Piranja
Piranja | |
---|---|
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Actinopterygii |
Red: | Characiformes |
Porodica: | Characidae |
Potporodica: | Serrasalminae Géry, 1972 |
Tribus: | Piranha |
Piranja (latinski: pygocentrus piraya, portugalski: piranha, španjolski: piraña) je slatkovodna grabežljiva riba iz porodice Characidae[1] iz reda Characiformes rasprostranjena po rijekama i jezerima Južne Amerike poznata po svojim oštrim zubima.
Piranja ima oko 60 vrsta, iako su preko jeftinih filmova došle na glas kao krvoločni ubojice, većina vrsta su lešinari ili se hrane biljkama.[1]
Većina vrsta piranja ne naraste nikad duža od 60 cm. Njihove boje variraju od plavkasto srebrne s narančastim preljevima na donjem dijelu trupa do gotovo potpuno crne. Svim vrstama piranja zajednička je karakteristika lisnatoliko tijelo, oštra (poput pile) trbušna peraja i velika tupasta glava s jakim čeljustima u kojima imaju oštre trokutaste zube, čiji ugriz reže poput škara.[1]
Crveno-trbušaste piranje rasprostranjene su od sjeverne Argentine do Kolumbije, ali ih ima najviše u porječju rijeke Amazone, gdje živi 20 različitih vrsta. Od svih njih je vrsta - Pygocentrus nattereri, na najgorem glasu, zbog svoje snažne čeljusti i najoštrijih zuba (one narastu do 50 cm). One su osobito opasne za niskog vodostaja, kad napadaju u jatima do sto jedinki i velike životinje koje se nađu u vodi. Ponekad se to pretvori u krvoločni masakr kad više jata piranja napadne iznemoglu životinju, koja se slučajno zatekla u vodi, iako su takvi slučajevi, to valja naglasiti, vrlo rijetki.[1]
Crveno-trbušaste piranje ipak vole plijen koji je manji od njih, ili tek nešto veći. One plivaju u jatima, i traže plijen, a kad ga nađu, signaliziraju i drugima gdje je plijen. To vjerojatno čine pomoću zvuka, jer piranje imaju izvrsni sluh. Kad napadnu svaka jedinka u jatu juri zagristi plijen, i onda se brzo odmiče da napravi mjesto za druge.[1]
Zubasta piranja (Piranha denticulata), koja obitava u prvom redu u porječju rijeke Orinoco i po pritokama donje Amazone i San Francisco piranja (P. piraya), koja živi u vodama brazilske rijeke San Francisco, također su opasne i za ljude. Ipak većina vrsta piranja, nikada ne napada velike životinje, a napadi piranja na ljude su izuzetno rijetki. Iako piranje privlači trag krvi, većina vrsta piranja su samo lešinari, a ne lovci, i jedu strvine. Od njih čak 12 vrsta koje zovu isposničke piranje (rod Catoprion) živi isključivo od mrvica koje padnu sa drugih riba (krljušt, dijelovi peraja).[1]
Ihtiolozi često u svojoj klasifikaciji odvojaju mesožderke kao prve piranje od ostalih vegetarijanskih članova - Serrasalminae. Tako bi se prve piranje ograničavale na tri vrste iz roda Pygocentrus:
- Pygocentrus piraya
- Pygocentrus nattereri, i
- Pygocentrus cariba[1]
Ipak tokom vremena su u piranje uključena četiri roda: Pristobrycon, Pygocentrus, Pygopristis i Serrasalmus, i to na osnovu tog jer imaju jedan red oštrih trokutastih zuba, koje svi članovi te vrste imaju. Ostale klasifikacije piranja uključuju i dodatne rodove, kao što su Catoprion, ili isključuju Pristobrycon jer se ta skupina ne smatra od strane većine ihtiologa monofilnom - jer ne potječu od jednog zajedničkog pretka.[1]