Ciglenik (Oriovac)
Ciglenik
| |
|---|---|
  Ciglenik Ciglenik na karti Hrvatske | |
| Regija | Slavonija |
| Županija | Brodsko-posavska županija |
| Općina/Grad | Oriovac |
| Najbliži (veći) grad | Slavonski Brod |
| Površina | 4,41 km² |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.182 N |
| - z. d. | 17.706 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Gustoća | 43 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 58 |
| Pošta | 35250 Oriovac |
| Pozivni broj | +385(0)35 |
| Autooznaka | SB |
Ciglenik je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u sastavu općine Oriovca u Brodsko-posavskoj županiji.
Ciglenik se nalaze 6 km zapadno od Oriovca, 23 kilometra zapadno od Slavonskog Broda, na lijevoj obali rijeke Orljave, susjedna naselja su Lužani na jugu te Bečic na sjeveru. Sa sjevera i istoka naselje okružuju obronci Dilj - gore. Uzvisine Jelinak i Zukača dominiraju nad selom i ravnicom desne obale rijeke Orljave. Geološki, ovi brežuljci su nastali u tercijaru uslijed tektonskih promjena. Čitav kraj nekad je pokrivalo Panonsko more, koje je oteklo krajem pliocena. U brdu se još i danas mogu pronaći okamine školjki i puževa koje svojim oblicima podsjećaju na današnje morske srodnike.
Iz kamenog doba na području Ciglenika poznat je samo slučajni nalaz kamene sjekire, koju je pri obradi njive na Trnavicama izorao mještanin Đuro Kovačević. U blizini su pronađeni i ostatci paljenog kućnog ljepa te odlomci naseobinske keramike. Iz vremena kasnog brončanog doba postoje arheološki podaci i nalazi naseobinskog, sakralnog karaktera kao i nalazi ostava brončanih predmeta. Ostavi su služili kao skladišta za skrivanje dragocjenog metala pod zemljom. Analizirajući nalaze ostava uočava se i smjer najstarijih prometnica dolinom Save. Prvi spomen Ciglenika datira iz davne 1456.kao Chyglenyk, potom kao Cheglenyk(1489.), Chygenuk(1493.) i Cziglenik(1730.) Moguće je da je ime dobilo po nekoj ciglani o kojoj nema bližih i kasnijih podataka. Ili po nekoj staroj građevini načinjenoj od cigle. Selo je 2006. godine obilježilo 550 godina postojanja. Prvotno se naselje nalazilo u kotlini okruženoj brežuljcima Zukača, Bučik i Smrič (Svatovsko groblje) udaljeno od glavnih puteva između Broda i Požege. Danas se nalazi izmješteno nešto južnije, otprilike 1/4 sata hoda od povijesne lokacije, iako još uvjek postoje ostaci pojedinih kućeraka nedaleko od groblja na Trnavici koje se danas naziva "Kućišta". 1748. godine počinje izgradnja nove ceste (druma) duž koje se spuštaju naselja razasuta pod brdima Godine 1760. Ciglenik je imao 24 kuće, 37 obitelji i 162 katolika. Za vrijeme Vojne krajine, narod se bavio poljodjelstvom, stočarstvom i svinjogojstvom koje je bilo osobito razvijeno zbog položaja naselja i obilja hrastovih šuma. Veće bavljenje ratarstvom uslijedilo je pred kraj 18. stoljeća, a vezano je za fenomen ušoravanja sela uz drum. Tada počinje i intenzivnije iskorištavanje vodenih kapaciteta rijeke Orljave. Nekada je na Orljavi bilo dvanaest mlinova, od čega se na početku devetnaestog stoljeća u Cigleniku i Bečicu nalazilo pet.Najstarjim se smatra Adrovića mlin sagrađen 1817. godine, prvi su mu vlasnici bili ketoši. Mlin je renoviran 1909. godine i od tada je u vlasništvu obitelji Žakić. U blizini naselja, nedaleko kotline kojom teče potočić Kruškovac, 1894. započto je kopanje ugljena koje je potrajalo samo dvije godine. Iako su bili izgrađeni svi prateći objekti kopanje je moralo stati zbog nepotpuno sazrela ugljena. Premda su radovi prestali 1896. donedavno su bili vidljivi ostaci postrojenja i ulaz u opkop. U Cigleniku se nalazila i farbara koja je proizvodial zemljane boje, a smatra se pretečom današnje tvornice boja i lakova "Svjetlost" sa središtem u Lužanima.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Ciglenik je imao 159 stanovnika, dok je 2001. godine imao 164 stanovnika, od čega 161 Hrvata. Obzirom da popis stanovništva iz 2001.godine spominje brojku od 184 stanovnika primjetan je trend pada broja stanovništva iz razloga slabog nataliteta.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1][2]
- Napomena: Ciglenik se od 1910. do 1981. iskaziva pod imenom Ciglenik Lužanski.
