičkom i koine dijalektu).

• Dor. agōnixato ~ at. agōnisato "borio se".

Slično tome, k se javlja pred sufiksima koji počinju na 't.

Morfologija

Broj tetores ~ at. tettares, jon. tesseres = "četiri".

---

Redni broj prātos ~ at.-jon. prōtos = "prvi".

---

Pokazna izamenica tēnos ~ at.-jon. (e)keinos = "onaj".

---

t umesto h (od protoindoevropskog s) u članu i pokaznoj zamenici.

• Dor. toi, tai; toutoi, tautai
• ~ at.-jon. hoi, hai; houtoi, hautai.

---

Treće lice množine, atematski ili korenski aorist: -n ~ at. -san.

• Dor. edon ~ at.-jon. edosan = "pojedoše".

---

Prvo lice množine aktiva na -mes ~ at.-jon. -men.

---

Futur na -se-ō ~ at. -s-ō.

• prāxētai (prāk-se-etai) ~ at.-jon. prāxetai

---

Modalna partikula ka ~ at.-jon. an.

• Dor. ai ka, ai de ka, ai tis ka ~ ean, ean de, ean tis

---

Prilozi za vreme na -ka ~ at.-jon. -te.

• hoka, toka

Prilozi za mesto na -ei ~ at. i koine -ou.

• teide, pei.

Rečnik

Zajednički

• αἰγάδες aigades (at. αἶγες aiges) "koze".
• αἶγες aiges (at. κύματα kymata) "valovi".
• ἁλία halia (at. ἐκκλησία eklesija) "skupština" (Cf. helijeja).
• βρύκαιναι brykainai (at. ἱέρειαι hiereiai) "sveštenice".
• βρυκετός bryketos (at. βρυγμός brygmos, βρυκηθμός brykēthmos) "grizenje, škrgutanje" ὁμοίως Δωριεῖς.
• δαμιοργοί damiorgoi (at. ἄρχοντες) "arhonti". Cf. at. δημιουργός dēmiourgos "javni radnik za narod (dēmos), zanatlija, tvorac"; Hesihije, s.v. δαμιουργοί• αἱ πόρναι "prostitutke". Zamiourgoi (elidski).
• Ἐλωός Elôos Hefest Ἥφαιστος παρὰ Δωριεῦσιν.
• κάρρων karrōn (at. κρείττων kreittōn) "jači" (jon. kreissōn, krit. kartōn).
• κορύγης korygēs (at. κῆρυξ kēryx) "glasnik" (eol. karoux).
• λαιός laios (homerski, atički i novogrčki: ἀριστερός aristeros) "levi". Kritski: λαία laia, at. aspis "štit", Hesihije, s.v. λαῖφα laipha λαίβα laiba, jer se štit držao u levoj ruci. Cf. lat.laevus.
• λαία laia (at., Modern Greek λεία leia) "plen".
• λέω (λείω) le(i)ō (at. ἐθέλω ethelō) "želim".
• οἴνωτρος oinōtros "vinova loza" (grč. οἶνος oinos "vino"). Cf. Enotar.
• μογίοντι mogionti (jon. πυρέσσουσι pyressousi) "gore, imaju groznicu" (= at. μογοῦσι mogousi "pate, trude se").
• μυρμηδόνες myrmēdônes (at. μύρμηκες myrmēkes) "mravi". Cf. Mirmidonci.
• ὄπτιλλος optillos ili optilos "oko" (at. ophthalmos) (lat. oculus), at. optikos "očinji" cf. optika).
• πάομαι paomai (at. κτάομαι ktaomai) "stičem".
• ῥαπιδοποιός rhapidopoios "pesnik, ukrašavač, tkalac mustri, cipelar" (rhapis "igla" za at. rhaphis).
• σκανά skana (at. skênê) "šator, pozornica, scena", (hom. klisiê, dor. skanama = "privremeni logor").
• τανθαλύζειν tanthalyzein (at. τρέμειν tremein) "drhtati ".
• τύνη tunē ili tounē "ti" (at. sy), dat. τέειν teein "tebi" (at. σοί, soi).
• χανάκτιον chanaktion (at. μωρόν mōron)(chan "guska").

