Prijeđi na sadržaj

Nuklearna elektrana Temelín

Izvor: Wikipedija
Nuklearna elektrana Temelín
Nuklearna elektrana Temelín
Nuklearna elektrana Temelín
Osnovni podaci
Zemlja Češka
Operator ČEZ Group
Početak izgradnje 1981.
Prva kritičnost 2000.
Spajanje na mrežu lipanj 2002.
Početak rada 10. lipnja 2002.
Završetak rada travanj 2003.
Status u normalnom pogonu
Reaktor
Isporučitelj OKB Gidropress
Vrsta reaktora VVER reaktori
Aktivni reaktori 2 x 963 MW
Izgrađeni reaktori 2 x 963 MW
Reaktori u izgradnji
Otkazani reaktori
Planirani reaktori 2 x (600 - 1600) MW
Snaga
Snaga 1926 MW
Isporučena energija u godini 11 377 GWh
Prosječna isporučena energija (zadnjih 5 godina) 51 518 GWh (ukupno do srpnja 2007.)
Dodatni podaci
ČEZ Group
Izvođač
Cijena
Trajanje licence

Nuklearna elektrana Temelín (češki: Jaderná elektrárna Temelín, kratica JETE) je nuklearna elektrana smještena u blizini malog sela Temelín u Češkoj.[1]

Povijest

[uredi | uredi kod]

Planiranje gradnje Nuklearne elektrane Temelín je započelo još 1970-tih, a idejni projekt je završen 1985. Sama gradnja 4 nuklearna reaktora je započela 1987., a plan završetka je bio 1991. Šest sela je razoreno u blizini elektrane zbog pristupne ceste.[2]

Nakon Baršunaste revolucije 1990., čehoslovačka vlada je odlučila prekinuti gradnju Nuklearnog reaktora Temelín 3 i Temelín 4, dok su radovi na prva dva nuklearna reaktora nastavljena. Došlo je i do promjena u samom projektu, jer je odlučeno da se sigurnost rada nuklearne elektrane dovede na razinu zapadnih nuklearnih elektrana. Osim promjene informatičkog i kontrolnog sustava, zamjenjena je i jezgra nuklearnog reaktora, te nuklearni gorivni elementi. Zbog povećanih troškova, završetak je pomaknut na 1997. 1994. je održano glasanje i 68% Čeha je odlučilo za nastavak radova na nuklearnim postrojenjima.[3]

1998. Nuklearni reaktori Temelín 1 i Temelín 2 nisu završeni, a troškovi su daleko premašili proračun, pa je češka vlada ponovno razmatrala nastavak gradnje. Temelin se nalazi 50 kilometara od granice s Austrijom. Gradnja postrojenja izazvala je žestoke prosvjede Austrijanaca, zbog straha da će elektrana ugroziti njihovu životnu sredinu. Dok Česi tvrde da je elektrana 100% sigurna, pokrajinska vlada Gornje Austrije upozorava da je Temelin visokorizična elektrana. Nakon pristupanja Češke Europskoj uniji, pitanje Temelina postalo je predmet spora s Austrijom. Protestanti su zatvorili 26 graničnih prijelaza između Češke i Austrije. Na kraju su Češka i Austrija potpisale sporazum, kojim su se dogovorile da se utvrdi posebna procedura ispitivanja utjecaja elektrane na okoliš. Gradnja je ipak nastavljena, s nadom da će se završiti 2000. Ispitivanja javnog mnijenja su pokazala 1999. da je 47% Čeha za, a 53% protiv gradnje nuklearne elektrane. Nuklearni reaktor Temelín 1 je konačno pušten u rad 2000., a Nuklearni reaktor Temelín 2 je pušten u rad 2002.[4]

Tehnički podaci

[uredi | uredi kod]
Rashladni tornjevi Nuklearne elektrane Temelín.
Rashladni tornjevi Nuklearne elektrane Temelín u radu.
Model Nuklearne elektrane Temelín. Svjetlozelena boja označuje područje gradnje novih Nuklearnih reaktora Temelín 3 i Temelín 4.
Nuklearna elektrana Temelín zimi.