Kontinentalna klima, struktura tla te blizina rijeke uvjetovali su da se na ovom području razvijalo ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i povrtlarstvo. Nažalost danas prevladava trend napuštanja poljuprivrede čime dolazi i do pojave napuštanja ovakvih manjih naselja. Ipak, obroncima Zukače dominiraju brojni vinogradi, pojedinačno sitnih površinom, ali s tendencijom širenja. U kojima se proizvode iznimno kvalitetna vina na osobno zadovoljstvo i prvenstveno za vlastitu upotrebu te zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. Ovdje su svoje vinograde uspostavile obitelji vinara i podrumara Franića, Japundžića, Jelića, prof. Matuška, Plešinih i Žakića.
Godina otvaranja prve škole u Cigleniku je napoznata. Bila je otvorena po nalogu novogradiške pukovnije te se nalazila u jako lošem stanju te nije mogla dugo opstati. Nanovo je otvorena 1870. godine i ponovno prestala s radom 1880. Zbog očite potrebe za školom u Cigleniku mještani su skupljali novac za izgradnju uz pomoć općinskih čelnika. Škola je ponovno započela s radom 3. veljače 1885. u privatnoj kući Antuna Gundruma gdje se održavala do rujna 1887. Godinu dana ranije 1. listopada 1886. dovršena je nova zgrada škole koja je bila najljepša zgrada u selu. Prve godine u novoj školi nastavu je pohađalo 40 učenika. Od 1883. učenici dobivaju početnice bez ilustracija. Uz školu se nalazio školski vrt koji su održavali učenici. 1894. uspostavljen je i pčelinjak za praktičan rad učenika u pčelarstvu. Godine 1910./1911. škola broji 62 učenika. 50ih godina prošlog stoljeća u Ciglenik je došla (i ušla u legendu) učiteljica Biserka Basi - Vincez (popularno Cica)o kojoj se i danas priča s velikom ljubavlju i poštovanjem. Puno toga je promijenila u radu škole i izvan nje. Zajedno s učenicima zasadila je park u Cigleniku.U Cigleniku je ostala raditi do 70ih kada prelazi u matičnu školu u Lužane. Škola u Cigleniku privremeno je ukinuta odlukom Skupštine općine Slavonski Brod 1970. godine. Ponovno je otvorena u rujnu 1985. godine i od tada radi u istoj zgradi.
9. rujna 1951. osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo Ciglenik-Bečic. Članovi kojih je bilo 28 radili su na elektrifikacii sela, žetvi i vršidbi žita i dr. U okviru društva odvijaju se kulturne djelatnosti u selu i dalje. Priređuju se zabave , izvode predstave. Sudjeluju u radnim akcijama i nabavljaju sve više opreme iz godine u godinu. 20. rujna 1953. svečano je dovršen Vatrogasni dom. Uz nazočnost 12 vatrogasnih društava sa preko 200 vatrogasaca, kuma pri otvorenju bila je "Bojana" tvornica zemljanih boja iz Ciglenika. 1954. u sklopu DVDa osnovana je i limena glazba, u čijem skolopu djeluje i dramska sekcija. Danas je od slavne prošlosti društva ostala samo derutna zgrada vatrogasnog doma.
U Cigleniku je početkom 2007. osnovana Turistička udruga Orljava-Ciglenik s osnovnom zadaćom da potencijalnim turistima ponudi raznovrsne sadržaje koje pruža rijeka Orljava i ciglenički kraj. Predsjednik udruge je Ivica Palković.