Argivske reči

• Βαλλακράδες Ballacrades, naziv za argivske atletičare tokom gozbenog dana (cf. achras = "divlja kruška").
• Δαυλὶς Daulis svetkovina u Argu (prema Pausaniji, X, 4, 9, daulis znači "šikara).(Hesihije, s.v. daulon = "cepanica").
• δροόν droon "jako" (at. ischyron, dynaton).
• κέστερ kester "mladić" (at. neanias).
• κυλλάραβις kyllarabis = disk i gimnazij u Argu.
• σεμαλία semalia = "rite", at. rhakē, cf. himatia = "odeća").
• ὤβεα ôbea "jaja" (at. ὠά ôa).

Kritske reči

• ἀγέλα agela "grupa dečaka u kritskoj agogi". Cf. hom. ἀγέλη agelē "stado" (krit. apagelos = koji još nije primljen u agelu, dečak mlađi od 17 godina).
• ἀδνός adnos "svet, čist (at. ἁγνός hagnos) (Arijadna).
• ἀϝτὸς aWtos (at. autos); Hesihije, s.v. αὐς-: αὐτός. Κρῆτες καὶ Λάκωνες.
• ἄκαρα akara "noge" (at. skelê).
• ἁμάκις hamakis "jednom" (at. hapax).
• ἄργετος argetos "kleka, kedrovina" (at. arkeuthos).
• αὐκά auka "snaga" (at. alkê).
• ἀφραττίας aphrattias "jak".
• βαλικιώται balikiôtai (koine: synepheboi, at. hêlikiotai "vršnjaci")
• βριτύ britu "sladak" (at. glyku).
• δαμιόω damioô, krit. i beot. za at. zêmioô "štetim, kažnjavam".
• δαμπόν dampon = prvo mleko zgrušano grejanjem na žaru (at. puriephthon, puriatê).
• δῶλα dôla "uši" (at. ôta) (tarentski: ata).
• Ϝέλχανος Welchanos za Zevsa Kritskog i Welchanios, Belchanios, Gelchanos (Elchanios knososki mesec).
• ϝεργάδδομαι wergaddomai "radim" (at. ergazomai).
• ϝῆμα Wêma "odelo" (at. heima) (eol. emma, koine: (h)immation, cf. at. amphi-ennumi = "oblačim", amph-iesis = "odeća").
• ἰβῆν ibên "vino" (dijalekatski Ϝοἶνος Woînos, at. oinos) (akuz. ἰβῆνα ibêna).
• ἴττον itton "jedan" (at. ἕν hen).
• καρανώ karanô koza.
• ϟόσμος kosmos i kormos = arhonti na Kritu, grupa kosma (at. κόσμος "red, ukras, čast, svet", kormos = "deblo").
• κύφερον, κυφή kypheron , kuphê "glava" (at. kephalê).
• λάκος lakos "dronjak" (at. rhakos), eol. brakos = "duga haljina", nema smisao "odrpanosti".
• μαλκενίς malkenis (at. parthenos) Hesihije: malakinnês.
• ὄθρυν othrun "planina" (at. oros) (cf. Otris)
• ῥυστόν rhyston "koplje".
• σεῖφα seipha "mrak" (at. zophos, skotia, eol. dnophos).
• σπεῦσδος speusdos = naziv kritskog magistrata (cf. speudô "hitati").
• τάγανα tagana (at. tauta) "ova" (množ. srednjeg roda).
• τίρος tiros "leto" (hom. i at. theros).
• τρέ tre "tebe", (at. se).

