Sveta Maria Goretti
| Sveta Maria Goretti | |
|---|---|
 Sveta Maria Goretti | |
| Djevica i mučenica | |
| Rođen/a | 16. 10. 1890., Corinaldo, Provincija Ancona, Marche, Kraljevina Italija |
| Umro/la | 06. 7. 1902. (dob: 11), Nettuno, Provincija Rim, Lazio, Kraljevina Italija |
| Štuje se u | Rimokatolička crkva |
| Beatificiran/a | 27. april 1947[1], Rim od strane Papa Pio XII |
| Kanoniziran/a | 24. jun 1950, Rim |
| Glavno svetište | Nettuno, Provincija Rim, Lazio, Italija |
| Atributi | četrnaest ljiljana; seljačka odjeća; (povremeno) nož |
| Zaštitništvo | žrtve silovanja, žrtve zločina, adolescentice, moderna omadina, djeca Marije |
Sveta Marija Goretti (Corinaldo, Italija, 16. listopada 1890. – Nettuno, 6. srpnja 1902.) je bila talijanska djevojčica koja je silovana i ubijena, ali je pred smrt oprostila svojom ubojici te zbog toga dobila status "djevice mučenice" i kasnije postala najmlađa svetica rimokatoličke Crkve.
Rodila se u provinciji Anconi. Njezini su roditelji imali mali posjed, koji je za obitelj s brojnom djecom postao premalen. Zato su se preselili u Ferriere di Conca, 11 kilometara udaljene od Nettuna na Tirenskom moru, te ondje skupa s udovcem Serenellijem i njegovim sinom Alessandrom uzeli u zakup jedan posjed. Le Ferriere su se nalazile usred Pontinskih močvara, iz kojih je na okolne stanovnike poput more vrebala malarija, prenošena od komaraca. Žrtvom te podmukle bolesti postao je brzo i otac Marije Goretti, koji je iza sebe ostavio udovicu sa šestero nejake djece, od koje je Marija bila najstarija djevojčica. Dok je majka Assunta radila na posjedu, Marija se brinula za kućanstvo te za mlađu braću i sestre, te je kuhala za obitelj Serenellijevih sa kojima je dijelila kuću.
Alessandro Serenelli bio je sin oca pijanca, a koji se zagledao u Mariju. Nagovarao ju je da mu se poda, a kada mu to nije pošlo za rukom, pokušao ju je dvaput silovati. Djevojčica mu se oduprla, ali je nakon toga provodila dane u velikom strahu i tjeskobi. Zamolila je majku da je nikad ne ostavlja samu, ali ona to nije ozbiljno shvatila, jer joj nije rekla razlog svoje opasnosti. Razlog su bili ionako napeti odnosi između njezine majke i Serenellijevih.
Na dan svog ubojstvo Marija je rekla svojoj prijateljici Tereziji: »Sutra idemo u Campomorto, jedva čekam čas kad ću opet na svetu pričest.« Prvi put ju je primila tek prije nekoliko tjedana. 5. srpnja 1902 oko podne je bila u kući sama. Alessandro ju je tada napao, začepio joj usta da ne može vikati te ju silom odvukao u svoju sobu. Maria se opet branila i otimala, pa je razbješnjen pograbio nož i zabio joj 14 velikih i 4 male rane. Ostavio ju je u lokvi krvi i pobjegao.
Maria je sva iskrvarena prevezena u obližnji Nettuno. Liječnici su je operirali puna dva sata. Maria Goretti pri potpunoj svijesti neprestano je zazivala imena Isusa i Marije. Kad su je upitali da li oprašta svome ubojici, smjesta je odgovorila: "Da, opraštam mu! Iz neba ću se moliti za njegovo obraćenje. Poradi Isusa, koji je oprostio raskajanom razbojniku, i ja ga želim imati blizu sebe u raju.#
Dan kasnije je umrla.
Alessandro Serenelli bijaše osuđen na 30 godina zatvora s prisilnim radom. Tokom izdržavanja kazne jedne noći u snu vidio Mariju Goretti. Nakon toga se preobratio i postao primjerni zatvorenik. Zbog toga je iz zatvora pušten dvije godine prije vremena.
Na Božić 1937. Allesandro Serenelli se uputio u Corinaldo k još uvijek živoj majci Marije Goretti. Assunta Goretti mu je, rekavši kako mu je također oprostila njena kćerka, rekla da mu oprašta. Nakon toga su Alessandro Serenelli i braća Marije Goretti pristupili svetoj pričesti, a poslije toga su blagovali zajednički.
Godine 1950. papa Pio XII. proglasio je 24. lipnja Mariju Goretti svetom. Kod te svečanosti, kojoj je prisustvovalo pola milijuna vjernika, bila je prisutna i Assunta, a što je jedinstven slučaj u povijesti svetaca da majka prisustvuje kanonizaciji kćerke.
Spomendan joj je 6. srpnja.
Maria Goretti je također poznata kao protagonist filma Cielo sulla palude (Nebo iznad močvare), znamenitog djela talijanskog neorealizma gdje je njen lik tumačila Ines Orsini.
- ↑ Hoever, Rev. Hugo, ed. "Lives of the Saints, For Every Day of the Year", New York: Catholic Book Publishing Co., (1955) p. 259-60