Sportsko društvo "Omladinac", unutar kojeg djeluje i nogometni klub "Omladinac" Ciglenik-Bečic, osnovano je 1957. godine. Prvi predsjednik bio je Stjepan Cerković. Osim nogometne ekipe društvo su činile još ekipe u odbojci, šahu, trčanju na 100 metara, skoku u dalj i natezanju konopa. Ekipe su se natjecale i na Seoskim sportskim igrama. Stanku u radu zbog nedostatka sredstava nogometni klub je imao da 1974. godine. Tada započinje s natjecanjem u Općinskoj ligi Slavonski Brod do Domovinskog rata. Od 1991. do 1993. zbog ratnih okolnosti nema natjecanja. 1993. osnivaju se županijske lige i NK "omladinac" nastavlja s natjecanjem u III. ŽNL - ZAPAD nogometnog saveza Nove Gradiške. U sezoni 1994./1995. zauzima prvo mjesto i ulazi u viši rang natjecanja II. ŽNL - ZAPAD. Klub je zauzimao pozicije pri sredini ljestvice. Najuspješnija sezona u povijesti kluba bila je ona 1999./2000. kada klub zauzima prvo mjesto i ulazi u I. ŽNL. U toj sezoni pamtiti će se odlučujuća utakmica protiv NK "Budućnosti" iz Rešetara koju je "Omladinac" dobio 1:0 (gol Marosavljevića). Klub tada ima dvije mlađe kategorije igrača i uspješno se nosi s ekipama iz većih centara, s puno većim proračunom. Zbog financijske zahtjevnosti lige, u sezoni 2003./2004. klub se vraća u niži rang natjecanja. Klub se u Hrvatskom kupu dva puta u povijesti susretao s ekipama iz II. HNL., a najaraktivnija do sada je bila utakmica protiv zagrebačkog "Dinama" predvođenog Ilijom Lončarevićem, za koji je tada nastupao mladi Eduardo da Silva.
Danas klub posjeduje novo igralište u centru sela, na njemu je 2006. godine postavljena i rasvjeta tako da su sve domaće utakmice sezone 2006./2007. odigrane u večernjem terminu. Ujedno su to prve noćne nogometne utakmice u našoj županiji. Klub se u sezoni 2010./2011. prebacio u III. ŽNL - CENTAR gdje i danas uspješno nastupa. U lipnju 2011. započeta je i izgradnja istočne tribine za 200njak najvatrenijih gledatelja.
Na putu prema Drenovcu i Pleternici nalaze se dvije male kapelice. Jedna se nalazi kod brdskog izvora Sv. Ivana, podno brda Ledenice, a izgradio ju je 1905. mještanin Bečica Marijan Pavić.
Druga se nalazi uz cestu koja povezuje naselja Ciglenik i Bečic. Posvećena je Svetom Valentinu i ondje se za Valentinovo služi misa.
Kapela Svetog Mihovila (sveca zaštitnika mjesta Ciglenik, 29.9. ujedno i mjesni kirvaj)sagrađena je 1930. na mjestu stare drvene. Dužina joj je trinaest metara, širina šest, visina tornja dvadeset metara. 1952. uvedena je električna rasvjeta. Zvono u tornju dar je mlinara Batinića iz Bečica.
U selu se najviše slave i obilježavaju dan Sv. Mihovila (kirvaj), Vincetovo, Praznik rada (1.svibnja)i Martinje. Za djecu su posebno zabavni običaji poklade ili fašingari kada u veljači, prije Pepelnice, maskirana djeca i odrasli obilaze kuće i traže darove.
Franjo Grčević- (rođen 24.11.1923., Ciglenik - 2.12.2009. Zagreb) Sudionik NOBa od 1942. do 1952. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1954. diplomirao grupu za jugoslavenske jezike i književnosti s ruskim i njemačkim. Radio kao gimnazijski profesor u Slavonskom Brodu, a od 1959. zaposlen na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1965. doktorirao. Predavač i lektor na fakultetima u Rennesu i Mainzu. Gost predavač u Beogradu, Krakowu, St. Petersburgu, Moskvi, Budimpešti, Mannheimu, Innsbrucku, Hamburgu i Harvardu. Kao predsjednik Hrvatskog filološkog društva (1968.) pokrenuo je Znanstvenu biblioteku Društva. Sudjeluje u osnivanju Zagrebačke slavističke škole koju organizira i vodi kroz dulje razdoblje i uređuje njen Zbornik u četiri sveska. Zasnovao samostalan projekt Komparativno proučavanje južnoslavenskih književnosti (1980.). Svojedobno član komisije UNESCO za proučavanje slavenskih kultura. Član Odbora Andrićeve zadužbine u Beogradu i Odbora Vukove zadužbine. Aktivnu sveučilišnu službu napustio 1993. godine kao redoviti profesor i šef Katedre za srpsku književnost. Nastavlja aktivnost kao samostalni istraživač i stručni savjetnik. Osniva 80ih godina prvu hrvatsku ekološku , građansku grupaciju "Sveučilišno udruženje ekološka javnost". Opširniji opis znanstvene djelatnosti može se pronaći u Hrvatskom biografskom leksikonu. Pokopan je po vlastitoj želji u rodnom mjestu Cigleniku.
Antun Jelić- (rođen 1928.-)Diplomirao je i doktorirao u Zagrebu, usavršavao se u Londonu i Tripoliju. Bio je voditelj Centra pri Međunarodnom dječjem fondu UN-a, redovni je član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.
Ovaj nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Ciglenik (Oriovac) treba dopuniti.
Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.