Lakonske reči

• ἀβήρ abêr "skladište", οἴκημα στοὰς ἔχον, ταμεῖον Λάκωνες
• ἀβώρ abôr "zora" (at. ἠώς êôs, lat. aurora).
• ἄδδα adda "potreba, nedostatak" (at. endeia) Aristofan Bizantinac, fr. 33.
• ἀδδαυόν addauon "suvo" (tj. azauon ili addanon), at. xêron.
• αἴκουδα aikouda (at. aischunē) αἰσχύνη. Λάκωνες
• αἵματία haimatia "čorba od krvi", spartanski melas zomos" = crna supa) (haima = "krv").
• ἀΐτας aïtas (at. ἐρώμενος erōmenos) "voljeni" (u pederastičnom odnosu).
• ἀκκόρ akkor "vrećica" (at. askos).
• ἀκχαλίβαρ akchalibar "krevet" (at. skimpous, koine: krabbatos).
• ἀμβροτίξας ambrotixas "počevši", particip prošli (amphi ili ana + ?) (at. aparxamenos, aparchomai) (dor. -ixas umesto at. -isas).
• ἀμπέσσαι ampesai (at. amphiesai) "obući".
• ἀπαβοίδωρ apaboidôr "neskladan" (at. ekmelôs) / emmelôs, aboidôr "skladan".
• Ἀπέλλα apella (at. ἐκκλησία eklesija) "skupština u Sparti" (glagol apellazein).
• ἀρβυλίς arbylis (at. ἀρύβαλλος aribal) (Hesihije: ἀρβυλίδα λήκυθον. Λάκωνες)
• ἄττασι attasi "ustati" (at. anastêthi).
• βάβαλον babalon "viči!" (at. kraugason).
• βάγαρον bagaron (at. χλιαρόν chliaron "toplo") (cf. at. φώγω phōgō "peći").
• βαφά bapha "čorba" (at. zômos) (at. βαφή baphê "umakanje usijalog željeza u hladnu vodu" (koine i novogrčki: βαφή vafi "bojanje").
• βείκατι beikati "dvadeset" (at. εἴκοσι eikosi).
• βέλα bela "sunce, zora" (at. helios, krit. abelios).
• βερνώμεθα bernômetha at. klêrôsômetha "žrebaćemo" (inf. berreai), cf. at. meiresthai "dobiti deo" receive portion, dor. bebramena za heimarmenê, "dosuđeno od Mojri".
• βέσκερος beskeros "hleb" (at. artos).
• βήλημα bêlêma "brana".
• βηρίχαλκον bêrichalkon "komorač" (at. marathon) (chalkos = "bronza").
• βίβασις bibasis = spartanski ples.
• βίδυοι bidyoi bideoi, bidiaioi = "službenici u Sparti zaduženi za efebe".
• βίὡρ biôr "skoro, možda" (at. ἴσως isôs, σχεδόν schedon) wihôr.
• βλαγίς blagis "mrlja" (at. kêlis).
• βοῦα boua = "grupa dečaka u spartanskoj agogi".
• βο(υ)αγός bo(u)agos "vođa grupe (boua) u Sparti".
• βυλλίχης bullichês = "plesač" u Lakoniji (at. orchêstês).
• βώνημα bônêma "govor" (hom. i jon. eirêma eireo, cf. at. phônêma = "zvuk, govor".
• γαβεργόρ gabergor labourer (ga earth wergon work) (Cf.geôrgos farmer)
• γαιάδας gaiadas "građani, narod" (at. dêmos).
• γονάρ gonar "majka" (gonades "deca", Euripid, Medeja, 717).
• δαβελός dabelos torch (at. dalos)(Syracusan daelos, dawelos) (novogrčki davlos) (lakon. δαβῇ dabêi (at. kauthêi) "treba da se spali").
• δίζα diza koza (at. aix) i aigophagos "kozojedac" u Sparti.
• εἴρην eirēn (at. ἔφηβος ephēbos) "spartanski dečak koji je navršio 12. godinu".
• εἰσπνήλας eispnēlas (at. ἐραστής erastēs) "ljubavnik" (at. eispneô "udahnjujem").
• ἐξωβάδια exôbadia (at. enôtia; ôta "uši").
• ἔφοροι ephoroi (at. ἔφοροι ἄρχοντες arhonti) "visoki službenici u Sparti". Cf. at. ἔφορος ephoros "nadzornik, čuvar".
• Θοράτης Thoratês "Apolon thoraios", epitet Apolonov u Lakoniji, kao bog rasta i razvitka.
• θρῶναξ thrônax "trut" (at. kêphên).
• κάφα kapha "kada" (at. loutêr). (cf. skaphê "korito, činija").
• κελοῖα keloia (kelya, kelea) "nadmetanje mladića i dečaka u Sparti"
• κίρα kira "lisica" (at. alôpêx) (Hesihije: kiraphos).
• μεσόδμα mesodma , messodoma "žena" i ἀνθρωπώ anthrôpô (at. gunê).
• μυρταλίς myrtalis = biljka koja se na atičkom zove oxumursinê (Mirtijala je pravo ime kraljice Olimpijade).
• πάσορ pasor "strast" (at. pathos).
• πόρ por "stopalo" (at. pous).
• πούρδαιν pourdain "krčma" (koine: mageirion) (cf. purdalon, purodansion (od pyr "vatra").
• σαλαβάρ salabar "kuvar" (dor. i at. mageiros).
• σίκα sika "svinja" (at. hus) i grôna "krmača".
• σιρία siria "sigurnost" (at. asphaleia).
• ψιθωμίας psithômias "bolestan" (at. asthenês). Λάκωνες τὸν ἀσθενῆ.
• ψιλάκερ psilaker "prvi plesač".
• ὠβά ôba (at. κώμη kōmē) "selo; jedno od pet rejona spartanskog polisa".