Podaci su preuzeti od tvtke CEZ:[5]

Nuklearni reaktor Vrsta reaktora Nominalna snaga[6] Maksimalna snaga Toplinska snaga Kritičnost dosegnuta Priključak na elektroenergetski sustav Očekivano zatvaranje
Temelín 1 VVER 1000 tip V 320 PW 963 MW 1013 MW 3000 MW prosinac 2000. lipanj 2002. 2042.
Temelín 2 VVER 1000 tip V 320 PW 963 MW 1013 MW 3000 MW prosinac 2002. travanj 2003. 2043.

Zaštitna reaktorska posuda

[uredi | uredi kod]

Nuklearni reaktor sadrži 163 nuklearna gorivna elementa. Svaki gorivni element je heksagonalnog oblika, dug oko 4,5 metara i unutra je 312 nuklearnih gorivnih šipki i 61 kontrolna šipka. Svaka nuklearna gorivna šipka ima cilindrične pločice nuklearnog goriva (UO2). Nuklearno gorivo je obogaćeni uranij (prosječno 3,5% uranija-235) i ma ga 92 tone (svaki dan izgori oko 3 kilograma uranija-235. Svake godine se zamijeni četvrtina nuklearnog goriva, tako da puni nuklearni gorivni ciklus traje 4 godine. Zaštitna reaktorska posuda je visoka 11 metara, vanjski promjer je 4,5 metra, a debljina stijenka je 193 milimetra. Tlačni reaktor PWR je konstruiran za tlak 17,6 MPa kod temperature 350 °C. Reaktorska posuda je napravljena od niskougljičnog čelika s dodacima kroma, nikla, molibdena i vanadija. Da bi reaktor proizveo 1 W snage, potrebno je 30 milijardi nuklearnih fisija uranija-235 svake sekunde.

Rashladni sustav

[uredi | uredi kod]

Svaki nuklearni reaktor ima 4 kruga rashladnog sustava s običnom vodom, a obujam rashladne vode je 337 m3. Voda se nalazi pod tlakom od 15,7 MPa. Ulazna temperatura vode je oko 290 °C, a izlazna oko 320 °C. Volumni protok vode kroz reaktor je 23,5 m3/s.

Parogeneratori

[uredi | uredi kod]

Svaki reaktor ima 4 parogeneratora. Na svaku parnu turbinu se dovodi 1 470 tona pregrijane pare na sat. Izlazni tlak pregrijane pare je 6,3 MPa, a temperatura 278,5 °C.

Rashladni tornjevi

[uredi | uredi kod]

Nuklearne elektrane Temelín ima ukupno 4 rashladna tornja. Visina je 150 metara, a vanjski promjer 130 metara. Vanjska površina rashladnog tornja je 44 000 m2. U rashladnom tornju ispari svake sekunde oko 300 litara vode, tako da se mora stalno nadopunjavati.

Zaštitna zgrada

[uredi | uredi kod]

Zaštitna zgrada ili kontejnment je visoka 38 metara, a unutrašnji promjer cilindra je 45 metara. Debljina zidova je 1,2 metra, dok je debljina zaštitne čelične oplate 8 milimetara.

Parna turbina i električni generator

[uredi | uredi kod]

Pregrijana para iz parogeneratora pokreće parnu turbinu, koja ima jedan visokotlačni dio i 3 niskotlačna dijela. Turbina se okreće s 3 000 okretaja u minuti. Izlazni napon iz električnog generatora je 24 kV. Hlađenje se vrši vodikom i vodom.

Pouzdanost

[uredi | uredi kod]

Međunarodna agencija za atomsku energiju je dala podatak da Nuklearni reaktor Temelín 1 ima kumulativni radni faktor od 63%, a Nuklearni reaktor Temelín 2 ima 76%. To je niže nego što pokazuju drugi VVER reaktori u Rusiji, koji imaju kumulativni radni faktor od 80% do 87%.[7]

Nuklearni reaktori Temelín 3 i Temelín 4

[uredi | uredi kod]

U svibnju 2009., češki premijer Jan Fischer i slovački premijer Robert Fico su objavili gradnju nove Nuklearne elektrane Bohunice V-3. Vrijednost radova se planira da će vrijediti 3,7 milijarde eura. Još nije odlučena vrsta nuklearnog reakora i snaga (između 600 i 1 600 MW), niti je odlučen proizvodač opreme. Planiranje je povezano s gradnjom 2 nova reaktora u Nuklearnoj elektrani Temelín (Češka).[8]