Velika Grčka

• ἀστύξενοι astyxenoi meteci (Tarent).
• βάννας bannas "kralj" (basileus, wanax, anax
• βειλαρμοσταὶ beilarmostai "konjički zapovednici" (Tarent), at. ilarchai) (ilē, "odred" + lakon. harmost-).
• δόστορε dostore "pravite" (Tarent), at. ποιεῖτε.
• Θαύλια Thaulia = svetkovina u Tarentu, θαυλακίζειν thaulakizein "glasno zahtevati" (Tarent), θαυλίζειν thaulizein "slaviti kao Dorani", Θαῦλος Thaulos "makedonski Ares", tesalski Ζεὺς Θαύλιος Zeus Thaulios, atinski Ζεὺς Θαύλων Zeus Thaulon, atinska porodica Θαυλωνίδαι Thaulonidai,
• ῥάγανον rhaganon "lako" (Turij), at. rhaidion, eol. braidion.
• σκύτας skytas "stražnji deo vrata" (at. trachēlos).
• τήνης tênês "dok" (Tarent), at. ἕως heôs.
• τρυφώματα tryphômata "hrana za decu ili stoku" (at. thremmata).
• ὑετίς huetis "vrč, amfora" (Tarent), at. hydris, "hidrija"), huetos "kiša".

Severozapadni dijalekti

Etolija i Akarnanija

• ἀγρίδιον agridion "selo" (etolski), at. chôrion (Hesihije: *ἀγρίδιον κωμάριον, χωρίον vA [παρὰ Αἰτωλοῖς] deminutiv od agros "polje").
• ἀερία aeria "malgla" (etolski), at. omichlê, aêr "vazduh" (Hesihije: ἀερία ὀμίχλη, παρὰ Αἰτωλοῖς).
• κίββα kibba "vrećica" (etolski), at. πήρα pêra, kipar. kibisis (cf. at. κιβωτός kibôtos "kovčeg", kibôtion "kutija". Suda navodi kibos).
• πλήτομον plêtomon (akarnanijski) "star, drevan" (at. palaion,palaiotaton "vrlo star").

Delfi i Lokrida

• δείλομαι deilomai "želim, hoću" (at. boulomai, (ostrvo Kos: dêlomai, dor. bôlomai, tesal. belloumai).
• ϝαργάνα Wargana "radnica", epitet boginje Atene (delfski), at. Erganê (at. ergon "rad", dor. wergon, elid. ϝάργον wargon.
• ϝέρρω Werrô "odlazim" (lokridski), at. errô (Hesihije: berrês "begunac", berreuô "bežim").
• Ϝεσπάριοι Λοϟροὶ Wesparioi Lokroi Epizefirski (zapadni) Lokriđani (at. hesperios "večernji, zapadni", dor. wesperios) (cf. lat. vesper).
• ὀπλίαι opliai = mesta gde su Lokriđani prebrojavali svoju stoku.

Elida

• ἀϝλανέο̄ς aWlaneôs "bez prevare, pošteno" (at. adolôs) (Hesihije: alanes "istinit"), tarentinski: alaneôs "apsolutno").
• ἀμίλλυξ amillux "kosa" (at. drepanon), akuz. ἀμίλλυκα (beot. amillakas "vino").
• ἀττάμιος attamios "nekažnjen" (at. azêmios) od starijeg addamios (cf. krit. i beot. damioô "kažnjavam").
• βάβακοι babakoi "cvrčci" (elidski), at. tettiges (na Pontu: babakoi "žabe").
• βαίδειος baideios "spreman" (at. hetoimos).
• βενέοι beneoi (elidski).
• βορσός borsos "kolac" (at. stauros).
• βρα bra "bratstvo" (cf. at. phratra).
• βρατάνα bratana "kutlača" (at. torune, dor. rhatana, cf. eol. bradanizô "otresti").
• δειρῆται deirêtai "ptičice" (maked. δρῆες drêes ili δρῆγες drêges, at. strouthoi) (Hesihije: trikkos "ptičica i kralj kod Eliđana").
• ϝράτρα Wratra "zakon, ugovor" (at. rhetra).
• σερός seros "juče" (at. chthes).
• στερχανά sterchana "pogrebna gozba" (at. perideipnon).
• φίλαξ philax "mladi hrast" (maked. ilax, lat. ilex (lakon. dilax "ariocarpus, sorbus") (savremeni kritski: azilakas "crnika").
• φόρβυτα phorbuta "desni" (at. oula, hom. pherbô "jedem").

Epir

• ἀγχωρίξαντας anchôrixantas "prenevši, odloživši" (haonski), at. metapherô,anaballô (anchôrizo = anchi "blizu" + horizô "smestiti" i dor. x umesto atičkog s), cf. jon. anchouros "susedni"), što ne treba mešati s dor. anchôreô (at. ana-chôreô "vratiti se, povući se").
• ἀκαθαρτία akathartia "nečistoća" (at. i dor. akatharsia) (Lamelles, Oraculaires, 14).
• ἀποτράχω apotrachô "bežim" (at. i dor. apotrechô)
• ἄσπαλοι aspaloi "ribe" (atamanijski), at. ichthyes, jon. chlossoi (cf. aspalia "pecanje", aspalieus "ribar", aspalieuomai "pecam", metaforčki za ljubavnika, aspalisai: halieusai, sagêneusai. (hals "more").
• Ἄσπετος Aspetos = božanski epitet Ahilejev u Epiru (hom. aspetos "neizreciv, neizmeran, beskrajan" (Aristotel F 563 Rose; Plutarh, Pir, 1; SH 960, 4)
• γνώσκω gnôskô "znam", at. gignôskô, jon. i koine: ginôskô, lat. nōsco, (at. gnôsis, lat. notio "znanje").
• διαιτός diaitos "sudija" (at. diaitêtês "arbitar" (Lamelles, Oraculaires, 16).
• ἐσκιχρέμεν eskichremen "pozajmiti".
• Ϝεῖδυς Weidus "znajući" (dor. Ϝειδώς weidôs, elid. ϝειζός weizos, at. εἰδώς eidôs) (protoindoevropski *weid- "znati, videti", sanskrt veda "znam").
• κάστον kaston "drvo" (atamanijski), at. xylon od xyô "strugati" (dijalekatski: kalon "drvo" od kaiô "palim", kauston "što se može paliti", kausimon "gorivo").
• λῃτῆρες lêïtêres = atamanijski sveštenici koji su nosili vence (Hesihije: ἱεροὶ στεφανοφόροι. Ἀθαμᾶνες (LSJ: lêitarchoi "javni sveštenici") (odatle "liturgija").
• μανύ manu "mali" (atamanijski), at. mikron, brachu), cf. manon "redak" (protoindoevr. *men- "mali, tanak"), Hesihije, s.v. banon = "tanak") (manosporos = "tanko šiven", manophullos "s malim lišćem", Teofrast, HP, 7.6.2–6.3).
• Νάϊος Naios ili Naos epitet Zevsa Dodonskog (po izvoru u svetilištu, cf. "Najade" i "Pan Najski" u Pidni (SEG 50:622), hom. naô "tečem", at. nama "izvor" (protoindoevr. *sna-).
• παγάομαι pagaomai "prati u izvoru" (dodonski), dor. paga, at. pêgê "tekuća voda, izvor".
• παμπασία pampasia (pitati peri pampasias = ustaljeni izraz u proročištu), at. pampêsia "puno imanje", dor. paomai "stičem".
• Πελιγᾶνες Peliganci ili Peligonci = članovi epirskog i makedonskog senata.
• πρᾶμι prami "činim" (optativ), at. πράττοιμι prattoimi (Lamelles, Oraculaires, 22).
• τίνε tine (at. i dor. tini) "kome" (Lamelles, Oraculaires, 7).
• τριθυτικόν trithutikon "trostruka žrtva" (tri + thuo) (Lamelles, Oraculaires, 138).

Povezano

• Cakonski jezik
• Grekanski jezik
• Drevni makedonski jezik
• Dorani

Vanjske veze

• Méndez Dosuna, A History of Ancient Greek: From the Beginnings to Late Antiquity, Cambridge University Press, 2007, "The Doric Dialects"
• Encyclopædia Britannica, s.v. "Doric dialect"
• Gramatika grčkog jezika: "Doric", Benjamin Franklin Fisk (1844)
• Osnovi grčke gramatika: "Doric", Richard Valpy, Charles Anthon (1834)
• "New Pauly" na internetu