U sklopu Memoranduma o razumijevanju, Westinghouse i Metrostav zajedno će raditi na razvoju i podnošenju Westinghouseovog zahtjeva ČEZ-u za dovršetak nuklearne elektrane Temelin korištenjem AP1000 reaktora (nuklearni reaktori IV. generacije). Memorandum o razumijevanju pokriva ključne aspekte izgradnje i upravljanja projektom. Sporazum je nastavak sličnih memoranduma koje je Westinghouse ranije potpisao sa češkim tvrtkama I&C Energo, te neekskluzivnog memoranduma o razumijevanju sa tvrtkom Vitkovice a.s.[9]

Radioaktivni otpad

[uredi | uredi kod]

Novo češko odlagalište radioaktivnog otpada Dukovani je postrojenje pripovršinskog tipa, namijenjeno niskoaktivnom otpadu Nuklearnih elektrana Dukovani i Temelin, kapaciteta od oko 60 000 m3. Sastoji se od 112 betonskih jedinica za odlaganje, složenih u 4 reda. Bitumenizirani ili stlačeni otpad odlaže se u dvjestolitarskim bačvama, među kojima se prazni prostor zapunjava betonskom smjesom. Temeljna i pokrovna betonska ploča sadrže i dodatnu asfaltno-propilensku izolaciju. Prije izgradnje novog postrojenja, u Češkoj su već postojala 3 odlagališta.

Osim prvog odlagališta Hostim, koje se ne koristi još od 1965., a nedavno je i konačno zatvoreno, ostala dva odlagališta i dalje su u pogonu. Odlagalište Richard je adaptirani rudnik, iz kojega se na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće dobivao vapnenac, a za vrijeme Drugog svjetskog rata u njemu su zatvorenici proizvodili dijelove za vozila njemačke vojske. Od 1964. tu se odlaže tzv. institucionalni otpad u prostorije izgrađene tijekom rata. Otpad je u stolitarskim paketima zabetoniran u dvjestolitarske bačve. Napunjene prostorije se samo zatvaraju željeznim vratima, te je otpad izložen prirodnom ventiliranju, a mreže odvodnih kanala u pristupnim hodnicima sprječavaju eventualni prodor vode u odlagalište. Neke bačve sadrže značajne količine plutonija i americija, te su pohranjene zasebno.

Odlagalište Bratrstvi je izgrađeno u drugom rudničkom kompleksu, tako da je u jednom rudarskom oknu sazidano 5 jedinica za odlaganje. U Bratrstvi se odlaže niskoradioaktivni otpad, koji sadrži same prirodne radionuklide. Voda iz drenažne mreže oko jedinica za odlaganje skuplja se i zadržava u posebnom spremniku do analize, tako da se može pokazati kako otpad nema nikakvog utjecaja na obližnje toplice Jachymov.[10]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. [1] "Temelin – Češka", www.deutsche-welle.com, 2011.
  2. [2] "Economic, social and environmental impact of building and functioning of the nuclear power plants Temelín on Southern Bohemia", publisher=Theses.cz, 2011.
  3. [3] Arhivirano 2009-04-08 na Wayback Machine-u "Temelin NPP Status: The Challenge of Safety Improvements", publisher= The Uranium Institute, 2000.
  4. [4] "Austrian anti-nuclear protests continue", publisher=BBC News, 2000.
  5. [5] "CEZ Group | Temelín", publisher=Cez.cz, 2011.
  6. [6] "Czech Republic: Nuclear Power Reactors – Alphabetic", publisher=IAEA, 2011.
  7. PRIS.Contact-Point@iaea.org [7] "Temelin Reactor 1 at PRIS", publisher=Iaea.org, 2011.
  8. [8][mrtav link] "Westinghouse potpisao memorandum o razumijevanju sa češkom tvrtkom", www.croenergo.eu, 2012.
  9. [9] Arhivirano 2012-03-26 na Wayback Machine-u "ČEZ delays Temelín completion deadline by 5 yrs to 2025", 2011., newspaper=Prague Daily Monitor
  10. [10][mrtav link] "Odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada", Ivica Levanat, www.apo.hr, 2000.